Connect with us

ZDRAVLJE

Prjedorcanka Tamara Došen “TREBA NASU POMOC”

Published

on

Prijedorčanka Tamara Došen, internacionalni fudbalski sudija sa FIFA znakom, godinama je s ponosom predstavljala svoj grad i zemlju na terenima širom svijeta. Sigurna, pravedna i beskompromisna – Tamara je uvijek bila simbol snage i profesionalizma. Danas, međutim, nalazi se pred najvažnijom i najtežom utakmicom u životu – borbom protiv karcinoma. Naviknuta da donosi teške odluke pod pritiskom i da izdrži najzahtjevnije mečeve, Tamara i ovu bitku vodi hrabro. Ipak, ovo je borba u kojoj ne može sama. Za nastavak liječenja potrebna su značajna finansijska sredstva, daleko veća od onoga što jedna osoba ili porodica mogu iznijeti. Zato je sada red na nas – humane ljude, sportsku porodicu, Prijedor, ali i sve koji vjeruju u dobrotu i solidarnost. Svaka uplata, bez obzira na iznos, znači korak bliže ozdravljenju, poruku da nije sama i da iza nje stoji tim koji vjeruje u njen povratak – jaču nego ikad. Tamara je cijeli život bila oslonac drugima na terenu. Dalje ne može sama. Sada smo joj potrebni mi!

Podaci za uplatu pomoći:

Primatelj: Tamara Došen Banka: UniCredit Bank IBAN: BA39 5514 9028 5371 6262 BIC/SWIFT: BLBABA22

Budimo uz Tamaru. Budimo njena snaga sada kad joj je najteže. Budimo družina koja će pobjediti zajedno s Tamarom.

Continue Reading

Uncategorized

Zdravstveni djelatnici u HNŽ potpisali kolektivni ugovor, od sutra rad u punom kapacitetu

Published

on

Predstavnici Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i sindikata zdravstvenih djelatnika potpisali su danas novi kolektivni ugovor kojim su definirana prava i obveze zaposlenih u zdravstvenom sustavu, čime je i službeno prekinut šestomjesečni štrajk zdravstvenih djelatnika u toj županiji.

Po riječima Ivice Anića, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, za sve sindikate ovo je dan pobjede zajedničkog dogovora.

– Nakon ovog potpisa sve zdravstvene ustanove će dobiti odluku o prekidu štrajka, tako da se već od danas, točnije već od sutra kreće s punim radom i svi naši pacijenti će dobiti punu uslugu. Radit ćemo maksimalno, prvenstveno zbog njih kako bi nadoknadili sve izgubljeno vrijeme – poručio je Anić.

Kako je naglasio, zahtjevi sindikata su ispunjeni.

– Sve naše kategorije su dobile koeficijente i uz novu satnicu sindikat je s ovim što je ponuđeno zadovoljan – kazao je Anić.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač izrazila je zadovoljstvo postignutim dogovorom, istaknuvši da je cilj Vlade od početka mandata, poboljšanje materijalnog statusa svih zaposlenih u javnom sektoru, pa tako i zaposlenika u sektoru zdravstva.

– Iza nas su dugotrajni i iscrpni dogovori i pregovori koji su često u javnom prostoru izlazili izvan okvira komunikacije socijalnih partnera, ali ja bih rekla da je to nešto što ostavljamo iza nas. Najvažnije je da smo potpisali kolektivni ugovor koji od danas donosi uspostavu usluga zdravstvene zaštite u svim zdravstvenim ustanovama u HNŽ na korist naših građana, odnosno korisnika zdravstvenih usluga kojima su one već predugo uskraćene – rekla je Buhač.

Pritom je naglasila kako je ovim kolektivnim ugovorom poboljšan materijalni status zdravstvenih djelatnika, podsjetivši da je Vlada u dvije i pol godine ukupna sredstva za financiranje zdravstvenih usluga, što se i izravno odnosi na plaće zdravstvenih djelatnika, povećala za 73 milijuna maraka.

Zadovoljstvo potpisivanjem kolektivnog ugovora izrazio je i županijski ministar zdravstva Milenko Bevanda, koji je kazao kako smatra da ovdje nema ni pobjednika, ni pobijeđenih te da je na kraju pobijedio razum.

– Mislim da je ovo jedan od najznačajnijih dana u zdravstvu ove županije u posljednje vrijeme. U ove pregovore smo ušli maksimalistički znajući gdje smo i što možemo i nismo ni jednog trenutka odustali od toga, i zato kažem, pobijedio je razum i razumijevanje. Mislim da je do ovoga moglo doći i ranije, ali eto nikada nije kasno. Nadam se da smo stavili “točku na i” i da ćemo se sad okrenuti radu u zdravstvenom sustavu koji je ionako opterećen bremenom problema – poručio je ministar.

U štrajku koji je trajao gotovo šest mjeseci sudjelovao je oko 4.000 zdravstvenih djelatnika iz svih zdravstvenih ustanova u HNŽ.

Zdravstveni djelatnici tražili su potpisivanje aneksa kolektivnog ugovora, identičnog onome koji je ranije potpisan sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije HNŽ, a za vrijeme štrajka primali su se samo hitni slučajevi, onkološki pacijenti i trudnice./Fena/HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Uncategorized

Odjeci povjesti prva zena doktor

Published

on

Studeni 1847. godine. Elizabeth Blackwell ušla je u predavaonicu Medicinskog fakulteta Geneva u državi New York – nekoliko tjedana nakon što je nastava već počela.

Svaki student u toj prostoriji bio je muškarac. Svaki profesor bio je muškarac. Svaki liječnik u Americi bio je muškarac.

Elizabeth Blackwell, dvadesetšestogodišnjakinja, sjela je na svoje mjesto i otvorila bilježnicu.

Nije znala da su studenti glasali o njezinom primitku misleći da je sve šala. Nije znala da su profesori bili uvjereni da će je odbiti. Nije znala da su glasali “za” samo zato što su željeli vidjeti hoće li se luda žena doista usuditi doći.

Znala je samo jedno: previše se borila da bi stigla dovde da bi sada odustala.

Put do tog trenutka bio je dug i trnovit. Rođena u Engleskoj 1821., Elizabeth je s obitelji imigrirala u Ameriku. Kada joj je otac umro 1838., obitelj je zapala u financijsku krizu. Elizabeth je postala učiteljica da preživi.

Ali sanjala je više.

Jedna obiteljska prijateljica umirala je od raka maternice. Kroz suze je rekla Elizabeth: “Da me je liječila žena liječnica, moje najgore patnje bile bi mi pošteđene.”

Te su riječi promijenile sve.

Elizabeth je odlučila postati liječnica.

Dvadeset devet medicinskih fakulteta odbilo ju je. Neki su bili ljubazni, drugi grubi. Svi su rekli isto: nemoguće je. Ženski um nije dorastao medicini. Žene su previše nježne za kirurgiju.

Elizabeth je nastavila slati prijave.

Dvadeset devet puta čula je “ne”.

Trideseta prijava stigla je u Geneva Medical College. Profesori nisu znali što učiniti. Bojali su se da bi je odbijanje moglo prikazati u lošem svjetlu, ali primanje žene moglo bi uništiti ugled institucije.

I tada su smislili genijalan plan: pustili su 150 muških studenata da glasaju – uz uvjet da samo jedan glas “protiv” znači odbijanje.

Bili su uvjereni da će studenti glasati protiv.

Ali studenti su pomislili da je cijela stvar šala. Prvoaprilska fora. Sigurno se nijedna žena neće zapravo pojaviti?

Glasanje je bilo jednoglasno: da.

I tako je Elizabeth ušla u predavaonicu, ne znajući da je primljena kao šala, ne znajući da su profesori očekivali njezin neuspjeh, ne znajući da su studenti glasali za nju iz znatiželje, a ne iz poštovanja.

Ali brzo ih je sve razuvjerila.

Učila je neumorno. Inzistirala je na svim predavanjima, čak i onima o reproduktivnoj anatomiji koje su joj profesori htjeli poštedjeti “iz pristojnosti”. Radila je u užasnim uvjetima u filadelfijskoj bolnici za siromašne, gdje su mladi liječnici odbijali raditi pokraj nje. Napisala je briljantnu tezu o tifusu.

I polako, korak po korak, poštovanje je zamijenilo skepticizam.

siječnja 1849., Elizabeth Blackwell popela se na pozornicu da primi diplomu. Dekan joj se duboko naklonio.

Nije samo diplomirala. Diplomirala je kao najbolja u svojoj generaciji.

Postala je prva žena u Americi s medicinskom diplomom.

Ali to je bio tek početak. Izgubila je vid na lijevom oku i san o kirurgiji, ali osnovala je bolnicu za žene i djecu, otvorila medicinski fakultet za žene i pomogla osnovati prvu medicinsku školu za žene u Britaniji.

Do svoje smrti 1910., Elizabeth Blackwell promijenila je lice medicine.

Danas više od polovice studenata medicine u Americi čine žene. Liječnice rade u svim specijalizacijama, vode bolnice i provode revolucionarna istraživanja.

Svaka od njih hoda stazom koju je Elizabeth prokrčila – žena koja je odbijena 29 puta, primljena kao šala i diplomirala kao najbolja u svojoj generaciji.

Prostorija se nije nasmijala i otjerala je.

Postala je najbolja u njoj.

I zauvijek promijenila svijet.

Continue Reading

EKONOMIJA

Održan okrugli stol „One odlučuju“: Dužnosnice HDZ-a BiH na čelu s dopredsjednicom Filipović o ulozi žena u procesima odlučivanja u BiH

Published

on

Večeras je u Mostaru održan Okrugli stol pod nazivom „One odlučuju – priče snage i zajedništva iz HNŽ-a“ u organizaciji Županijskog odbora Mladeži HDZ-a BiH HNŽ-a. U Okruglom stolu sudjelovale su dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH Darijana Filipović, ministrica prometa i komunikacija Federacije BiH Andrijana Katić, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, gradonačelnica Čapljine Iva Raguž te predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić.

Predsjednica Županijskog odbora Mladeži Matea Šklebar istaknula je: „Ovaj susret nije tek formalni događaj. On je snažna poruka – poruka da žene odlučuju, da žene vode, da žene preuzimaju odgovornost i svojim radom grade zajednicu“. Nazočnima se obratio i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH HNŽ dr. Ludvig Letica, koji je ukazao na podatak da zastupljenost žena u političkim funkcijama u BiH iznosi 20%-25%. „HDZ BiH, kao i u mnogim drugim segmentima, prednjači u zastupljenosti žena na političkim pozicijama“, kazao je.

O svom dugogodišnjem iskustvu rada u političkoj stranci te kontinuiranom zastupničkom djelovanju  u Parlamentarnoj skupštini, dopredsjednica Filipović govorila je o političkoj odgovornosti i načelima koji prate proces donošenje odluka na visokim razinama vlasti, istaknuvši kako se politika nerijetko vodi u okolnostima neizvjesnosti te snažnim očekivanja javnosti. Pritom je osobito naglasila potrebu razbijanja ustaljenih predrasuda o ulozi žena u javnom prostoru, ističući: „Po mojemu mišljenju, najveći mit jest da ženama nije mjesto u politici, odnosno da je to muški svijet“. Istaknula je i kako je „HDZ BiH sa svim prednostima koje baštini, nacionalnim identitetom, demokratskim procesima i zajedništvom prostor u kojemu žene mogu politički djelovati i ostvarivati se“.

Ministrica Katić osvrnula se na osobno iskustvo preuzimanja dužnosti, govoreći o generalnim izazovima izlaska iz zone sigurnosti sa stanovišta žena u političkom životu u BiH te o važnosti dosljednosti vlastitim vrijednostima u političkom djelovanju. U tom je kontekstu poručila: „Nemojte dopustiti da vas strah zaustavi. Budite odvažne i hrabre“. Istaknula je višestruke pozitivne primjere zastupljenosti žena dužnosnica HDZ-a BiH na vodećim funkcijama na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, pozivajući pritom na nastavak zajedništva u postizanju ključnih iskoraka – kako za žene u BiH, tako i za cijelu BiH.

Predsjednica Vlade HNŽ-a Buhač govorila je o odgovornosti koju nosi izvršna vlast, naglasivši kako političko djelovanje podrazumijeva donošenje zahtjevnih odluka, ali i trajnu obvezu prema žiteljima i iskazanom povjerenju. „Služenje ljudima je iskonski temelj i zapravo razlog postojanja politike“, naglasila je Buhač, dodavši kako bez odgovornosti prema povjerenju žitelja nema ni ozbiljnog javnog djelovanja.

Gradonačelnica Raguž ovom se prilikom osvrnula na izazove vođenja jedinice lokalne samouprave, istaknuvši kako su ključni konkretni rezultati i funkcionalne institucije. Naglasila je želju da se o ženama u politici govori „bez predrasuda i iznenađenja“, s naglaskom na „rezultate, projekte i viziju razvoja zajednice“, istaknula je Raguž.

Predsjednica Općinskog vijeća Matić istaknula je kako politički angažman žena na lokalnoj razini zahtijeva dodatnu odlučnost i ustrajnost, ali da upravo takvo djelovanje donosi vidljive promjene u zajednici. „Poručila bih svim mladima da su dovoljni, da sve što im treba već nose u sebi“, kazala je Matić, naglasivši važnost osnaživanja novih generacija za aktivno preuzimanje političke odgovornosti.

Okrugli stol potvrdio je kako HDZ BiH nastavlja graditi politički prostor u kojem se odgovornost, znanje i predanost prepoznaju kao temeljni kriteriji djelovanja, uz nastavak predvođenja snažnog sudjelovanju žena u javnom životu Bosne i Hercegovine.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba