Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da se Bosna i Hercegovina nalazi na sve užem putu između institucionalne stabilizacije i daljnje političke stagnacije, ocijenivši da je zemlja suočena s kontinuiranom krizom funkcionalnosti institucija i političke odgovornosti.

Predstavljajući 69. izvješće glavnom tajniku UN-a o provedbi mira u BiH, Schmidt je poručio da sigurnosna situacija ostaje stabilna, ali kako stabilnost ne treba zamijeniti za institucionalno zdravlje, upozorivši na, kako je naveo,“namjerne” pokušaje razgradnje državnih institucija kroz blokade i onemogućavanje njihovog rada.

U obraćanju Vijeću sigurnosti Schmidt je kao četiri ključna prioriteta za ovu godinu naveo očuvanje institucionalnog poretka uspostavljenog Dejtonskim sporazumom, obnovu funkcionalnosti institucija, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje izbornih tehnologija pred opće izbore 2026. godine.

Ocijenio je da se ustavni poredak BiH kontinuirano slabi iznutra kroz neslaganja oko tumačenja Dejtonskog sporazuma, nepoštivanje odluka najviših sudskih institucija i političke blokade koje, kako je rekao, postepeno podrivaju funkcionalnost države do točke u kojoj narativ o neodrživosti BiH postaje samoispunjavajuće proročanstvo.

Posebno je upozorio na povratak secesionističke retorike iz entiteta Republika Srpska, navodeći da rukovodstvo tog entiteta nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i podrivati stabilnost i reformske procese.

Kao primjer naveo je “izjave Milorada Dodika tijekom obilježavanja u Donjoj Gradini”, ocijenivši da oscilacije između angažmana i konfrontacije dodatno podrivaju povjerenje i onemogućavaju stvarni politički napredak.

Schmidt je ukazao i na zabrinutost zbog položaja povratnika i pripadnika konstitutivnih naroda u RS-u, pozivajući se na pismo potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića i grupe bošnjačkih političkih predstavnika u kojem su navedeni problemi poput diskriminatornog zapošljavanja, neinkluzivnog obrazovanja i glorifikacije ratnih zločinaca.

Govoreći o izborima planiranim za listopad 2026. godine, Schmidt je istaknuo da su zaštitni mehanizmi za integritet izbornog procesa ključni za vraćanje povjerenja građana, navodeći da je u suradnji s članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, OESS-om, Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama pripremljen pravni i proračunski okvir za unaprjeđenje transparentnosti izbora.

Istaknuo je i da neriješeno pitanje državne imovine ostaje ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju, investicijama i infrastrukturnim projektima, naglasivši da bi otvaranje zemlje domaćim i stranim ulaganjima moglo pozitivno utjecati i na političku dinamiku.

Kao pozitivan primjer izdvojio je projekt Južne interkonekcije za dopremu ukapljenog prirodnog plina iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Schmidt je upozorio i na pogoršanje stanja medijskih sloboda, posebno u Republici Srpskoj, navodeći da se civilno društvo i nezavisni mediji suočavaju sa sve restriktivnijim okruženjem.

Govoreći o europskom putu BiH, ocijenio je da koncept domaćeg vlasništva nije donio očekivani politički dijalog niti reformski napredak, poručivši da odgovornost mora biti provedena, a ne samo deklarativno zagovarana.

U završnom dijelu obraćanja Schmidt je priopćio da je odlučio okončati mandat visokog predstavnika u BiH te da je proces izbora njegovog nasljednika već pokrenut.

Naveo je da planira napustiti dužnost u lipnju ove godine, te da je današnje obraćanje Vijeću sigurnosti vjerojatno njegovo posljednje u svojstvu visokog predstavnika.

Schmidt je poručio da je krajnje vrijeme za suštinsko okončanje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i postupno gašenje Ureda visokog predstavnika u skladu s agendom 5+2, naglasivši da međunarodna zajednica ne smije dozvoliti postepeno urušavanje mira, demokracije i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. /HMS/