U Zavali u općini Ravno u petak je osvečano otvorena dionica nove moderne ceste od Ravnog do hrvatske granice, točnije do Slanog u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Cesta je duga oko deset kilometara i vrijednost projekta je nešto veća od 14 milijuna KM. Ovom dionicom put od Ravnog do Slanog skraćen je na svega dvadesetak minuta vožnje.
Načelnik Ravnog Andrija Šimunović kazao je kako je ovo projekt od iznimnog značaja za ovu najjužniju općinu Federacije BiH.
– Ovo je strateški projekt za našu lokalnu zajednicu koja ima nemjerljiv učinak na perspektivu i budućnost ukupnog kraja, koju će vjerujem mnogi prepoznati u smislu ukupne gospodarske aktivnosti koja je pred nama, prvenstveno mislim na turizam, poljoprivredu i ostalo. Ovo je cesta koja nas otvara u ovom dijelu općine prema Jadranu, osigurava najbržu, najkvalitetniju i najkraću vezu što će se u godinama pred nama pokazati u ukupnom broju gostiju koji će dolaziti. Sama Zavala, gdje se nalazimo, je blago kulturnog i prirodnih sadržaja, vjerujem da će ljudi sve to prepoznati, i da će oni procesi koje najviše očekujemo tj. demografski, u idućim godinama biti znatno bolji – izjavio je načelnik Šimunović.
Šimunović je najavio da su u toku pripreme za potpisivanje ugovora o izgradnji ceste od Ravnog do Hutova, koja će se povezati na pravac Stolac–Neum, također financiran sredstvima Republike Hrvatske. Time će, kako je istaknuo, općina Ravno dobiti bolju povezanost s Jadranskim morem, dolinom Neretve i Mostarom, što će u budućnosti doprinijeti većem broju investicija u tom području.
Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić naglasila je koliko je ovo velik infrastrukturni projekt.
– Deset kilometara moderne prometnice će uvelike značiti za razvoj općine Ravno, i ne samo Ravnog, nego i za razvoj dviju županija: Hercegovačko-neretvanske i Dubrovačko-neretvanske. Samim time benefiti su višestruki i za Federaciju BiH, s ekonomskog, razvojnog, gospodarskog, turističkog, a na kraju krajeva i demografskog. Hvala Vladi RH, ministru Butkoviću čiji je doprinos za realizaciju ovog projekta bio ogroman, posebno jer su osigurana sredstva u Proračunu RH u iznosu od oko 14 milijuna KM. I Općina Ravno je pokazala da može iznijeti na svojim leđima velike projekte. Sljedeći projekt koje realiziramo s Općinom Ravno i Općinom Neum je magistralna cesta Ravno-Hutovo, koja se onda spaja na cestu Stolac-Neum. Nadam se da će realizacija tog projekta biti uspješna kao što je bila i ova – istaknula je federalna ministrica Katić.
Ministar mora, prometa i infrastrukture te potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Oleg Butković rekao je kako je ova prometnica, od bitnog značaja i za BiH i za Hrvatsku, koštala malo više od sedam milijuna eura i kako je u potpunosti financirana sredstvima Vlade RH.
– Ta odluka donijeta je 2023. godine i Općina Ravno je ovaj projekt realizirala za dvije godine. Projekt je hvalevrijedan i veoma je bitan za ovu općinu, bitan je za prometnu povezanost između RH i BiH, budući da spaja Dubrovnik i zaleđe s ovim krajem, koji je u turističkom smislu sve zanimljiviji. Mislim da smo napravili dobru stvar, a u tom smislu nastavljamo s podrškom brojnim projektima u BiH. Jedan od njih je i cesta Ravno-Hutovo, koja će se vrlo brzo početi raditi, a druga je obnova ceste Vir-Aržano, koja je bitna za prometno povezivanje tog dijela Hercegovine s Hrvatskom. Negdje oko 32 milijuna eura su izdvajanja Vlade RH u obnovu i izgradnju prometne infrastrukture na području BiH – izjavio je Butković.
Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač izrazila je veliko zadovoljstvo, ponos i zahvalnost za ovaj projekt.
– Danas smo otvorili novu, suvremenu prometnicu koja povezuje Ravno s Hrvatskom, odnosno našu županiju s Republikom Hrvatskom, a predstavlja svojevrsnu razvojnu revoluciju za ovaj kraj koju ćemo još dodatno osnažiti izgradnjom prometnice Zavala-Hutovo-Dračevo, čime ćemo u potpunosti povezati južni kraj HNŽ-a s ostatkom županije, ali i još snažnije ojačati veze s Hrvatskom. Za ovu prometnicu Vlada HNŽ-a je osigurala projektnu dokumentaciju, eksproprijaciju i sve druge preduvjete, dok je izvođenje projekta u potpunosti financirano do strane Vlade Republike Hrvatska, na čemu im veliko hvala. Oni prepoznaju potrebe ovih ljudi te snažno podupiru sve projekte Hrvata u BiH – zaključila je Buhač./Fena/HMS/
O Garyju Korenu, izraelskom veleposlaniku u Zagrebu:
“Tuđe infekte i bacile ne trebamo !”
Govoreći o pozivu izraelskog veleposlanika Garyja Korena na Pantovčak, kazao je kako ‘tuđe infekte i bacile ne trebamo, ako je Vladi taj činovnik koji je rekao kako je iranska ambasada teroristička jazbina, je li to tako ili je to zemlja s kojom imamo diplomatske odnose i koja je članica UN-a? Ali to uznemiravanje i te gadarije neka ostavi od tamo odakle su došli’, kazao je.
BRAVO PREDSJEDNIČE !!!
Ne slažemo se u puno toga, ali za ovo i još neke vanjskopolitičke poteze – BRAVO !
👍
U hotelu u Neum u subotu, 7. ožujka 2026. godine, održana je svečanost proglašenja pobjednika izbora “Hercegovac godine 2026”, jedne od najprepoznatljivijih manifestacija koja okuplja istaknute Hercegovce iz domovine i dijaspore.
Titulu Hercegovac godine 2026 ponio je Igor Štimac,proslavljeni hrvatski nogometaš i bivši izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, koji je ovo priznanje osvojio glasovima čitatelja i stručnog žirija.
Nogomet
Štimcu je majka iz Hercegovine. Počasnu nagradu i zlatnu plaketu primio je Anton Kikaš. Nagrada za životno djelo pripala je Vinko Sabljo, nagradu žirija dobio je Nedjeljko Begić, a priznanje za međunarodnu promociju Hercegovine dodijeljeno je Steve Ravić, prenosi Hercegovina.in.
Na svečanosti su sudjelovali i finalisti koji su u Neum stigli iz različitih krajeva svijeta: Igor Štimac, Anton Kikaš, Vinko Sabljo, Petar Malbaša, dr. Kašmir Huseinović, Steve Ravić, Ivo Šušak Pajo, Zlatko Glavinić, Nedjeljko Begić, Kristian Pandža, Marijan Mandić i Vanja Tolj.
Organizatori su istaknuli kako je ovogodišnje izdanje manifestacije donijelo i novinu – po prvi put dodijeljena je posebna počasna nagrada, uz već tradicionalna priznanja za životno djelo, nagradu žirija te nagradu za međunarodnu promociju Hercegovine.
Magazin Hercegovina
Svečani program dodatno je obogaćen kulturno-umjetničkim sadržajem.
„Pronikni me svega, Bože, i srce mi upoznaj…“ Ove riječi su molitva čovjeka koji se ne boji stati pred Boga onakav kakav jest. Pred ljudima često skrivamo svoje slabosti, svoje misli i svoje rane. Ali pred Bogom nema skrivanja. On vidi dubinu našega srca, poznaje naše borbe, naše strahove i naše padove. Kada molimo da nas Bog pronikne, mi zapravo otvaramo svoje srce njegovu svjetlu. Tražimo da njegova istina osvijetli ono što je u nama skriveno: naše oholosti, naše sebičnosti, naše nemire. To nije molitva osude, nego molitva povjerenja. Jer znamo da Bog ne gleda na nas da bi nas ponizio, nego da bi nas izliječio. Psalmist zatim moli: „Pogledaj, ne idem li putem pogubnim.“ To je molitva poniznosti. Čovjek priznaje da se može izgubiti, da može krenuti krivim putem. Zato moli Boga da ga vodi, da ga usmjeri i da ga vrati na pravi put. I na kraju dolazi najljepša molba: „Povedi me putem vječnim.“ To je put koji vodi k Bogu – put istine, ljubavi i vjernosti. To je put koji ne završava u prolaznosti ovoga svijeta, nego u životu vječnom.
Bog vas blagoslovio.
PLEŠI, PLEŠI
Pleši, pleši dušom plahom
glazbom jutra tijelo zaokreni
u vrtlozima vjetrova, dahom
budiš pjesmu u sebi, ženi
Pleši, pleši kao travka bez straha
što joj nemir vjetra mir oduze
jer si bistra kaplja Božjeg daha
pleši, ti si tihi glas u sjaju suze
Pleši, pleši, gdje jesi da jesi
strpljenje ti umorne vjeđe resi
budi treptaj, budi to što jesi
dok plešeš i ne slute gdje si
Zagonetko, srca plaha, tople duše
otkucajima srca u zvuku lire izgaraš
ne daj da ti ritam života nemir otpuše
carice, ključeva čuvarice dušu otvaraš
Cvijet si na dnu utrobe oceana
što se rijetko naglas smije
pjesma valovlja ti nije strana
žeđaš stih, ti si izvor poezije
Pleši, pleši…pleše i sjena
Na treptaj sirene on će doći, reći tiše:
Jagodo moja divlja, rumena
bez tebe ne mogu ni trena više
Zaronio je duboko u čarne oči tvoje
a ti u njegove, za ples u dvoje
MILJENKA KOŠTRO
Jer znamo da Bog ne gleda na nas da bi nas ponizio, nego da bi nas izliječio. Psalmist zatim moli: „Pogledaj, ne idem li putem pogubnim.“ To je molitva poniznosti. Čovjek priznaje da se može izgubiti, da može krenuti krivim putem. Zato moli Boga da ga vodi, da ga usmjeri i da ga vrati na pravi put. I na kraju dolazi najljepša molba: „Povedi me putem vječnim.“ To je put koji vodi k Bogu – put istine, ljubavi i vjernosti. To je put koji ne završava u prolaznosti ovoga svijeta, nego u životu vječnom.
