Connect with us

KULTURA

Odgovornost prema budućim naraštajima Kiseljaka trajna obveza, a razvoj, zajedništvo i ulaganja ključni prioriteti

Published

on

To što danas svjedočimo realizaciji brojnih projekata nije nešto što se događa preko noći. To je odraz zajedničkog rada, jasne vizije i jasno postavljenog cilja da Kiseljak bude općina koja kontinuirano raste i razvija se. Naša politička odgovornost nije da Kiseljak bude prepoznat samo po svojoj bogatoj povijesti, nego da, uz sva svoja povijesna bogatstva, bude općina sa stabilnom sadašnjošću i blistavom budućnošću.Galerija 6

Galerija 3

S ponosom gledamo na našu prošlost, a s optimizmom u budućnost. Ljubav prema našoj općini i odgovornost prema budućim naraštajima naša su trajna obveza’’, kazala je Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, obraćajući se u Kiseljaku tijekom svečanosti obilježavanja Dana općine Kiseljak. Govoreći o razvojnim prioritetima, zastupnica Filipović naglasila je kako su politička stabilnost, institucionalna suradnja i koordinirano djelovanje ključni preduvjeti za nastavak razvojnih procesa, realizaciju kapitalnih ulaganja i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život.

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća danas je obilježen Dan općine Kiseljak, kojim je proslavljena 782. obljetnica prvoga pisanog spomena Kiseljaka iz 1244. godine.

Obilježavanje jednog od najvažnijih datuma u povijesti ove lokalne zajednice okupilo je predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti sa svih razina, predstavnike javnog, gospodarskog i društvenog života te brojne uzvanike.

Svečanu sjednicu otvorio je zamjenik predsjedatelja Općinskog vijeća Kiseljak Ivica Kubat, naglasivši kako Dan općine predstavlja prigodu za vrednovanje postignutih rezultata, ali i za potvrdu zajedničke odgovornosti u oblikovanju razvojnih politika koje će osigurati dugoročnu stabilnost i prosperitet Kiseljaka.

„Kiseljak nikada nije bio sredina koja je očekivala da netko drugi riješi njezine probleme. Odluke koje donosimo danas ne određuju samo kako ćemo živjeti sutra, nego i kakav ćemo Kiseljak ostaviti generacijama koje dolaze.” – zaključio je Kubat.Galerija 10

U svom obraćanju načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak istaknuo je kako Kiseljak kontinuirano potvrđuje status jedne od najrazvijenijih lokalnih zajednica u BiH zahvaljujući odgovornom upravljanju, planskom razvoju i uspješnoj suradnji sa svim razinama vlasti.

„Za nas nema malih ili velikih projekata. Svaki četvorni metar asfalta, svaki priključak na vodovodni sustav ili sustav odvodnje nekome je kapitalna investicija i upravo zato svaki projekt ima jednaku vrijednost za kvalitetu života naših ljudi. Kiseljak je danas poželjno mjesto za ulaganje. Investitori ga prepoznaju kao sigurnog i pouzdanog partnera, što potvrđuje da odgovorno upravljanje i kontinuirana ulaganja stvaraju preduvjete za daljnji razvoj naše općine.”, naglasio je načelnik Mišurić Ramljak.

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvodio je predsjednik dr. Dragan Čović.

,,Bez potpore ustavnoj jednakopravnosti hrvatskog naroda u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, BiH ne može normalno funkcionirati niti ostvariti svoje europske ambicije. Integracijski procesi kojima težimo zakočeni su posljednje tri do četiri godine, ponajprije zbog toga što jedan od triju konstitutivnih naroda  u BiH nema osigurane elemente pune jednakopravnosti”, kazao je predsjednik Čović komentirajući aktualna događanja i političku situaciju u BiH.

Uz predsjednika Čovića i zastupnicu Filipović svečanosti su nazočili i Lidija Bradara, predsjednica FBiH, Ljiljana Lovrić, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vedran Škobić, ministar pravde FBiH, te izaslanici, zastupnici, predstavnici općina i gradova iz BiH i Republike Hrvatske, kao i brojni drugi dužnosnici.

Svečana sjednica bila je prigoda za potvrdu opredijeljenosti nastavku politika koje će pridonijeti očuvanju političke stabilnosti, ubrzanju europskog puta BiH te ravnomjernom razvoju lokalnih zajednica, jačanju gospodarstva, infrastrukturnom povezivanju i demografskoj održivosti hrvatskog naroda u BiH.

U sklopu svečane sjednice uručena su i javna priznanja zaslužnim pojedincima i gospodarskim subjektima koji su svojim radom, rezultatima i dugogodišnjim doprinosom ostavili prepoznatljiv trag u razvoju općine Kiseljak te promicanju njezinih vrijednosti u području gospodarstva, obrazovanja, kulture, sporta, zdravstva i društvenog života.

Uz snažnu suradnju svih razina vlasti, Kiseljak nastavlja provoditi projekte usmjerene na unaprjeđenje infrastrukture, jačanje gospodarstva i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život svojih stanovnika.

Razvoj lokalne zajednice nije samo pitanje infrastrukture i ulaganja nego prije svega zajedništva, odgovornosti i vizije koja ostaje budućim naraštajima.

 

Izvor: hnsbih.ba

Kiseljak
Dan općine
lokalne zajednice

Continue Reading

KULTURA

NEKADA JE POTREBNO VIŠE VREMENA DA PRESTANEMO DA SE PLAŠIMO NEGO DA PRESTANE ONO ČEGA SMO SE PLAŠILI.

Published

on

 

A šta kada se to ne dogadja samo jednom čoveku, već velikom delu jednog društva?

Postoji nešto neobično u trenutku kada se konačno dogodi ono što smo toliko dugo čekali.

Radost je stvarna. Olakšanje takodje. A ipak, ispod svega toga može ostati napetost koju ne umemo sasvim da objasnimo.

Kao da je nešto u nama još uvek na oprezu.

Jer godine provedene u neizvesnosti nisu samo vreme koje je prošlo. One postaju deo načina na koji živimo, razmišljamo i očekujemo ono što dolazi.

Godine tokom kojih su se smenjivali strah i nada, obećanja i razočaranja. Trenuci u kojima smo verovali da je promena blizu i oni u kojima smo se pitali koliko još možemo da izdržimo.

I upravo tu postoji jedan psihološki mehanizam koji zaslužuje pažnju.

U psihologiji se govori o trauma bondingu, traumatskom vezivanju, koje može nastati u odnosima sa neravnotežom moći, kada se povredjivanje smenjuje sa povremenim olakšanjem, obećanjima ili nagradama.

Društvo, naravno, nije jedna osoba, niti svi njegovi članovi prolaze kroz isto iskustvo. Ali u dugotrajnom smenjivanju straha, nade i olakšanja možemo prepoznati obrazac koji pomaže da razumemo zašto neizvesnost ostavlja trag i kada okolnosti počnu da se menjaju.

Jer ono što takvo iskustvo može ostaviti u ljudima nije samo sećanje.

Naš organizam reaguje na ono što doživljavamo kao pretnju. Adrenalin nas priprema za reakciju, kortizol učestvuje u odgovoru na stres, dok dopamin ima važnu ulogu u iščekivanju nagrade i olakšanja, naročito kada se nada i razočaranje neprestano smenjuju.

Kada se neizvesnost ponavlja godinama, organizam može postati osetljiviji na znake opasnosti. Čovek se navikava da predvidja, da bude spreman, da čak i u trenucima olakšanja ostavi deo pažnje za ono što bi moglo da podje naopako.

Ne zato što želi da živi u strahu.

Već zato što je dugo morao da računa na njega.

A kada veliki broj ljudi živi u takvoj neizvesnosti, posledice se mogu osetiti i u društvenoj svakodnevici.

U načinu na koji razgovaramo, reagujemo, doživljavamo sigurnost i prenosimo sopstvenu napetost jedni na druge.

I onda se okolnosti konačno promene.

Promena je stvarna. Radost zbog nje takodje. Ali iskustvo prethodnih godina ne nestaje istog trenutka.

Nije to nužno sumnja u budućnost. Ponekad je samo odjek prošlosti.

U nauci postoji izraz alostatsko opterećenje, kojim se opisuje fiziološka cena dugotrajnog prilagodjavanja stresu.

A postoji i jedna šira, društvena posledica o kojoj vredi razmišljati.

Koliko nam je postalo prirodno da budemo na oprezu? Koliko smo se navikli da odlažemo radost? Koliko smo puta, pokušavajući da zaštitimo sebe od novog razočaranja, nesvesno prenosili taj oprez i na druge?

Možda je upravo zato pred nama još jedan važan proces.

Ne da ponovo učimo da verujemo u promenu. U nju smo verovali i kada je bilo najteže.

Već da kroz drugačiju svakodnevicu polako prestanemo da živimo u stanju pripravnosti koje su prethodne godine od nas zahtevale.

Da sigurnost ne bude samo nešto što razumemo, već i nešto što osećamo.

Da mir prestane da bude neobičan.

Jer kada jedno društvo dugo živi u strahu, nije dovoljno da se promene okolnosti koje su ga stvarale.

Potrebno je vreme da ljudi prestanu da nose te okolnosti u sebi.

Autor: Jasmina Jovanovski

#PsiholoskeSiveZone #KolektivnaTrauma #PsihologijaDrustva #DugotrajniStres #OsecajSlobode

Continue Reading

KULTURA

NEJASNI DRHTAJI

Published

on

 

Kada se lampe pogasiše,
na njene usnule dojke
zažaren mesec leže.

Nejasni drhtaji
nevidljive sile probudiše.
Nebo se glasa…
Visoki mlazevi
zvezdanom beskraju
dojavu dadoše.

Zaljuljani zagrljaji
jutro sačekaše.

Ljiljana Skelić Vemić
/oktobar 2026./
Posebno ocenjena pesma na sajtu.💜

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa Ivanke Pavkovic Kajic ZEPCE..

Published

on

Danas sam osobno svjedočila vrlo neugodnoj situaciji na kolodvoru Žepče. Jedna gospođa putuje i ima povratnu kartu i prešla je na peron tad dolazi neki gospodin i isto prelazi tamo i razgovaraju o ogradi oko kolodvora tad izlazi dali radnica ili vlasnica pita što im smeta oni govore ograda i gospođa kaže nije fer da se nemože ući ja imam povratnu kartu a gospodin kaže kupit će kartu u busu.Ipak je on morao kupiti kartu tu i kaže ovo nema nigdje 2km uzeli mi za uslugu a kartu sam već platio.A toj gospođi je rekla da će se potruditi da ne uđe u bus,naravno ušla je i otišla ali tu se sad postavlja pitanje: zar se putnici koji imaju uredno kupljenu kartu trebaju bojati hoće li im biti dopušteno putovati? Smatram da svatko zaslužuje poštovanje,pristojan razgovor i korektan odnos,a ne prijetnje i ponižavanje.Ljudi nisu tu da se zastrašuje nego da se prema njima postupa ljudski i profesionalno.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba