Connect with us

KULTURA

Bila jednom Trusina..nikad ne prepustimo zaboravu“, kazala je Filipović.

Published

on

Filipović: Želimo očuvati svoju povijest, ali istinu nikada pretvoriti u mržnju

Izdvajamo

31.10.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Postoje mjesta koja za nekoga predstavljaju tek naziv jednoga sela, a za druge čitav jedan svijet. Jedno od takvih mjesta je Trusina. Mjesto u kojemu su ljudi živjeli, stvarali obitelji, gradili domove i vjerovali u budućnost. 

U Mostaru je pod prokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora u BiH održana svečana premijera dokumentarnoga filma „Bila jednom Trusina“, koji donosi potresna svjedočanstva preživjelih mještana o zločinu počinjenom 16. travnja 1993. godine u Trusini, kada su pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine ubili 23 hrvatska civila i vojnika Hrvatskoga vijeća obrane.

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvodila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i izabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović. U obraćanju u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače postavila je pitanje jesmo li učinili dovoljno da svjedočanstva o Trusini ostanu sačuvana i kada više ne bude onih koji o stradanju mogu osobno govoriti.

„Kad govorim o Trusini, za hrvatski narod ona je više od mjesta strašnog zločina. Ona je dio povijesnog iskustva hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, dio naše strašne kolektivne boli i trajna obveza da istinu nikad ne prepustimo zaboravu“, kazala je Filipović.

O okolnostima stradanja Trušana i važnosti svjedočenja o događajima iz travnja 1993. godine govorio je Marinko Romić, umirovljeni brigadir Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana HVO-a brigade Herceg Stjepan, Podružnica Konjic, podsjetio je na obitelji koje i danas žive s posljedicama gubitka svojih najmilijih te im poručio da nisu same.

„Branitelj može položiti oružje, ali nikad ne smije napustiti istinu. Zato o Trusini moramo govoriti, ne zbog mržnje i osvete, nego zbog poštovanja prema žrtvama i njihovim obiteljima. Istina nije neprijatelj mira, ona je njegov temelj. Ovaj film nije poziv na podjele, nego poziv na savjest i odgovornost. On svjedoči o ljudskim sudbinama i podsjeća nas da iza svake žrtve stoji život koji ima svoje ime, svoje snove i svoje najmilije“, poručio je Romić.

Film je dio serijala „Digitalni žrtvoslov hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini“, koji tematizira stradanje Hrvata katolika u BiH tijekom Domovinskoga rata. Matija Ricov, redatelj filma i predstavnik Molitvene zajednice Nanovo rođeni, objasnio je da je zamisao o snimanju nastala tijekom posjeta župama u BiH i susreta s ljudima koji su mu povjeravali svoja ratna iskustva. Želio je njihova svjedočanstva približiti mladima putem filma i digitalnih medija.

„Nismo imali znanja. Imali smo jednu amatersku kameru i veliku ljubav prema ovoj zemlji, ovim ljudima. I ta borba je trajala nekoliko mjeseci i onda smo odlučili krenuti. I evo, već pune tri godine će biti. Obilazimo stratišta, obilazimo teška mjesta za naš narod. Dolazimo u mjesta gdje više nitko ne živi ili tek pokoja obitelj i nastojimo kroz ovaj film očuvati kulturu sjećanja“, kazao je Ricov.

Uz zastupnicu Filipović premijeri su nazočili i drugi hrvatski dužnosnici sa svih razina vlasti, predstavnici Hrvatskoga narodnog sabora, akademske zajednice, braniteljskih udruga, crkvenoga i društvenoga života.

Filipović je poručila da poštovanje prema žrtvama i očuvanje dostojanstva hrvatskoga naroda ne smiju prerasti u mržnju. Autore je ohrabrila da nastave rad na ovakvim projektima.

„Hvala svima koji ste imali hrabrosti ponovno otvoriti bolna sjećanja i podijeliti vaše svjedočanstvo. Vi ste razumjeli ponajbolje od svih nas da se istina ne čuva sama po sebi, da istinu treba izgovoriti i zapisati, snimiti. I tek tako je možemo ostaviti generacijama koje dolaze. S ovim filmom napravili ste nešto izvanredno. Dali ste trajno sjećanje, dali ste dostojanstvo našim žrtvama“, istaknula je Filipović.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

KULTURA

Jasmina Jovanovski..Čovek ne mora da laže kada govori o svojim principima…

Published

on

Za odnos je potrebno dvoje. Ali za izbegavanje sopstvene odgovornosti dovoljan je jedan.

Postoje ljudi koji veoma dobro znaju šta znače poštovanje, iskrenost i emocionalna odgovornost.

Umeju da objasne zašto je važno razgovarati, priznati grešku, izvinuti se i ne ostavljati drugu osobu u neizvesnosti.

A onda se nadju u odnosu u kojem se upravo od njih očekuje ono što tako dobro razumeju.

I odjednom stvari postaju mnogo složenije.

Umesto odgovora pojavljuju se objašnjenja. Umesto konkretnog postupka, razlozi zbog kojih nešto još nije moguće. A umesto pitanja „Šta sam ja uradio?“ sve češće se postavlja pitanje „Šta je druga osoba mogla drugačije?“

Čovek ne mora da laže kada govori o svojim principima. Može iskreno verovati u njih a ipak pronalaziti izuzetke kada bi njihova primena od njega zahtevala nešto neprijatno.

Sopstveno ćutanje naziva potrebom za vremenom. Tudje ćutanje doživljava kao odbacivanje.

Za svoje postupke traži razumevanje okolnosti. Od drugih očekuje da preuzmu odgovornost za posledice.

I tako nastaje neobična situacija: dvoje ljudi mogu govoriti o istom odnosu a da jedno govori o svojim razlozima a drugo o povredama koje su ti razlozi ostavili.

Naravno da je za odnos potrebno dvoje.

Ali to ne znači da se svaka odgovornost automatski deli napola.

Nije svako odlaganje razgovora izbegavanje odgovornosti. Niti je svako objašnjenje pokušaj opravdavanja. Ali kada objašnjenja stalno zauzimaju mesto odgovora a razumevanje se očekuje samo od jedne strane, problem više nije samo u načinu komunikacije.

Dijalog zahteva dvoje. Izvinjenje zahteva onoga ko ima za šta da se izvini. A promena počinje tamo gde neko prestane da objašnjava samo tudje ponašanje i počne da preispituje svoje.

Pozivanje na odgovornost obe strane može biti znak zrelosti. Ali može postati i način da se izbegne imenovanje sopstvene.

I zato neki odnosi ne ostaju nerešeni zbog nedostatka razgovora, nego zato što se razgovor stalno vodi o svemu, osim o onome što bi neko morao da prizna.

Jasmina Jovanovski

#PsiholoskeSiveZone #EmocionalnaOdgovornost #MedjuljudskiOdnosi #PsihologijaOdnosa #LicnaOdgovornost

Continue Reading

KULTURA

35 Obljetnica HZ-HB 18.11.2026 Mostar

Published

on

Obilježavanje 35. obljetnice HZHB: U Mostaru predstavljanje knjige „Rat Hrvata i Muslimana u BiH od 1992. do 1994.”

| Autor: RTV HB
  • Image

 U srijedu, 18. studenoga 2026. godine, u Mostaru će se prigodnim programom obilježiti 35. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB).

Organizatori događaja, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, pripremili su program koji obuhvaća odavanje počasti i kulturni sadržaj.

Obilježavanje započinje u 17:45 sati polaganjem vijenaca kod spomenika ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače.

Središnji dio programa nastavit će se u 18:00 sati u Amfiteatru „Antun Branko Šimić” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje će biti upriličeno predstavljanje knjige autora Davora Marijana pod nazivom „Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.”.

Organizatori su uputili poziv javnosti i predstavnicima medija da svojim dolaskom poprate ovaj događaj i izvijeste o obilježavanju ove obljetnice.

Continue Reading

KULTURA

SIROKI BRIJEG IZ POVJESTI

Published

on

Fotografija

Opis: Žene i djeca

Komentar: Na fotografiji su slijeva nadesno žene: Ružica Miličević, Marica Miličević, Mara Gilja, Dana Ćavar, Anica Brkić, Ivica Mandić i Kata Bošnjak.

Fotografija je nastala ispred rudarske zgrade pored silosa.

Djecu s fotografije upišite u komentare.

Datum: oko 1966.
Lokacija: Široki Brijeg
Zemlja: Bosna i Hercegovina
Autor fotografije: Nije specificirano
Arhiv: privatni arhiv, Snježana Jelinić rođ. Mandić.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba