Connect with us

KULTURA

Iz rukopisa Sandre Kovacevic…BALETANKE…

Published

on

 

Ovo je prica o jednoj ponosnoj zeni.Bilo je to prije mnogo godina.Tek se udala.Zivjela je na nacin da nikada nije nista trazila za sebe.Zeljela je da usreci druge.Smatrala je da je to bilo jedino sto je nju istinski cinilo sretnom.Da su ljudi oko nje sretni.Imala je bujnu kosu.Vezala bi ona predivnu bujnu kosu u pundju.Imala je tada 53 kg.Malo je jela kako bi drugim ukucanima bilo vise.Kad god bi tako vezala kosu strsio bi joj jedan pramencic kose.Ljudima bi to bilo zanimljivo i simpaticno da su je znali zbog toga veoma cesto zezati.Na usima je voljela da nosi bisercice.Cinili su je njeznom.Nakon njene udaje pozeljela je da ima osjecaj da netko brine o njoj i da se moze konacno odmoriti.Bila je umorna.Umorna od zivota,umorna od ljudi.Tada nije radila,jer mjesto na kojem je tada radila zatvorilo se tako da su svi ljudi koji su radili sa njom otpusteni zajedno sa njom.Bila je u situaciji da vise nema svoj dinar.Muz je tada radio i dobio je platu dao joj je 100 km.Rekao joj je tada ovo ti je da ti se nadje.Cijenila je to kao da joj je dao 1000.Svaki put kada bi otvorila novcanik imala bi cudan osjecaj,jer to nije nikada nitko ucinio za nju.Da joj da novce.Cuvala je te novce tacno mjesec dana,jer nije htjela da ih trosi kako ne bi morala da trazi.Kad god bi je upitao muz imas li novaca.Odgovorila bi svaki put isto.Imam.Sve do toga dana.Izasla je ona da proseta.Voljela je da razgleda po gradu.To je cinila i tada.Medjutim ovoga puta desilo se to da je ugledala malene baletanke sa decentnom masnicom na vrhu.Upitala je tada koliko kostaju.Cijena im je bila 65 km.Ona ima 100 km tako da ce joj jos nesto ostati dok ne dobije posao,jer je u medjuvremenu trazila isti.Dosla je tada kuci i ostavila je kutiju sa cipelama.Muz je vidio da je potrosila pare.Svi ukucani su se okupili i on je tada rekao da je njegova zena potrosila novce i da je preskupo platila te cipelice.Tada joj se srusio svijet.Rumenih obraza i tuznog pogleda pognula je glavu govoreci u sebi zemljo otvori se.Prvi put je u zivotu dozvolila nekome da se o njoj u tom finansijskom smislu pobrine.To je bio momenat kada je dala sebi rijec da nikada sebi nece dozvoliti da dode u istu situaciju.Postoje zene koje su ponosne i takve zene su naucile da se brinu o sebi bez icije pomoci.Naucila je jednu jako bitnu stvar.Da nikada sebi vise ne dozvoli da ovisi o nekome.Kada donesete takvu odluku to je odluka koja je u njoj tada promijenila ne samo sliku o njemu,nego je promijenila sliku i o njoj samoj.Nastavila je da se kroz zivot odlucno bori i da ostvari sebi zelje naravno ne racunajuci vise na njega u tom pogledu.Dobila je posao.Nastavila je da radi,zaradjuje i da ne razmislja koliko kosta to sto joj se svidja ni da li ce poslije toga imati zucnu raspravu od koje joj nece biti prijatno.Neke situacije koje se u zivotu dese nauce te da cijenis vise sebe.Ostave na tebi vjecni podsjetnik da jedino na sebe mozes racunati.Zivot ne mozes planirati.Nekada se dese nepredvidjene situacije koje ti pokazu da ono sto si isplanirao bas bude suprotno.Bog se tada potrudi da ti pokaze da ono sto si isplanirao nece ici bas tim tokom kako si zamisljao,podsjeti te da zivotne karte mijesa samo On..Ovo je jedan mali podsjetnik za muskarce kao pokazatelj kada i kako jedna zena odluci da se ne moze osloniti na muskarca koji je prati.Nazalost mnogo je muskaraca koji kalkulisu svaki dinar.Skrtare na svojim zenama,dok na tudjim rasipno trose.Ova zena je toga dana pozalila sto je dala moc voljenom bicu da se osjeca superiornije u trenutku njene slabosti.Kada volis budi spreman da budes ranjiv,u suprotnom ne volis.Nemati svoje novce se po meni smatra velikom slaboscu kada se nalazis u odnosu sa bicem koje vrednuje vise novce od srece njegove zene.Zene su bica ponekad rasipna.To nije bio slucaj u ovome slucaju.Rekla sam da se radilo o posebnoj zeni,zeni koja nikada nije trazila nista za sebe i trenutak kada je to pozeljela bio je trenutak kada je naletjela na jedan zid.Zid poslije kojeg ce ona sagraditi palacu sopstvenom snagom i njenom upornoscu ne oslanjajuci se i ne dajuci da bilo tko nad njom ima moc.Novac je moc,ali ne sa zenom poput nje.Ne trazite srecu tako sto cete docekati trenutak da vasa sreca zavisi od partnera i njegove milosti..Sagradite svoje sopstvene snove u kojima cete moci slobodno zivjeti.Slobodan si kada si finansijski neovisan.Zeljela sam da muskarcima docaram samo jedan trenutak njene propasti u zemlju,a takvih propasti bude jako puno kroz zivot.Pokusavao je muz da joj kupi sam od sebe pokoji poklon, ne bil ugledao ponovno tu ozarenost kao prvoga puta,ali to vise nije bilo to.Izgubio se u njoj samo kroz taj cin.On ju je naucio da vise ne smije naglas reci svoje zelje.Kada nemas ponasaj se kao da imas.Tada ti nista i ne treba.Na taj nacin ces sacuvati svoj ponos i svoje dostojanstvo.Ne trazi nista,nista ti ne treba.Kada imas ponasaj se kao da ces u svakom mogucem trenutku ostati bez toga.Na taj nacin ces imati svoj dinar i neces ovisiti ni od koga.To cete osvijestiti da stedis.Stednja je mudrost.Pametno trosenje je investicija.Investiraj u svoje znanje,jer ce ti to tvoje znanje donijeti tvoje imanje.

Continue Reading

EKONOMIJA

Izvješće CIA-e iz 1953. godine: Hercegovački duhan među najboljima na svijetu

Published

on

 

Hercegovački duhan bio je među najcjenjenijima na svijetu, a Mostar i Čapljina imali su ključnu ulogu u njegovoj obradi, navodi se u dokumentu američke Središnje obavještajne agencije (CIA) iz 1953. godine.

Izvješće oznake CIA-RDP80-00809A000700110673-1 distribuirano je 6. srpnja 1953. godine i obuhvaća razdoblje od 1938. do 1951. godine.

Temelji se na “Informativnom priručniku o Jugoslaviji”, koji je jugoslavenska Direkcija za informacije objavila u Beogradu.

Prema izvješću, u uzgoju, obradi i trgovini duhanom bilo je angažirano više od milijun ljudi, a kvaliteta duhana bila je poznata kao jedna od najboljih na svijetu, piše Bljesak.info.

Duhan se u cijeloj Jugoslaviji uzgajao na svega 32.000 hektara, od čega u Bosni i Hercegovini na oko 6.700 hektara.

Hercegovački tip duhana, sorte Ravnjak i Tanac, činio je 30 posto jugoslavenske proizvodnje, odmah iza makedonskog s 56 posto.

Naslovnica izvješća CIA-e iz 1953. godine

Čapljina, Mostar i Ljubuški

U izvješću se ističu hercegovački duhani kategorija A i B zbog velikih listova zlatnožute ili limunove boje, prepoznatljive arome, dobre gorivosti i finih vlakana za rezanje.

Glavne stanice za otkup i fermentaciju sirovog duhana nalazile su se u Mostaru i Čapljini, uz Imotski, Prilep i Skoplje.

U Čapljini je radila jedna od najvažnijih stanica za umjetnu fermentaciju duhana u zemlji, dok je nova sušionica bila u izgradnji u Ljubuškom.

Tvornica duhana Mostar bila je jedna od deset u Jugoslaviji, a svrstana je među tvornice srednjeg kapaciteta.

Drina od najboljeg hercegovačkog duhana

Kao najtraženiji duhanski proizvod u zemlji izvješće navodi cigaretu Drina, izrađenu pretežno od najboljih hercegovačkih duhana.

Od najkvalitetnijeg hercegovačkog lista radio se luksuzni rezani duhan Trebinjac, a hercegovački duhan bio je i u mješavini cigarete Istra.

Jugoslavija je 1950. godine izvezla 7.840 tona sirovog duhana, a najveći kupac bila je Francuska s više od 3.158 tona.

Slijedile su Zapadna Njemačka s 1.071 tonom, Austrija s 1.000 tona i Nizozemska s 884 tone.

>> O povijesti proizvodnje duhana u Širokom Brijegu i izazovima naših predaka

(www.jabuka.tv | Foto: arhiv / CIA)

 

Continue Reading

KULTURA

Vratio se na mjesto Istine

Published

on

Nakon dvadeset godina vratio sam se u rodni grad i ugledao ženu koju sam volio kako bosonoga hoda cestom, noseći drva za ogrjev, dok joj pomaže malena djevojčica. Poslovni čovjek koji joj je uništio život i dalje je živio u luksuzu. — Uvijek je bila prepametna za vlastito dobro — rekao je. Otkazao sam posao vrijedan 12 milijuna dolara i naredio istragu njegovih računa. A onda sam ugledao biljeg iza djevojčičina uha… Potpuno jednak mojemu.

Dio 1

Naglo sam pritisnuo kočnicu svojega luksuznog automobila kada sam prepoznao ženu koju sam volio prije dvadeset godina. Hodala je bosa planinskom cestom, noseći na leđima ogroman svežanj drva za ogrjev, dok je pokraj nje četverogodišnja djevojčica nosila nekoliko grančica.

Ali ono zbog čega sam gotovo izgubio razum nije bio prizor njezina siromaštva. Bilo je to otkriće da djevojčica ima potpuno isti urođeni biljeg kakav je imala moja pokojna majka.

Zovem se Grant Whitaker i vratio sam se u planinski kraj zapadne Sjeverne Karoline kako bih zaključio posao s nekretninama vrijedan 12.000.000 dolara.

Moja tvrtka sa sjedištem u Atlanti planirala je kupiti 400 jutara šumskog zemljišta u blizini gradića u planinama Blue Ridge.

Namjeravao sam potpisati dokumente i otići prije mraka.

Dvadeset godina izbjegavao sam to mjesto.

Ondje sam odrastao u teškim vremenima.

Ondje sam pokopao majku.

I ondje sam ostavio Shelby Marsh, jedinu ženu kojoj sam ikada obećao da ću je voljeti zauvijek.

Kada sam prošao uskim zavojem, odmah sam je prepoznao.

Shelby je nosila iznošenu majicu i staru suknju, a stopala su joj bila krvava od oštrog kamenja.

Djevojčica svijetlosmeđe kose i sjajnih očiju hodala je pokraj nje, trudeći se da joj ne ispadne nijedna grančica.

— Mama, mogu nositi još — rekla je djevojčica.

— Već nosiš dovoljno, dušo. Ti si moja najdraža pomoćnica.

Ugasio sam motor.

Htio sam je dozvati, ali nešto me zaustavilo.

Pričekao sam dok nisu nestale među drvećem, a zatim sam ih slijedio izdaleka, ostavivši automobil ondje gdje je cesta završavala.

Stigle su do male kamene kolibe s oštećenim krovom, prozorima prekrivenima plastikom i sićušnim povrtnjakom.

Nigdje se nisu vidjeli električni vodovi.

Shelby je spustila drva i iscrpljeno se naslonila na zid.

Tada ju je djevojčica upitala:

— Mama, kada će doći moj tata?

Shelby je kleknula pred nju.

— Dušo, već smo razgovarale o tome.

— Ali rekla si da će možda jednoga dana…

Ostao sam bez daha.

Djevojčica je okrenula glavu.

Iza njezina lijevog uha nalazio se sićušan biljeg u obliku polumjeseca.

Isti onakav kakav je imala moja majka.

Isti onakav kakav sam i ja imao od rođenja.

A onda sam se prisjetio nečega što sam godinama pokušavao zaboraviti.

Četiri godine ranije vratio sam se u grad kako bih pokopao oca.

Tijekom tog posjeta slučajno sam susreo Shelby.

Zajedno smo večerali, prisjećali se prošlosti i plakali.

Te smo noći završili zajedno u staroj obiteljskoj kući.

Sljedećeg jutra vratio sam se u Atlantu bez pozdrava.

Sada, gledajući tu djevojčicu, shvatio sam da sam možda napustio mnogo više od jedne stare ljubavne priče.

Nisam se usudio predstaviti, pa sam se vratio automobilu.

Te sam večeri otkazao potpisivanje kupoprodajnog ugovora i unajmio sobu u malom pansionu.

Sljedećeg jutra posjetio sam Dot Pruitt, koja je desetljećima vodila mjesnu trgovinu mješovitom robom.

— Moram saznati što se dogodilo Shelby Marsh.

Dot je prestala slagati robu na police.

Izraz lica potpuno joj se promijenio.

— Grante, neke je stvari bolje ostaviti na miru.

— Kakve stvari?

Pogledala je prema vratima i stišala glas.

— Shelby ne živi tako zato što je to sama izabrala. Prije pet godina prijavila je nešto što je moglo uništiti najmoćniju obitelj u ovom okrugu. A oni su se pobrinuli da više nitko nikada ne povjeruje ni jednoj njezinoj riječi.

Stajao sam potpuno nepomično.

A onda je Dot izgovorila prezime te obitelji.

Bilo je to prezime iste one obitelji koja mi je pokušavala prodati 400 jutara šume.

Continue Reading

KULTURA

Vlada FBiH: Brotnjak Jure Beljo dobitnik nagrade za životno djelo

Published

on

Vlada FBiH: Brotnjak Jure Beljo dobitnik nagrade za životno djelo

 

Vlada Federacije BiH dodijelila je federalne nagrade za znanost za 2026. godinu, a nagrade za životno djelo dobili su prof. dr. sc. Mirsad Kapetanović i prof. dr. sc. Jure Beljo (rođen 1942. u Velikom Ograđeniku, Čitluk).

Odluku je Vlada donijela 20. studenoga na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti.

Nagradu za doprinos žena u znanosti dobila je prof. dr. Zora Pilić.

Godišnje priznanje za znanstvenike iz dijaspore dobio je prof. dr. Alojz Ivanković, a posthumno priznanje za doprinos znanosti dodijeljeno je prof. dr. Dubravku Lovrenoviću.

Dobitnici godišnjih nagrada

Godišnje nagrade za znanost dobili su

  • dr. sc. Belma Kalamujić Stroil (prirodne znanosti),
  • prof. dr. Almir Fajkić (medicinske i zdravstvene znanosti),
  • prof. dr. Emir Sokić (inženjerske i tehnološke znanosti),
  • prof. dr. Nedžad Hadžiomerović (poljoprivredne znanosti),
  • prof. dr. sc. Haris Memišević (društvene znanosti) i
  • dr. sc. Emir Demir (humanističke znanosti).

Godišnju nagradu za umjetničko-istraživački rad dobila je izv. prof. dr. art. Vesna Sušac.

Nagrade za mlade istraživače dobili su

  • dr. sc. Mujo Hasanović,
  • dr. sc. Amina Tucak-Smajić,
  • mr. Emir Dervišević,
  • doc. dr. sc. Mario Kovač,
  • doc. dr. Nasir Muftić i
  • mr. sc. Ajla Bukva Ljevo.

Godišnje priznanje za promociju znanosti dobio je Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Koliko iznose nagrade

Nagrade se sastoje od novčanog iznosa i povelje.

Dobitnicima nagrade za životno djelo isplatit će se po 10.000 KM, a nagrada za doprinos žena u znanosti iznosi 4.000 KM.

Godišnje nagrade za znanost i za umjetničko-istraživački rad iznose po 3.000 KM, a nagrade za mlade istraživače po 2.000 KM.

Nagrade se dodjeljuju za iznimno značajna dostignuća u znanstvenoistraživačkom i umjetničko-istraživačkom radu znanstvenicima, istraživačima, umjetnicima i ustanovama registriranim u Federaciji BiH.

(www.jabuka.tv | Foto: Općina Čitluk / arhiva)

 

 

 

 

Napiši komentar

Objavom komentara potvrđujete da ste upoznati s Pravilima komentiranja. Pritužbe možete poslati na komentari@jabuka.tv.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba