Connect with us

Uncategorized

Marko Ljubic..ŽELJANA ZOVKO SPAŠAVA HRVATE U BiH

Published

on

 

HRT objavljuje na svojoj stranici:

“Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko na plenarnoj raspravi upozorila je na zabrinjavajući položaj Hrvata u BiH, ističući da zemlja ulazi u još jedan izborni ciklus bez provedbe nužnih ustavnih i izbornih reformi. Zovko je pozvala Europsku uniju na jasan odgovor o budućnosti BiH i očuvanju ravnopravnosti konstitutivnih naroda”.

E ovo je nevjerojatan bezobrazluk i zorno svjedočanstvo provincijalne kmetovske političke psihologije, gdje nositelji visokih funkcija u ime hrvatskog naroda, bilo u Hrvatskoj, bilo u institucijama EU, svoju odgovornost prevaljuju na drugoga, a sudbinu naroda koga predstavljaju uz goleme osobne benefite, besramno izlažu u pravilu nesklonim mu interesima i neprijateljskim politikama.

A sve upakirano u namirisan i šaren aranžman.

Pazite – Zovko je pozvala Europsku uniju na jasan odgovor o budućnosti BiH i očuvanju ravnopravnosti konstitutivnih naroda!

Pitate se zašto je ovo bezobrazluk?

Zato što je Željana Zovko Europska unija i zato što je Republika Hrvatska Europska unija, a stranka Željane Zovko, koja ju je kandidirala u Europski parlament, upravlja Republikom Hrvatskom, pa je licemjerno od Europske unije tražiti “jasan odgovor o budućnosti hrvatskog naroda”, a istodobno pod Europskom unijom ne smatrati samu sebe.

Zna li netko službeno političko mišljenje Željane Zovko, njen jasan, precizan i mjerljivo učinkovit stav o “konstitutivnosti naroda”, zna li netko stav Andreja Plenkovića o tome, a evo, i Zovko obnaša drugi uzastopni mandat u EU, a Plenković treći?

Od koga Zovko očekuje jasan odgovor?

Od Velike Britanije, koja formalno nije u EU, ali svejedno njen veleposlanik u BiH javno i službeno u Bugojnu poručuje Hrvatima da će konstitutivnosti naroda svakako ubrzo nestati, jer je europski put BiH uvjetovan odreknućem od konstitutivnosti naroda, dakle Britanac vrlo jasno i precizno daje odgovore koje Zovko traži lažnoskrbnički paradirajući pred svojim narodom.

Uz britansku državnu poruku ide i “sitnica” od potpune suglasnosti Francuske i Njemačke, ključnih članica EU.

Dakle, EU koju čine i Zovko, i Plenković, ne može ponuditi jasniji odgovor, pa je prevarantski lagati u oči svome narodu i fingirati odgovornost i političku odlučnost tražeći odgovore koje svaka budala vidi i svjedoči već trideset godina, neprekidno i sustavno.

Ubitačne odgovore za Hrvate u BiH.

Članica EU Zovko i šef njene stranke Plenković, predsjednik Vlade, hrvatskom narodu u BiH godinama uporno i bez izuzetka kao rješenje svih problema uključivo s konstitutivnosti, nude tzv. “europski put”, a baš sve probleme koje Hrvati u BiH imaju su u presudnoj mjeri kreirali i nametnuli izvršitelji politika ključnih država EU i sad jasno te države potvrđuju da neće biti nikakve konstitutivnosti, drugim rječima – neće biti naroda.
To poprima razmjere teškog poniženja.

Umjesto da Zovko javno oštro osudi takvo višedesetljetno djelovanje “EU”, a sad “jasan stav” britanskog veleposlanika, umjesto da Plenković oštro reagira na tu zloćudnu poruku – Zovko traži očito nastavak takvih odgovora, javno lažući o europskom putu kao garantu konstitutivnosti. Nudi otrov zapakiran u zvučni naslov lijeka, ubijajući tako i izvornu ideju EU, kao perspektivu svoga naroda.

Ovdje neću u ovoj prilici ni spominjati da pojam konstitutivnost nije primarni i izvorišni pojam političkog subjektiviteta nekog naroda, da je to politička sekundarna izvedenica iz pojma suverenosti, koga Zovko i Plenković nikada ne spominju, jer očito ne stanuje na “europskom putu”.

Toga ruksaka nema na tom putu.

Kad nacionalna država kao što bi morala po ustavu biti Republika Hrvatska, iako je po politikama državnih vlasti svjetlosnu godinu daleko od ustavne norme, jamči politički status i opstanak, pa razvoj svome narodu, onda se to imperativno odnosi na jamstvo suvereniteta, a ne konstitutivnosti, jednakopravnosti i sličnih izvedenica.

Željanu Zovko i njene stranačke papagaje s uvježbanim prevarantskim floskulama je vrijeme to poučiti, ne s namjerom da oni postanu drugačiji, jer ne bi bili to što jesu da je to moguće, nego s ciljem da se konačno suoče sa stavom i porukom javnosti da su jeftini politički lakeji i prevaranti, te s prijezirom na izborima, makar se nasuprot njih crni vrag kandidirao.

Razlike u posljedicama politika za narod nema, a ljudima je bar jasno s kim imaju posla ako vide s druge strane toga “crnog vraga”.

Tad se neće oslanjati na “europski put”, niti će tražiti zaštitu od EU, držeći se poučka iz 1991. i politike – u se i u svoje kljuse.

Siguran politički recept nestanka hrvatskog naroda u svim vidovima je kad hrvatski predstavnici za osobne goleme socijalne benefite navale tražiti “jasne odgovore o njegovoj sudbini” od dokazano nesklonih centara i politika umjesto zauzimanja stava koji moraju uvažavati svi partneri, posebno EU.

Koliko je god degutantan ovaj istup Željane Zovko, vrlo je koristan, pogotovo sad kad se javno zaoštrilo u Hrvatskoj pitanje hrvatske politike prema Hrvatima u BiH, vitalnom nacionalnom interesu Republike Hrvatske.

Vrijeme je ne trošiti energiju na “zločeste” Bošnjake i Boga pitaj koje sve neprijatelje, koji rade samo ono što bi golema većina politika radila nasuprot ovakve državne hrvatske polutike, da cinizam bude potpun – desnocentrističke politike koja se poziva na Tuđmanovu državotvornu politiku.

Primarno je spasonosno detektirati političke prevarante, jer bez toga hrvatski narod nema izgleda. Zato će biti dragocjeno istjerati na čistac aktualnu državnu politiku povodom ovih političkih najava iz vladajućeg DP nakon govora Josipa Dabre u Hrvatskom saboru, kao što je dragocjeno čuti i racionalno propitati licemjernu “skrbničku” poruku Željane Zovko.

Samo da još izađe negdje, bar na balkon u Vladi, Frka Petešić i pozove se na spasonosnog Macrona i francuski nuklearnu stratešku kabanicu i suncobran.

Duginih boja.

Jadna mu majka tko spas očekuje od takvih i tko za takvima krene na put bez osiguranih uvjeta preživljavanja, računajući na blagodati koje takvi nude.

Continue Reading

KULTURA

Ustavni sud RS-a: Zabrana simbola Armije RBiH ne ugrožava vitalni nacionalni interes Bošnjaka

Published

on

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske ocijenilo je da izmjene Kaznenog zakona RS-a, kojima se zabranjuje isticanje službenih obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine, ne predstavljaju povredu vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.

Otkrijte više
Gašenje požara
Gospodarski razvoj
EU regulativa

Ustavni sud Republike Srpske donio je takvu odluku na sjednici Vijeća za zaštitu vitalnog interesa održanoj 19. kolovoza u Banjoj Luci, priopćeno je iz ovog suda, a prenosi RTV Herceg Bosne.

Vijeće je ocijenilo kako navodi Kluba izaslanika bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a nisu osnovani. Između ostalog, navedeno je da se osporene zakonske odredbe ne odnose na zastavu Republike Bosne i Hercegovine niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta BiH.

Trgovina Bosna

“U ovoj odluci Vijeće je, između ostalog, ocijenilo da su navodi Kluba izaslanika bošnjačkog naroda prema kojima je ratio legis osporenih zakonskih odredaba sankcioniranje isticanja službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine na području Republike Srpske irelevantni, jer se osporeni zakon ne odnosi na zastavu Republike Bosne i Hercegovine, niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine”, naveli su iz Ustavnog suda RS-a.

Sud: Simboli Armije RBiH nisu pitanje vitalnog nacionalnog interesa

Vijeće je također ocijenilo da se tvrdnja prema kojoj Armija Republike Bosne i Hercegovine predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda ne može povezati s ustavnom odredbom koja štiti vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda.

Kako su naveli, isto vrijedi i za povezivanje simbola Armije RBiH s obrazovanjem, vjerom, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnom baštinom bošnjačkog naroda.

Zbog toga je Vijeće ocijenilo neosnovanim navode Kluba izaslanika bošnjačkog naroda da je zakon u suprotnosti s ustavnim jamstvima zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Izmjene Kaznenog zakona usvojene u srpnju

Otkrijte više
nogometu
Financijsko planiranje
Sigurnost na cestama

Narodna skupština Republike Srpske izmjene Kaznenog zakona usvojila je 9. srpnja. Njima su, između ostalog, obuhvaćene zabrane isticanja simbola Nezavisne Države Hrvatske i Armije Republike Bosne i Hercegovine na području RS-a.

Na usvajanje izmjena tada je reagirao Ramiz Salkić, zastupnik Pokreta za državu, koji je ocijenio da se takvim zakonskim rješenjem Bošnjake želi dovesti u položaj “naroda trećeg reda” u Republici Srpskoj.

Salkić je najavio i osporavanje zakona pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, dok je izrazio nepovjerenje prema Ustavnom sudu Republike Srpske.

“Bošnjaci neće prestati suosjećati s onim što je dio njihove tradicije i zastava s ljiljanima neće biti zabranjena, potpuno poštujući ono što je danas zakon i ustav”, rekao je tada Salkić.

Najnovija odluka Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a predstavlja odgovor na pokrenuto pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u vezi s izmjenama Kaznenog zakona.

Vrisak.info

Odgovori

Continue Reading

KULTURA

Široki Brijeg kakav je bio prije gotovo 90 godina: Pogled koji čuva priču o gradu iz 1937.

Published

on

Opis: Pogled na Franjevačku gimnaziju, crkvu i konvikt

 

Otkrijte više
Karte, vodiči, zastave i sl.
Sportovi
Poslovi u BiH

 

Komentar: Dnevni list iz Zagreba “Hrvatska straža” (god. IX., 21. siječanj 1937., br. 16.) javlja:

Široki Brijeg

Statistika župe.

 

Otkrijte više
Putnička agencija
Financijsko planiranje
Sport

 

Široki Brijeg, 20. siječnja. Jedna od najvećih župa u Hercegovini, a ujedno jedna od najstarijih, koje su osnovali franjevci u davna vremena jest ova širokobriješka župa. Žitelja ima nešto manje od 8000 sve samih katolika. Prošle godine u njoj je obavljeno 46 vječanja, rodilo se 306 djece, a umrlo 108 župljana. Župa je dodijeljena samostanu, te samostanski gvardijan sa svojim pomoćnicima vrši duhovnu pastvu u ovoj teritorijalno golemoj župi s raštrkanim kućama po najzabitnijim krajevima. Ali ipak svijet rado zove »pratra« da mu opremi bolesnika, ma i ne bio teže bolestan. Tako je prošle godine opremljeno 244 bolesnika.

Završen otkup duhana.

Široki Brijeg, 20. siječnja. Prije nekoliko dana mjesna duhanska stanica završila je rad oko otkupljivanja seoskog duhana. Duhana je dotjerano u državne magazine 59 vagona. U početku je plaćan 21 dinar po kg. Kasnije je cijena bila snižena, pa je svijet više puta obustavljao prodaju. Sumarni proračun na koncu iznosi ni punih 19 dinara po kilogramu. Sadioci su s otkupom nezadovoljni. Svijet je nezadovoljan također i radi toga, što mu je uprava monopola naredila da sadi duhan, koji ne prija za naše tlo. To je t. zv. »tanče«. Ovaj je duhan kvalitativno istina bolji, ali na kvantumu gubi mnogo, pa svijet uporno traži, da mu se dozvoli sadnja starog duhana ili da se ovaj, jer je kvalitativno bolji, kao takav i procijeni i prema tome skuplje plaća.

 

 

Novi majdan za kopanje bauksitne rudače.

Široki Brijeg, 20. siječnja. Strano društvo »Continental«, koje odavno kopa bauksitnu rudaču u okolici zadnjih dana otvorilo je u blizini nove franjevačke gimnazijske zgrade novi majdan. Budući da nije bilo puta za auta, društvo je prisiljeno da na vlastiti trošak izgradi cestu i da podigne novi most na rječici Ugrovači. Zaposleno je sada u ovom poslu 150 radnika. Radnici se tuže na slabu plaću, pa će društvo po svoj prilici do proljeća morati povisiti nadnicu, jer će tada prispjeti seoski radovi.

Prvi snijeg.

Široki Brijeg, 20. siječnja. Sve dosad kod nas su bili lijepi sunčani dani, dok je snijeg padao samo po obližnjim brdima. Neki dan osvanuo je po prvi put i ovdje. Svijet mu se raduje, jer poslovica kaže: ako nema snijega, nema ni godine.

Iz društva »Osvit«.

 

Otkrijte više
Gospodarski razvoj
Logistika BiH
Povijest

 

Široki Brijeg, 20. siječnja. Društvo vanjskih đaka iz franjevačkoga konvikta »Osvit« na svome prvom ovogodišnjem sastanku izabralo je novu upravu za drugo polugodište. Predsjednik T. Šojat, potpredsjednik J. Zovko, tajnik M. Biočina, blag. M. Grubić, knjižničar Ć. Kos, cenzori J. Nagj i Z. Kovač. Za mlađe: predsjednik B. Ivanišević, potpredsjednik M. Čizmić i tajnik I. Kustić.

Datum: Ne prije 1937 . – ne poslije 1940. / Lokacija: Široki Brijeg / Zemlja: Bosna i Hercegovina / Vrsta: Razglednica / Autor: Nije specificirano / Izdavač: Nije specificirano / Dimenzije: 140mm x 89mm
Tehnika: Tisak na papiru / Arhiv: privatni arhiv, Tomislav Topić

Vrisak.info

Odgovori

Continue Reading

KULTURA

BUNOZA: Grlić Radman je u pravu, tjerali su lisicu a istjerali King Konga

Published

on

Nakon što se hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman našao na meti kritika zbog poruka o potrebi osiguranja ravnopravnosti Hrvata u BiH, Bunoza za takve reakcije ne vidi nijedan razlog.

Jezičniresursi

Smatra da navodi hrvatskog ministra imaju jasno uporište u presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

Konstitutivnost – temeljno načelo

U razgovoru za Večernji list Bunoza demistificira brojne javno nametnute narative, posebice o izbornoj reformi i legitimnom predstavljanju.

“Doista ne znam zbog čega su poruke ministra Grlića Radmana izazvale određene reakcije, pogotovo jer navodi ministra imaju uporište i u stavovima Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH kada govorimo o izbornoj reformi u BiH. U tim reakcijama na izjave ministra nisam vidio kako se navodilo da je rekao nešto protivno europskim standardima ili Ustavu BiH kada govorimo o izbornoj reformi u BiH, rekao je Bunoza.

Dodao je kako je upravo Europski sud za ljudska prava u odluci “S. Kovačević protiv BiH” naveo da više izbornih jedinica kojima se nastoje osigurati određeni ustavni kriteriji nije protivno europskim standardima.

“Ustavni sud BiH u više je svojih odluka naveo da je temeljno načelo BiH načelo konstitutivnosti naroda, a da do povrede načela konstitutivnosti naroda dolazi kada je jedan narod onemogućen u sudjelovanju u donošenju političkih odluka, odnosno kada postoji dominacija jednog ili dvaju konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti. Svaki prijedlog izborne reforme u cilju zaštite temeljnih načela BiH, uz osiguranje prava svima na kandidaturu, nije protivno stavovima Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH. Međutim, oni kojima odgovara trenutačna situacija osporavat će svaki konstruktivan prijedlog Izbornog zakona a da pri tome neće ponuditi ni jedan prijedlog”, kaže Bunoza.

Više izbornih jedinica

Naveo je kako u predmetu “Kovačević protiv BiH” Europski sud nije precizirao koliko bi točno BiH trebala imati izbornih jedinica, nego je Sud odbio zahtjev aplikanta Kovačevića da je diskriminiran jer BiH praktički nije uređena kao jedna izborna jedinica i što postoje domovi naroda gdje se štite interesi konstitutivnih naroda.

“Sve ovisi o političkoj volji i spremnosti da se uistinu izvrši izborna reforma, ali sasvim je jasno da, prema stavu Europskog suda, više izbornih jedinica, koje mogu biti i asimetrične, nije protivno europskim standardima”, rekao je Bunoza.

Na pitanje postoji li ustavna ili zakonska obveza da se političke dužnosti u BiH raspoređuju proporcionalno broju stanovnika, Bunoza kaže kako, da bi institucije BiH uživale povjerenje, moraju odražavati sve različitosti BiH.

StanovniciIstočne Europe

“Ustavna je obveza da odražavaju sastav naroda. Postoje institucije gdje postoji nesrazmjer u manjem broju Bošnjaka nego što bi, prema Ustavu, trebalo biti, ali isto tako postoje institucije gdje je nesrazmjer i za druga dva konstitutivna naroda. O tome treba razgovarati i tražiti rješenje da se ni jedan narod ne osjeća zakinutim. Međutim, kao što sam naveo, u skladu sa stavovima Ustavnog suda BiH, do povrede načela ravnopravnosti konstitutivnih naroda ne dolazi analizom nacionalne pripadnosti zaposlenih. Do povrede ravnopravnosti konstitutivnih naroda dolazi ako je jedan narod onemogućen u donošenju političkih odluka na svim razinama vlasti u BiH. Znamo kakva je situacija u Predsjedništvu BiH, gdje je jedan konstitutivan narod onemogućen sudjelovati u donošenju odluka, za razliku od drugih dvaju konstitutivnih naroda, ali netko će prebrojiti zaposlene u Predsjedništvu i zaključiti da se poštuje ravnopravnost konstitutivnih naroda, što je apsurdno”, naveo je ministar pravde BiH.

Zaštita interesa građana

Bunoza, na pitanje gdje je konkretna granica između građanskog načela “jedan čovjek – jedan glas” i ustavne zaštite konstitutivnih naroda od majorizacije, kaže kako ne postoji granica.

“Postoje tijela gdje se štite interesi građana, počevši od općinskih vijeća, županijskih skupština, zastupničkih domova na razini entiteta i države, gdje se praktički manifestira načelo “jedan čovjek – jedan glas”. U tijelima gdje se štite interesi konstitutivnih naroda, kao što su domovi naroda i Predsjedništvo BiH, godinama se nameću predstavnici hrvatskom konstitutivnom narodu, i tu se ne radi o granici, nego o zloupotrebi i kršenju temeljnih načela BiH. Godinama je vođen sudski aktivizam pred Europskim sudom za ljudska prava kako bi se došlo do presude koja bi bila osnova za promjenu političkog sustava u BiH po načelu “jedan čovjek – jedan glas” na svim razinama vlasti bez primjene načela konstitutivnosti naroda. Europski je sud u posljednje dvije godine prepoznao da se radi o  političkim nastojanjima i o zloupotrebama koje čine aplikanti. Na kraju je ispalo da su “tjerali lisicu, a istjerali King Konga”, jer za one koji negiraju načelo konstitutivnosti naroda nisu više problem samo stavovi Ustavnog suda BiH iz odluke U 23/14 (Ljubić) nego sada i posljednji stavovi Europskog suda za ljudska prava”, rekao je Bunoza.

Naveo je kako smo svi diskriminirani u BiH, ali da će ta diskriminacija biti otklonjena “kada svima omogućimo da mogu biti kandidati na svim razinama vlasti”.

“Uputa Europskog suda za ljudska prava vrlo je jasna – osigurajte svima pravo na kandidaturu a ne da ukidamo načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Ovaj sud je odbacio one aplikacije koje su išle k tome da se ukine načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda”, naveo je.

Odluka Ljubić

Na pitanje je li problematično što bošnjačka većina kroz županijske skupštine može odlučujuće utjecati na izbor izaslanika u klubove Hrvata, Srba i ostalih u Domu naroda, Bunoza kaže kako je takvo postupanje protivno stavovima Ustavnog suda BiH iz odluke U 23/14.

StanovniciIstočne Europe

“U domovima naroda mora biti osigurano legitimno predstavljanje one zajednice koja se štiti u tim domovima. Stvarala se pogrešna slika da je intervencijama visokog predstavnika u izbornoj noći 2022. godine provedena odluka Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Ljubić’. Međutim, i u posljednjem izvješću Ustavnog suda BiH iz 2026. godine jasno je navedeno da odluka ‘Ljubić’ još uvijek nije provedena. Naravno da je ovakvo postupanje problematično jer se ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH u vezi s temeljnim načelima BiH”, rekao je.

Govorio je i kako je u odbijajućoj odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Zlatan Begić protiv BiH”, Sud odbio prigovore aplikanta koji je tvrdio da je diskriminiran jer u BiH “manjina” u Domu naroda PS BiH može spriječiti volju “većine” te je Sud naveo da načelo “jedan čovjek – jedan glas” nije nešto što se jamči Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

“Sud je također zaključio da se ne može Sud koristiti radi političkih ciljeva i da se mora poštivati ustavna struktura svojstvena BiH. Kao što sam naveo, Europski sud za ljudska prava prepoznao je sudski aktivizam i, da, kao što ste naveli, u potpunosti je odbijen unitaristički koncept koji se pokušao nametnuti kroz pogrešno tumačenje odluka ovog suda u skupini predmeta ‘Sejdić – Finci”’, rekao je.

Nužan je dijalog

Bunoza je, govoreći o očekivanjima od izbora, rekao kako su “legitimni predstavnici hrvatskog naroda uvijek su dostavljali svoje prijedloge Izbornog zakona kojim bi se provele odluke Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH”.

“Međutim, da bi ti prijedlozi prošli, potrebne su ruke u Parlamentu. I ne samo da su predlagali prijedloge Izbornog zakona nego su bili i u sudnici Suda u Strasbourgu kako bi zaštitili temeljna načela BiH od onih kojih su zloupotrebljavali svoju poziciju i pokušali obmanuti Europski sud za ljudska prava kako bi došli do političkih ciljeva. Nakon izbora očekuje nas jedini ispravan put koji moramo proći, europski put. Taj put podrazumijeva i izborne reforme, a te reforme podrazumijevaju provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Dijalog o izbornoj reformi je nužan, a sve više međunarodnih izvješća upućuje na potrebu izborne reforme u skladu s odlukama sudova koje sam naveo. Vrijeme sudskog aktivizma s ciljem mijenjanja temeljnih načela BiH stvar je prošlosti i vjerujem da će se otvoriti ozbiljan dijalog prema izbornoj reformi u kojoj nijedan pojedinac ni konstitutivan narod neće biti diskriminiran”, rekao je ministar pravde BiH u intervjuu Večernjem listu./HMS/

StanovniciIstočne Europe

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba