Connect with us

EKONOMIJA

Široki Brijeg: Renovira se ‘Paradžikova kuća’, postavljena skela Objavio Vrisak.info 27/09/2025

Published

on

U Širokom Brijegu započeli su radovi na obnovi povijesne Paradžikove kuće, jednog od prepoznatljivih objekata u centru grada.

Kuća, koja godinama svjedoči o arhitektonskoj i kulturnoj baštini ovoga kraja, konačno dobiva priliku za novo poglavlje.

Prema dostupnim informacijama, renoviranje obuhvaća temeljitu sanaciju vanjske fasade i krovišta.

Paradžikova kuća ima posebno mjesto u kolektivnoj memoriji Širokog Brijega, a nekada je bila dom ugledne obitelji.

Obnova ovog objekta predstavlja važan korak u očuvanju identiteta grada.

Obitelj Paradžik

Ante Paradžik iz Vinjana, Gorica (rođen 16. veljače 1902.) sin je Ivana i Anice r. Alerić. Oženio je u svibnju 1930. u Širokom Brijegu Anđu Zadro iz Višnjice (rođena 3. ožujka 1910.) kćerku Jure Zadro i Andre r. Vukoja. Nije poznato tko ih je vjenčao, ali na slici sačinjenoj ispred hrasta na Brijegu u grupi svatova je i fra Placid Pandžić.

Očito da je tridesetih godina prošlog stoljeća Široki bio poželjno mjesto za zasnivanje obitelji i realizacije poduzetničkih zamisli.

U Širokom Brijegu rodilo im se četvero djece: Genoveva – Smiljka 11. svibnja 1931., Ivo 14. travnja 1935., Mercedes 16. ožujka 1939. i Andrijana – Mirna 8. travnja 1944. Godine 1935. Ante polaže vozački ispit i bavi se prijevozom putnika na liniji Posušje – Mostar.

Na kredit kupio Mercedesa

Iste godine kupio je na kredit osobno vozilo marke Mercedes. Od 1935., pa nadalje nastaju prijateljstva između poslovnih ljudi iz Širokog Brijega, Mostara, Splita.

U to vrijeme Ante upoznaje i Ivu Račića, zastupnika Kontinental guma za kamione, kod kojeg kasnije kupuje sve gume.

1935. Ante polaže vozački ispit za šofera kamiona, a godine 1937. kupuje prvi polovni kamion. U ožujku 1938. putuje za Stuttgart po nabavku kamiona. Tako počinje veliki posao Ante i Anđe Paradžik kojim osnivaju i stvaraju svoje poduzeće “Autoprijevoz Ante Paradžik”. U to vrijeme su živjeli u kući Dragana i Ive Mandić (Draganovice).

Anđa se brine za djecu i vodi knjigovodstvene poslove. Godina 1938. nije samo značajna zbog kupovine kamiona i početka poslova, nego se tada počinje graditi i kuća na Pecari. Ante je kupio zemljište u površini od 1100 metara četvornih od Ladislava Grabovca. Ugovor je sačinjen 12. kolovoza 1938.

Gradnja kuće u Širokom Brijegu

Počinje gradnja kuće koja je u projektu imala poslovni prostor u prizemlju i dva kata za stanovanje. Po pričanju Frane Jelića, njegov otac Mate Jelić, poznati širokobriješki građevinski poduzetnik je bio jedan od majstora, a Frano mu je nosio ručak na gradilište.

Kamioni i kuća su vlasniku Anti Paradžiku nacionalizirani i oduzeti 1945. godine. Ante Paradžik umro je 9. kolovoza 1970. godine u Zagrebu, a Anđa 18. siječnja 2002. godine. Pokopani su u Zagrebu.

 

Vrisak.info

Continue Reading

EKONOMIJA

HDZ 1990, HNP, HDS i HSS najavili prijedlog novog Izbornog zakona

Published

on

U Mostaru je održan sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici četiri hrvatske nacionalne stranke u Bosni i Hercegovini – Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990), Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP), Hrvatskog demokratskog saveza (HDS) i Hrvatske seljačke stranke (HSS).

Lideri ovih stranaka – Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Ivan Vukadin (HNP), Ivo Tadić (HDS) i Mario Karamatić (HSS) – razgovarali su o zajedničkim političkim koracima i pripremama za predstojeće Opće izbore 2026. godine.Opći izbori 2026. | Vijesti Hercegovina.Info

Na sastanku, koji je održan u prostorijama HDZ-a 1990, potvrđeno je, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, opredjeljenje za izradu i upućivanje u parlamentarnu proceduru zajedničkog prijedloga Izbornog zakona. Ovaj prijedlog, kako je istaknuto, ima za cilj osigurati legitimno predstavljanje hrvatskog naroda u institucijama vlasti, uključujući izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Sudionici sastanka naglasili su kako je riječ o otvorenom političkom projektu kojem se mogu priključiti svi slobodnomisleći ljudi koji žele promjene i istinsko jedinstvo među Hrvatima u Bosni i Hercegovini.Dis Balans on X: "Divno, pošaljite Plenkoviću da ga provede u Hrvatskoj. Ako prođe, neće ni nama biti sporan. https://t.co/nVbA0v7E7l" / X

“Vrata su otvorena svima koji dijele slične političke vrijednosti i viziju ravnopravnosti Hrvata u BiH”, poručeno je nakon sastanka./HMS/

Cvitanović: HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona ima podršku stranaca

Continue Reading

EKONOMIJA

Klub Hrvata traži raspravu o Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom

Published

on

Na nedavnoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH donesen je niz važnih zakona i odluka, otvorene su brojne teme koje se tiču gospodarstva, investicija, zdravstva, prostornog planiranja. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode važan je ne samo zbog povećanja stupnja naplate javnih prihoda već i s aspekta rasterećenja gospodarstvenika koji imaju mogućnost otpisa zateznih kamata na obračunate neplaćene javne prihode.

Zakon je temporalnog karaktera, primjenjivat će se sljedećih 18 mjeseci, od dana stupanja na snagu, nudi otpis cijelog iznosa obračunatih zateznih kamata na javne prihode koji su obračunati sa stanjem na dan 31. prosinca 2023., uz uvjet plaćanja osnovnog duga. Da su ciljevi provedbe ovog zakona s izmjenama i dopunama uglavnom postignuti, potvrdio je predsjedatelj Doma Tomislav Martinović.

– U proteklih 10 godina, prema podacima koje je dostavila Vlada FBiH, uz zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, naplaćeno je 416,27 mil. KM osnovnog duga, a otpisano je 240,08 mil. KM. U zbroju 656,35 mil. KM osnovnog duga i zateznih kamata udio kamate iznosi 36,6%. Važni učinci ovog zakona ogledaju se i u smanjenju troškova poslovanja i povećanja likvidnosti i solventnosti, zadržavanja postojećih poduzeća i obrta te radnih mjesta, a plaćanjem osnovnog duga i otpisom kamata gospodarstvenici mogu dodatno kapitalizirali svoje bilance i na tržištu ostvariti povoljniji položaj – objašnjava Martinović za Večernji list.

Kad je u pitanju prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini FBiH koji nije dobio potporu u Domu naroda, Martinović podsjeća na vrlo važno načelo kad je u pitanju prostorno planiranje i ulogu Parlamenta FBiH u ovom procesu.

– Prema važećem Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta u FBiH, prostornu osnovu FBiH donosi Parlament na prijedlog Vlade. Predložene izmjene zakona koje nisu dobile potporu predvidjele su da prostornu osnovu FBiH donosi Vlada na prijedlog resornog ministarstva, a glavni argument Vlade bio je da postupak donošenja prostorno-planske dokumentacije u Parlamentu zahtijeva previše vremena. Takav stav otvara vrlo važnu dvojbu – je li u pitanju centralizacija radi učinkovitosti ili razvlašćivanje Parlamenta FBiH? Ovim izmjenama bitno bi se smanjio parlamentarni (demokratski) nadzor i dalo previše ovlasti izvršnoj vlasti u oblasti prostornog planiranja, oblasti od vitalnog značaja za sve građane FBiH. Donošenje strateških planskih dokumenata bez parlamentarne procedure znači da širi politički i društveni konsenzus može biti izostavljen. U našim uvjetima izostanak političkog konsenzusa generira i međunacionalne prijepore te se, bez obzira na cilj ili svrhu procesa, javni prostor kontaminira potpuno drugim kontekstom – kaže Martinović.

Za razliku od izmjena Zakona o prostornom planiranju, zaključak Kluba Hrvata o potrebi organiziranja tematske sjednice kojom bi se otvorila rasprava o Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je, prema upozorenjima koja stižu s terena, zaustavio investicije koje se mjere milijardama maraka te doveo u pitanje desetke tisuća radnih mjesta, dobio je potporu većine izaslanika, vladajućih, ali i oporbe.

– Mislim kako je krajnje vrijeme da otvorimo raspravu kako izaći iz blokada koje su zaustavile investicije i otvaranje novih radnih mjesta – kaže predsjedatelj Doma naroda. Odlukom je prihvaćen sporazum o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD) za razvojnu politiku zdravstvenih sektora u BiH vrijedan 71 mil. eura, od čega će 42,6 milijuna eura dobiti FBiH.

– Ovo je 2. programski zajam s IBRD-om u aktualnom mandatu Parlamenta kojima su osigurana sredstva u iznosu od 121 mil. KM s povoljnim uvjetima financiranja. U posljednjih šest godina javno-zdravstvenim ustanovama izravno je doznačeno iz proračuna 399,5 mil. KM. A tu su i sredstva iz dvaju programskih zajmova te dolazimo do 520,5 milijuna KM osiguranih radi saniranja i jačanja javno-zdravstvenih ustanova, kao i poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge u razdoblju od 2020. do 2025., te financijska i materijalna potpora Vlade RH, osobito SKB-u Mostar – kaže Martinović, koji naglašava i da su navedena ulaganja jedan od rezultata i pokazatelja učinkovitosti Parlamenta i Vlade glede zdravstvenog sustava.

 

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

EKONOMIJA

Održan XXVIII. Koordinacijski sastanak dužnosnika HDZ-a BiH i predstavnika Republike Hrvatske

Published

on

U Neumu je danas održan XXVIII. Koordinacijski sastanak dužnosnika HDZ-a BiH iz izvršne vlasti na lokalnoj i županijskoj razini. Sastanak je predvodio predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, a poseban doprinos raspravi dali su predstavnici Vlade Republike Hrvatske – potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH Branko Bačić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Predsjednik Čović u uvodnom je dijelu iznio analizu političkog trenutka, naglasivši važnost kontinuiteta političke koordinacije, osobito u kontekstu aktualnih okolnosti s kojima se suočava Bosna i Hercegovina. U svom obraćanju osvrnuo se na uspješnu suradnju s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, predvođenima predsjednikom Plenkovićem, ističući zahvalu za kontinuirane doprinose zaštiti prava Hrvata te općem razvoju BiH. Na poseban je način istaknuo usvajanje Reformske agende, ponavljajući kako je ključno održati snažan zamah u procesu provođenja reformskih prioriteta.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo važnost rasprava o funkcioniranju lokalne vlasti, sigurnosti, europskom putu Bosne i Hercegovine te ostvarivanju ustavne jednakopravnosti hrvatskoga naroda. Posebno je naglasio kontinuiranu suradnju s Hrvatskom i podršku projektima od interesa za Hrvate u BiH. Također je istaknuo kako koordinacija omogućava izgradnju učinkovite mreže suradnje među Hrvatima i drugim konstitutivnim narodima te doprinosi stabilnosti i funkcionalnom djelovanju institucija na svim razinama vlasti.

Ministar Branko Bačić je u svom obraćanju zahvalio na pozivu i predstavio aktivnosti Vlade Republike Hrvatske u podršci Hrvatima u BiH, uključujući projekte potpore povratku i ostanku u zemlji. Najavio je podjelu 4,2 milijuna eura za 224 projekta diljem Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko te istaknuo važnost programa reformi koji predstavljaju preduvjet za nastavak europskih integracija BiH. Ministar Bačić je naglasio kako Hrvatska kontinuirano pruža podršku svim segmentima reformi – zakonodavnim, izbornim, gospodarskim i infrastrukturnim – te promiče punu jednakopravnost i legitimnu zastupljenost Hrvata u institucijama vlasti. Pri tome je istaknuo kako je za uspjeh reformskih procesa i integraciju BiH u EU ključno i razumijevanje te suradnja s drugim konstitutivnim narodima.

Poseban naglasak stavljen je i na aktivnosti Vlade Federacije BiH u funkciji potpore razvoju županija, općina i gradova. Te su aktivnosti predstavili predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, ministar financija Toni Kraljević, ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić, ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević, ministar pravde Vedran Škobić te ministar prostornog uređenja Željko Nedić.

Rasprava je bila posvećena i institucijama od posebnog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, među kojima se posebno izdvajaju Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Sveučilište u Mostaru, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru te Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH.

Zaključeno je kako će se koordinacijske aktivnosti nastaviti u predviđenom kontinuitetu, uz naglašenu usmjerenost na zajedničko strateško djelovanje u pitanjima od nacionalnog značaja.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba