Connect with us

KULTURA

Otvorena izložba u povodu 30. obljetnice Likovne kolonije „Brijeg”

Published

on

U Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu sinoć je otvorena izložba slika nastalih tijekom tridesetogodišnjeg djelovanja Likovne kolonije „Brijeg”.

Vjerski događaji Široki Brijeg

Izložba je dio programa obilježavanja vrijedne obljetnice udruge koja je tijekom tri desetljeća postala prepoznatljivim dijelom kulturnog života Širokog Brijega i Hercegovine.

Izložbu je otvorila Anita Vlašić, savjetnica federalne ministrice kulture i športa Sanje Vlaisavljević, koja je uputila pismo i čestitke povodom 30. obljetnice djelovanja Likovne kolonije „Brijeg”.

Za ovu je prigodu iz bogatog fundusa odabrano 40 slika nastalih na likovnim kolonijama na Blidinju, vrelu Borak, u parku u središtu Posušja, uz rijeku Trebižat i u Peć Mlinima. Radovi predstavljaju različite umjetničke rukopise i krajolike koji su tijekom godina bili nadahnuće brojnim umjetnicima.Otvorena izložba u povodu 30. obljetnice Likovne kolonije „Brijeg”

Poseban glazbeni ugođaj otvorenju izložbe svojim je nastupom dao Ivan Zadro.

Likovna kolonija „Brijeg” osnovana je 1996. godine s ciljem promicanja likovne kulture kroz organizaciju likovnih kolonija, izložbi i radionica.

Ubrzo nakon osnutka pokrenuta je kolonija u Parku prirode Blidinje, s radnim sjedištem u Masnoj Luci, gdje je uz potporu fra Petra Krasića izgrađena galerija u kojoj se danas čuva najveći dio radova nastalih tijekom dugogodišnjeg djelovanja kolonije.Otvorena izložba u povodu 30. obljetnice Likovne kolonije „Brijeg”

Posebno mjesto u njezinu radu zauzimaju i likovne radionice za djecu i odrasle, koje se više od 15 godina organiziraju u Širokom Brijegu, Grudama i Posušju.

Otvorena izložba u povodu 30. obljetnice Likovne kolonije „Brijeg”

Vjerski događaji Široki Brijeg

Obraćajući se nazočnima, savjetnik gradonačelnika Ivan Kraljević istaknuo je kako je Likovna kolonija „Brijeg” tijekom tri desetljeća prerasla u mnogo više od povremenih okupljanja umjetnika.

„Postala je prepoznatljiv kulturni projekt, mjesto susreta, stvaranja i povezivanja umjetnosti s ljudima i krajolikom. Uz Akademiju likovnih umjetnosti i Franjevačku galeriju, svojim je djelovanjem pridonijela bogatstvu likovnog i kulturnog života Širokog Brijega. Ova obljetnica prilika je da se osvrnemo na dosadašnji rad, ali i promislimo o tome kako vrijedna umjetnička djela i stvaralaštvo naših umjetnika učiniti još dostupnijima javnosti. Nadam se da ćemo u budućnosti stvoriti uvjete i za osnivanje galerije u kojoj bi se trajno čuvala i predstavljala takva umjetnička baština”, istaknuo je Kraljević.Otvorena izložba u povodu 30. obljetnice Likovne kolonije „Brijeg”

Osnivač i dugogodišnji voditelj Likovne kolonije „Brijeg” Srećko Slišković izrazio je zadovoljstvo organizacijom obljetničkog programa i odazivom posjetitelja.Otvorena izložba u povodu 30. obljetnice Likovne kolonije „Brijeg”

„Osobno sam prezadovoljan cjelokupnim programom i zahvaljujem svima koji su na bilo koji način sudjelovali i pridonijeli tome da ova važna obljetnica Likovne kolonije ‘Brijeg’ bude ovako svečano obilježena. Posebno me iznenadio velik broj posjetitelja, što potvrđuje vrijednost i prepoznatljivost svega što kolonija radi. Raduje me i potpora Federalnog ministarstva kulture i športa, iskazana dolaskom savjetnice ministrice na otvorenje izložbe, ali i višegodišnjom potporom na kojoj sam posebno zahvalan”, kazao je Slišković.Otvorena izložba u povodu 30. obljetnice Likovne kolonije „Brijeg”

Obilježavanje 30. obljetnice nastavlja se predstavljanjem odabranih radova u Ljubuškom, Posušju i Grudama, čime će se priča o tri desetljeća djelovanja Likovne kolonije „Brijeg” proširiti i na druge hercegovačke sredine.

Vrisak.info/Foto: Grad Široki Brijeg

Vjerski događaji Široki Brijeg

Odgovori

Continue Reading

KULTURA

MODRI ŠUM VJEČNOSTI

Published

on

 

Čekam zanesena
onaj trenutak
kada ću mu poći
Obukla sam svoju
najdražu haljinu
i putujući sanjam
njegovu plavu dubinu
najljepših očiju
Vidim ga iz daleka
srce mi tuče u vratu
hvata me omaglica sreće
iz trbuha prema grlu
koje se toplinom steže
Povjetarac na kršu
uspomena djetinjstva
i obiteljskih slika
mrsi moju kosu
i suši suze
koje se cakle u oku
Da li sanjam
il sam samo snena
možda zaljubljena
Skidam sandale
trčim po kamenu
ne osjećam bol
sve mi je bliže
Mokra od znoja
utopljena željom
utapam svoje noge
koljena, tijelo
Uranjam, plovim
plutam, obrćem se,
prevrćem i opuštam
Tijelo moje
kao kristal sija na suncu
Naslanjam uho
čujem iz dubine stiže
modri šum vječnosti
svih onih zaljubljenih u njega
prije mene
i svih onih koji dolaze poslije mene…..

Ljubeći to plavo more

Nela Servantes Pamuković

Continue Reading

KULTURA

HVO: „ARMIJA BiH NIJE OSLOBODILA KUPRES!” – HRVATSKI BRANITELJI ODBACUJU POKUŠAJE PREKRAJANJA POVIJESTI!

Published

on

 

Povodom 32. obljetnice oslobođenja Kupresa, Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH oštro je reagirala na tvrdnje da je Armija BiH oslobodila Kupres 1994. godine, a potom se povukla kako bi omogućila ulazak hrvatskim snagama.

Iz Koordinacije poručuju da takve tvrdnje predstavljaju manipulaciju povijesnim činjenicama i pokušaj umanjivanja uloge hrvatskih branitelja u jednoj od najvažnijih oslobodilačkih operacija Domovinskog rata u BiH.

ŠTO SE DOGODILO 3. STUDENOGA 1994. GODINE?

Nakon dvije i pol godine srpske okupacije, Kupres je oslobođen tijekom vojne operacije „Cincar”, u kojoj su sudjelovale snage Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), Hrvatske vojske (HV) i 7. korpusa Armije BiH.

Prema priopćenju Koordinacije, pripreme za oslobađanje započele su još u srpnju 1994. godine u Zapovjedništvu Zbornog područja HVO-a Tomislavgrad.

Hrvatske snage napredovale su iz smjera Tomislavgrada i Rame, dok su postrojbe Armije BiH djelovale iz pravca Bugojna.

Operacija je započela 1. studenoga, a hrvatske snage ušle su u Kupres 3. studenoga 1994. godine.

ŠTO KAŽU RATNI DOKUMENTI SRPSKE STRANE?

Koordinacija posebno ističe obavještajno izvješće Glavnog štaba Srpske vojske Krajine od 7. studenoga 1994. godine.

U tom se dokumentu navodi da su hrvatske snage 3. studenoga do 13 sati stigle približno pet kilometara južno od Kupresa, nakon čega su ušle u grad bez otpora.

Taj dokument, prema Koordinaciji, osporava tvrdnje kojima se oslobađanje grada pripisuje isključivo Armiji BiH.

Pritom je važno naglasiti da sudjelovanje 7. korpusa Armije BiH u operaciji nije sporno. Polemika se odnosi na pitanje tko je prvi ušao u grad i kome pripadaju ključne zasluge za njegovo oslobađanje.

KOJE SU HRVATSKE POSTROJBE SUDJELOVALE?

Među brojnim postrojbama koje su sudjelovale u operaciji bile su:

– 1., 2. i 3. gardijska brigada HVO-a
– 60. bojna „Ludvig Pavlović”
– 22. diverzantski odred
– Specijalna policija MUP-a HR Herceg-Bosne
– 1. hrvatski gardijski zdrug
– 4. gardijska brigada Hrvatske vojske
– 115. brigada Hrvatske vojske iz Imotskog

DEVET POGINULIH I 33 RANJENA HRVATSKA BRANITELJA

Prema podacima Koordinacije, tijekom operacije život je izgubilo devet pripadnika hrvatskih snaga, dok su 33 ranjena.

Iza tih brojki stoje ljudski životi, obitelji i žrtva onih koji su sudjelovali u oslobađanju Kupresa.

Za njihove suborce i obitelji pitanje povijesne istine nije samo akademska rasprava, nego i pitanje poštovanja prema ljudima koji su položili živote.

HRVATSKI BRANITELJI PORUČUJU: NEĆEMO SE UMORITI OD ISTINE!

Koordinacija upozorava da se povijest ne smije pisati prema današnjim političkim potrebama, nego na temelju dokumenata, svjedočanstava i stvarnih događaja.

Pozivaju se i na izvješća Ujedinjenih naroda te međunarodne vojne analize koje, prema njihovom tumačenju, potvrđuju ključnu ulogu hrvatskih snaga.

Oslobođenje Kupresa 3. studenoga 1994. ostaje jedan od važnih vojnih uspjeha u borbi protiv tadašnjih srpskih snaga i okupacije dijelova Bosne i Hercegovine.

Žrtva hrvatskih branitelja ne smije biti zaboravljena, a njihov doprinos oslobađanju Kupresa mora imati zasluženo mjesto u povijesti.

ŠTO VI MISLITE?

Smatrate li da se danas pokušava umanjiti uloga HVO-a i Hrvatske vojske u oslobađanju Kupresa?

Podijelite svoje mišljenje u komentarima, osobito ako ste bili sudionik ili svjedok tih povijesnih događaja.

Izvori: Koordinacija udruga Domovinskog rata HVO-a u BiH, Livno Online, RTV Herceg-Bosne, 4. studenoga 2026.

#HVO #Kupres #OperacijaCincar #DomovinskiRat #HrvatskiBranitelji #HrvatskaVojska #HrvatiUIrskoj

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa Zvonko Milas posjeta Cile

Published

on

Tijekom službenog posjeta hrvatskoj zajednici u Republici Čile, boravio sam u Valparaísu i Santiagu, gdje sam zajedno s veleposlanicom Republike Hrvatske u Čileu Mirom Martinec održao niz susreta s predstavnicima čileanskih institucija i hrvatske zajednice.

Tijekom boravka u Valparaísu susreo sam se s predstavnicima Hrvatskog kluba Valparaíso te posjetio Muzej Pascual Baburizza koji sjajno svjedoči o hrvatskom doprinosu kulturi u Čileu.

U Nacionalnom kongresu Čilea nazočio sam sjednici Zastupničkog doma te se sastao s prvim potpredsjednikom Zastupničkog doma Felipeom Camañom i glavnim tajnikom Miguelom Landerosom. Održao sam i susret s članovima Parlamentarne skupine prijateljstva Čile – Hrvatska, predvođene zastupnicom Catalinom del Real Mihovilovic, na kojem smo razgovarali o daljnjem jačanju suradnje i prijateljskih odnosa dviju država.

U Santiagu sam se susreo i s članovima Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, s kojima sam razgovarao o položaju hrvatske zajednice u Čileu, očuvanju hrvatskog identiteta i daljnjem jačanju veza s domovinom.

Posebno svečan dio posjeta održan je u Hrvatskom klubu Estadio Croata, gdje sam, uz veleposlanicu Martinec i brojne pripadnike hrvatske zajednice, sudjelovao na svečanosti uručenja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo. Program je nastavljen svečanom večerom s hrvatskom zajednicom, tijekom koje sam istaknuo kako su naraštaji Hrvata u Čileu, gradeći svoj život daleko od domovine, uspjeli očuvati snažnu povezanost sa svojim korijenima i izgraditi zajednicu vrijednu poštovanja. Prisjećajući se vlastitog iskustva Vukovara, naglasio sam kako ljubav prema domovini i osjećaj pripadnosti nadilaze mjesto rođenja i prenose se s naraštaja na naraštaj, čak i među onima koji u domovini svojih predaka nikada nisu živjeli. Hrvatska zajednica u Čileu trajna je poveznica dviju prijateljskih država i važan dio globalne hrvatske obitelji.↔

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba