Connect with us

KULTURA

Ovo je tekst Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH

Published

on

Nakon gotovo mjesec dana pregovora, HDZ i Domovinski pokret usuglasili su tekst rezolucije kojom žele ojačati politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini te spriječiti njihovo preglasavanje pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Prijedlog rezolucije u petak je upućen u saborsku proceduru, a obrazložio ga je potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava.

Karte,vodiči, zastave i sl.

Dokument naglašava da predložena rezolucija ne zadire u unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine niti dovodi u pitanje njezin suverenitet i teritorijalni integritet, već predstavlja politički akt kojim Hrvatski sabor potvrđuje potporu legitimnom političkom predstavljanju Hrvata u BiH, nastavku reformskih procesa i razvoju dobrosusjedskih odnosa između dviju država.

U nastavku donosimo tekst Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini:

1. Hrvatski sabor ocjenjuje da, u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima, hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne ostvaruje u potpunosti svoju ustavom zajamčenu konstitutivnost niti se može smatrati u potpunosti jednakopravnim s ostala dva konstitutivna naroda, što to pitanje čini predmetom legitimnoga interesa Republike Hrvatske.

2. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na nastavak pružanja političke, projektne i financijske potpore obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim, vjerskim i medijskim institucijama hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini radi osnaživanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, u skladu s Deklaracijom Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini iz 2018. (NN118/2018).

3. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na nastavak pružanja potpore ostvarivanju potpune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini u okviru reforme političkoga sustava kojom bi se osigurali pošteni izbori, na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike. Hrvatski sabor pritom podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kojima bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata, uključujući prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

4. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske da, u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima, nastavi aktivno podupirati Bosnu i Hercegovinu na njezinu europskom putu te da nastavi dijeliti svoja iskustva i znanja kako bi pospješila provedbu reformi, čuvajući pritom višenacionalni karakter zemlje s ciljem trajnog osiguravanja političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, u skladu s načelima federalizma, jednakosti i nediskriminacije.

5. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na korištenje svih raspoloživih političkih, pravnih i diplomatskih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama kako bi se zaštitili interesi Hrvata u Bosni i Hercegovini.

StanovniciIstočne Europe

6. Hrvatski sabor s osobitom pozornošću prati izborne procese u Bosni i Hercegovini te pritom osuđuje otvorene pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izaslanika u domovima naroda te drugim tijelima.

7. Hrvatski sabor potiče pripadnike hrvatskog naroda koji imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine da ostvare svoje biračko pravo u Bosni i Hercegovini na predstojećim općim izborima (4. listopada 2026.) kako bi izrazili svoju političku volju radi ostvarivanja svoje legitimne zastupljenosti.

8. Hrvatski sabor poziva sve državne institucije Republike Hrvatske na nastavak suradnje s Hrvatskim narodnim saborom Bosne i Hercegovine i podrške njegovu radu.

9. Hrvatski sabor poziva na nastavak suradnje s Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine – Zastupničkim domom i Domom naroda – kao i s ostalim institucijama uključenim u međuparlamentarni oblik suradnje, koji se ostvaruju kroz parlamentarne odbore, skupine prijateljstva kao i kroz sva ostala tijela i oblike parlamentarne suradnje.

Cjelokupan tekst Rezolucije pročitajte ovdje. /HMS/

Preporučeno:

Continue Reading

KULTURA

MILJENKO MIDA PRSKALO… ZBOGOM, DRAGI PRIJATELJU, AKADEMIČE JOSIPE PEČARIĆU! 

Published

on

 

S tugom sam primio vijest o odlasku akademika Josipa Pečarića, istaknutog hrvatskog znanstvenika, intelektualca i domoljuba, čovjeka koji je svojim znanstvenim radom, knjigama i javnim istupima ostavio dubok trag u hrvatskom društvu.

Imao sam čast poznavati ga i zvati ga svojim prijateljem. Naše poznanstvo započelo je zahvaljujući našem pokojnom prijatelju prof. dr. sc. Zvonimiru Šeparoviću, predsjedniku Hrvatskoga nacionalnog etičkog sudišta, kojemu smo obojica pripadali. To nas je zajedništvo povezivalo kroz ljubav prema hrvatskom narodu, poštovanje prema istini i brigu za hrvatsku budućnost.

Josip Pečarić bio je čovjek koji se nije bojao javno iznositi svoja uvjerenja, braniti svoje stavove i govoriti o temama koje je smatrao važnima za hrvatski narod i državu. Svojim znanstvenim opusom i javnim djelovanjem ostavio je iza sebe djelo koje će se još dugo proučavati i o kojem će se govoriti.

Odlaskom dragog prijatelja odlazi i dio jedne generacije ljudi koji su, svatko na svoj način, nosili teret svojih uvjerenja i odgovornosti prema hrvatskom narodu.

Dragi Josipe, hvala ti za prijateljstvo, razgovore i sve trenutke koje smo dijelili. Tvoj životni put i djelo ostat će dio hrvatske povijesti, a uspomena na tebe živjet će u srcima prijatelja koji su te poznavali i poštovali.

Neka te Gospodin primi u svoje kraljevstvo, a tvojoj obitelji podari snagu i utjehu u ovim teškim trenucima.

Počivaj u miru Božjem, dragi prijatelju!

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine.

Continue Reading

KULTURA

NEKADA JE POTREBNO VIŠE VREMENA DA PRESTANEMO DA SE PLAŠIMO NEGO DA PRESTANE ONO ČEGA SMO SE PLAŠILI.

Published

on

 

A šta kada se to ne dogadja samo jednom čoveku, već velikom delu jednog društva?

Postoji nešto neobično u trenutku kada se konačno dogodi ono što smo toliko dugo čekali.

Radost je stvarna. Olakšanje takodje. A ipak, ispod svega toga može ostati napetost koju ne umemo sasvim da objasnimo.

Kao da je nešto u nama još uvek na oprezu.

Jer godine provedene u neizvesnosti nisu samo vreme koje je prošlo. One postaju deo načina na koji živimo, razmišljamo i očekujemo ono što dolazi.

Godine tokom kojih su se smenjivali strah i nada, obećanja i razočaranja. Trenuci u kojima smo verovali da je promena blizu i oni u kojima smo se pitali koliko još možemo da izdržimo.

I upravo tu postoji jedan psihološki mehanizam koji zaslužuje pažnju.

U psihologiji se govori o trauma bondingu, traumatskom vezivanju, koje može nastati u odnosima sa neravnotežom moći, kada se povredjivanje smenjuje sa povremenim olakšanjem, obećanjima ili nagradama.

Društvo, naravno, nije jedna osoba, niti svi njegovi članovi prolaze kroz isto iskustvo. Ali u dugotrajnom smenjivanju straha, nade i olakšanja možemo prepoznati obrazac koji pomaže da razumemo zašto neizvesnost ostavlja trag i kada okolnosti počnu da se menjaju.

Jer ono što takvo iskustvo može ostaviti u ljudima nije samo sećanje.

Naš organizam reaguje na ono što doživljavamo kao pretnju. Adrenalin nas priprema za reakciju, kortizol učestvuje u odgovoru na stres, dok dopamin ima važnu ulogu u iščekivanju nagrade i olakšanja, naročito kada se nada i razočaranje neprestano smenjuju.

Kada se neizvesnost ponavlja godinama, organizam može postati osetljiviji na znake opasnosti. Čovek se navikava da predvidja, da bude spreman, da čak i u trenucima olakšanja ostavi deo pažnje za ono što bi moglo da podje naopako.

Ne zato što želi da živi u strahu.

Već zato što je dugo morao da računa na njega.

A kada veliki broj ljudi živi u takvoj neizvesnosti, posledice se mogu osetiti i u društvenoj svakodnevici.

U načinu na koji razgovaramo, reagujemo, doživljavamo sigurnost i prenosimo sopstvenu napetost jedni na druge.

I onda se okolnosti konačno promene.

Promena je stvarna. Radost zbog nje takodje. Ali iskustvo prethodnih godina ne nestaje istog trenutka.

Nije to nužno sumnja u budućnost. Ponekad je samo odjek prošlosti.

U nauci postoji izraz alostatsko opterećenje, kojim se opisuje fiziološka cena dugotrajnog prilagodjavanja stresu.

A postoji i jedna šira, društvena posledica o kojoj vredi razmišljati.

Koliko nam je postalo prirodno da budemo na oprezu? Koliko smo se navikli da odlažemo radost? Koliko smo puta, pokušavajući da zaštitimo sebe od novog razočaranja, nesvesno prenosili taj oprez i na druge?

Možda je upravo zato pred nama još jedan važan proces.

Ne da ponovo učimo da verujemo u promenu. U nju smo verovali i kada je bilo najteže.

Već da kroz drugačiju svakodnevicu polako prestanemo da živimo u stanju pripravnosti koje su prethodne godine od nas zahtevale.

Da sigurnost ne bude samo nešto što razumemo, već i nešto što osećamo.

Da mir prestane da bude neobičan.

Jer kada jedno društvo dugo živi u strahu, nije dovoljno da se promene okolnosti koje su ga stvarale.

Potrebno je vreme da ljudi prestanu da nose te okolnosti u sebi.

Autor: Jasmina Jovanovski

#PsiholoskeSiveZone #KolektivnaTrauma #PsihologijaDrustva #DugotrajniStres #OsecajSlobode

Continue Reading

KULTURA

NEJASNI DRHTAJI

Published

on

 

Kada se lampe pogasiše,
na njene usnule dojke
zažaren mesec leže.

Nejasni drhtaji
nevidljive sile probudiše.
Nebo se glasa…
Visoki mlazevi
zvezdanom beskraju
dojavu dadoše.

Zaljuljani zagrljaji
jutro sačekaše.

Ljiljana Skelić Vemić
/oktobar 2026./
Posebno ocenjena pesma na sajtu.💜

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba