Connect with us

EKONOMIJA

Sin Hrvatice i Crnogorca zaslužan je što je Aljska postala amarička savezna država

Published

on

Aljaska, najveća i najmlađa američka savezna država, ima iznenađujuću poveznicu s Balkanom. Iako je njezino simboličko i povijesno značenje za Rusiju i Ameriku dobro poznato, manje se zna da je jedan od ključnih političara zaslužnih za njezin status 49. zvjezdice na američkoj zastavi bio sin Hrvatice i Crnogorca, piše BBC na srpskom.

Mike E. Stepovich bio je sin ribara Marka Stijepovića, koji je krajem 19. stoljeća stigao u Ameriku iz Risna, primorskog gradića u Crnoj Gori. Njegova majka Olga bila je iz obitelji koja je emigrirala iz Hrvatske. Poput tisuća drugih pustolova, tragača za zlatom i osiromašenih Europljana, i Marko je na prijelazu stoljeća potražio novi početak na Aljasci, teritoriju bogatom naftom, plinom i plemenitim metalima.

Na Aljasku je stigao 1892. godine. Ribarenje je zamijenio rudarskim pijukom, nastanio se u Fairbanksu i prezime Stijepović promijenio u Stepovich. Ondje se oženio Olgom Bart iz Hrvatske i dobio sina Mikea. Iako je kao samouki rudar stekao nadimak “Mudri Mike”, obitelj mu se raspala – razveo se od Olge, koja je sa šestomjesečnim sinom otišla u Oregon.

Uspon u politici

Mike mlađi diplomirao je pravo, a nakon službe u američkoj mornarici tijekom Drugog svjetskog rata, vratio se 1948. u rodni Fairbanks, gdje je ubrzo imenovan gradskim tužiteljem. U politiku je ušao 1950. kao republikanac, prvo kao zastupnik u Zastupničkom domu Aljaske, a zatim i kao senator.

Njegov glavni politički cilj bio je jasan: osigurati da njegova rodna Aljaska, tada još samo teritorij, dobije status savezne države. Borio se protiv povećanja poreza na rudarstvo i ribolov, a zbog svoje opuštenosti i ležernog ponašanja bio je cijenjen čak i među političkim neistomišljenicima. “On je dobar momak, sviđa mi se Mike”, rekao je tadašnji demokratski zastupnik E. L. Bartlett.

Guverner s misijom

Predsjednik Dwight D. Eisenhower imenovao ga je 1957. guvernerom teritorija Aljaske. U to vrijeme, mnogi stanovnici Aljaske protivili su se statusu savezne države, a ni Bijela kuća nije vidjela veliku korist od uključivanja ogromnog i slabo naseljenog teritorija u savezne institucije.

No, Stepovich nije odustajao. Uz podršku republikanaca u Senatu i Kongresu te zeleno svjetlo samog Eisenhowera, njegova “uporna, ali topla diplomacija urodila je plodom”, kako je pisao časopis Time. Zastupnički dom je 9. lipnja 1958. usvojio zakon o državnosti Aljaske.

“Odlično, odlično. Vrlo sam sretan zbog naroda Aljaske”, izjavio je tada ushićeni 39-godišnji Stepovich. Nakon što je zakon potvrdio i Senat, novine u Fairbanksu objavile su slavni naslov: “We are in” (Ušli smo). Čak su i starosjedilački narodi bili zadovoljni. “To je dobro. Bit ću presretan kada prvi put budem glasao za predsjednika”, citirao je magazin Time Eskima Olivera Amuaka.

U siječnju 1959. Eisenhower je i službeno potpisao zakon, a na povijesnoj fotografiji s ceremonije vidi se ozareni Stepovich kako s predsjednikom ponosno drži primjerak novina. Nakon što je Aljaska postala savezna država, funkcija guvernera teritorija je ukinuta, a Stepovich je izgubio u utrci za mjesto u američkom Senatu.

Obitelj i balkansko nasljeđe

U braku sa suprugom Matildom, također podrijetlom iz Hrvatske, Stepovich je imao trinaestero djece. Svi su pohađali lokalne katoličke škole, a o novcu i disciplini u kući raspravljalo se na hrvatskom. “Tada bismo znali da nešto nije u redu”, prisjetio se njegov sin Nick.

Kada je 1957. imenovan guvernerom, obitelj se preselila u vilu gdje ih je u garaži dočekala crna limuzina s registarskom pločicom na kojoj je bio samo broj 1. “Natjerat ću djecu da nacrtaju još nekoliko. Zamislite me u automobilu s registarskom pločicom broj 1”, našalio se tada u intervjuu za New York Times.

Jedna od Stepovichevih kćeri, Nada, udala se za legendu NBA košarke Johna Stocktona. Njihov sin David Stockton također je košarkaš, a jedno je vrijeme igrao i za zagrebačku Cedevitu. “U obitelji moje majke ima više verzija o našem podrijetlu. Ne zna se precizno je li ono hrvatsko, srpsko ili, najvjerojatnije, crnogorsko. Imam želju o tome saznati nešto više i mnogo bih volio posjetiti Crnu Goru jednog dana”, prenijeli su mediji Stocktonovu izjavu.

Oproštaj od pionira Aljaske

Mike Stepovich preminuo je 14. veljače 2014. godine. Na oproštaju u katedrali u Fairbanksu okupilo se oko 500 ljudi kako bi odali počast “pioniru Aljaske i obiteljskom čovjeku”. “Cijela naša obitelj je preplavljena ljubavlju i podrškom s Aljaske. Fairbanks je bio njegov rodni grad, ovdje je podigao obitelj”, rekao je tada njegov sin Nick./HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

U Zagrebu svečano predstavljen Zbornik „Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost”, predsjednik Čović: Opstanak i europski put BiH kroz ustavnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda

Published

on

Danas je u Matici hrvatskoj u Zagrebu svečano predstavljen Zbornik radova Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost u organizaciji Matice hrvatske na čelu s predsjednikom dr. prof. dr. sc. Damirom Zorićem i HAZU BiH na čelu s predsjednikom akademikom Mladenom Bevandom. Izdanje je objavljeno povodom 30. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, povijesnog dokumenta koji je 1995. godine uspostavio mir te ustavnopravni poredak BiH.

Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.

Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.

Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.

Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.

Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.

Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.

Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.

Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.

Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

Danas smo položili kamen temeljac za novu zgradu Doma zdravlja Busovača!

Published

on

Ovaj važan trenutak označava početak izgradnje nove zgrade Doma zdravlja – mjesta gdje će naši žitelji dobijati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu skrb, a zdravstveni djelatnici raditi u boljim uvjetima.
Ponosni smo što zajedno, u suradnji svih razina vlasti i institucija, gradimo budućnost u kojoj zdravlje i dobrobit naših sugrađana stoje na prvom mjestu.
Ovo je više od građevinskog projekta – to je simbol zajedništva, odgovornosti i vizije za sigurniju i zdraviju Busovaču. Može biti slika sljedećeg: tekst
Može biti slika sljedećeg: klarinet i gomila
Može biti slika sljedećeg: tekst "DOM BUSOVAČA ZDRAVLJA Ovaj kamen simbolizira temeljac početak izgradnje Doma zdravlja koji će služiti na dobrobit svih stanovnika Općine Busovača. Zahvala svima koji su svojim zalaganjem i podrskom omogućili izgradnju Doma zdravlja. 9.12.2025. 9.12.2025.BUSOVAG 2025. BUSOVAČA 9."
Opis fotografije nije dostupan.

 

Sve reakcije:

✨ U nedjelju nastavljamo s ugodnim druženjem kod adventskih kućica! ✨

Prikaži više

Continue Reading

EKONOMIJA

FOTO BUHAČ SA SORECOM I VELEPOSLANICIMA EU: Županije ključne u provođenju Reformske agende

Published

on

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas, u zgradi Vlade, s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH veleposlanikom Luigijem Sorecom i veleposlanicima pet država članica EU-a: veleposlanicom Češke NJ.E. Janom K. Lolić Šindelkovom, veleposlanikom Irske Nj.E. Adrianom Farrellom, veleposlanicom Italije NJ.E. Sarah Eti Castellani, veleposlanikom Slovenije NJ.E. Damijanom Sedarom i veleposlanicom Švedske Helenom Lagerlöf.

Premda je sastanak, kao prvi susret predsjednice Buhač s veleposlanikom Sorecom, imao nastupni karakter, otvoreno je nekoliko bitnih tema, s naglaskom na euroatlantski put BiH i usvajanje Reformske agende odnosno ulogu županija u tomu procesu. Predsjednica je veleposlanike izvijestila o najbitnijim postignućima Vlade HNŽ kroz proteklo dvogodišnje razdoblje, posebno im zahvalivši na potpori koju su njihove zemlje, zajedno s Republikom Hrvatskom, pružile HNŽ-u u ključnim trenucima žurnoga odgovora na tragičnu prirodnu nepogodu koja je lani pogodila Konjic, Jablanicu i sjeverni prostor Mostara. Ocijenila je kako je susret bio prigodom još jednom potvrditi nedvojbenu opredijeljenost županijske izvršne vlasti da, u sklopu svojih mjerodavnosti, aktivno sudjeluje i pruži punu potporu europskomu putu BiH.

– Taj put nema alternativu, ali mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti. Na svima nama je odgovornost ne propustiti prigodu koja nam se ukazala odlukom o otvaranju pregovora. Svi uključeni u te procese dijelimo odgovornost da, kroz dijalog, konsenzus i poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dajemo puni doprinos našemu putu ka pridruživanju obitelji europskih zemalja – komentirala je Buhač, dodavši kako su dio razgovora posvetili iznimnim vijestima o službenomu odobravanju Reformske agende BiH, čime je potvrđeno da dokument koji je dostavilo Vijeće ministara ispunjava ključne preduvjete, a što otvara mogućnost korištenja više od 950 milijuna eura koji su namijenjeni za reforme i rast.

– Ta ćemo sredstva moći koristiti isključivo ako uspješno provodimo reformske mjere koje podrazumijevaju temeljne političke promjene, jačanje institucija, kao i socio-gospodarske reforme uz kontinuiranu suradnju s Europskom komisijom. Ono što zabrinjava jest činjenica da je, prema posljednjemu izvješću Europske komisije o proširenju, BiH nažalost u skupini zemalja koje nisu napravile ozbiljan korak na putu prema EU. Zato ponavljam kako je na svima nama odgovornost naše obveze shvatiti krajnje ozbiljno i posvećeno raditi na njihovu ispunjavanju, ulažući svoj maksimum, svatko unutar svojega djelokruga i svoje razine vlasti. Svjesna sam, a to je potvrđeno i danas, da u Izaslanstvu Europske unije u BiH i veleposlanicima naših prijateljskih zemalja imamo snažne partnere posvećene pružanju pune potpore BiH i narodima u njoj za što brži ulazak u europsku obitelj, gdje je ovoj državi prirodno mjesto – snažna je poruka predsjednice Vlade HNŽ.

U obraćanju novinarima, veleposlanik Soreca istaknuo je kako je ovo njegov drugi službeni boravak u Mostaru, te kako je s nekoliko veleposlanika Europske unije boravio u Mostaru i u svibnju na obilježavanju Dana Europe. Istaknuo je kako je s predsjednicom Vlade imao konstruktivan sastanak na kojemu je razgovarano o nizu tema koje su bitne ne samo za građane HNŽ-a nego i šire.

Također je bilo govora o ulozi županija u svezi s procesom integriranja u kojemu sve razine vlasti državna, entitetska i županijska imaju svoju ulogu, ali kako je u tom procesu, kada se pregovori i formalno otvore, više od 70 % poslova na nižim razinama vlasti.
Kazao je kako Europska unija i sve njezine članice nastavljaju pružati neupitnu potporu ne samo ovoj županiji nego i svim drugim županijama, kao i entitetima i Bosni i Hercegovini u cijelosti na njezinu ubrzanom putu ka Europskoj uniji.

Posebna tema razgovora bila je Reformska agenda koju je protekli tjedan odobrila Europska komisija, a koja predstavlja jedan ključan alat i županijama da mogu provesti potrebne reforme s ciljem dobrobiti za sve građane.

Pozdravio je i napore Vlade koje čini kada je u pitanju digitalizacija javne uprave, reforma obrazovanja i zelena tranzicija dodavši kako na tom putu Europska unija može puno pomoći, ne samo financijski nego i politički.

Također je razgovarano o društvenoj koheziji i snažnijoj suradnji županija, osobito u smislu nastavka pomoći nedavno stradalim područjima od poplava, istaknuvši kako je Europska unija već pružila značajnu potporu svim stradalim područjima, ali i najavio dodatna sredstva koja će u iznosu od 46 milijuna eura biti osigurana iz Fonda solidarnosti. Izrazio je nadu kako će njihovu konkretnu realizaciju na terenu vidjeti u što skorijem roku.

Veleposlanik se osvrnuo i na sastanak koji je imao sa studentima sa SUM-a, kazavši kako ga je taj razgovor uvjerio da mladi ljudi svoju budućnost vide u Europskoj uniji.

Na kraju je još jednom podvukao kako BiH u svim zemljama EU-a ima neupitnu potporu, ali kako je potrebno da u tomu procesu sve razine vlasti daju svoj puni doprinos. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba