Na nedavnoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH donesen je niz važnih zakona i odluka, otvorene su brojne teme koje se tiču gospodarstva, investicija, zdravstva, prostornog planiranja. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode važan je ne samo zbog povećanja stupnja naplate javnih prihoda već i s aspekta rasterećenja gospodarstvenika koji imaju mogućnost otpisa zateznih kamata na obračunate neplaćene javne prihode.
Zakon je temporalnog karaktera, primjenjivat će se sljedećih 18 mjeseci, od dana stupanja na snagu, nudi otpis cijelog iznosa obračunatih zateznih kamata na javne prihode koji su obračunati sa stanjem na dan 31. prosinca 2023., uz uvjet plaćanja osnovnog duga. Da su ciljevi provedbe ovog zakona s izmjenama i dopunama uglavnom postignuti, potvrdio je predsjedatelj Doma Tomislav Martinović.
– U proteklih 10 godina, prema podacima koje je dostavila Vlada FBiH, uz zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, naplaćeno je 416,27 mil. KM osnovnog duga, a otpisano je 240,08 mil. KM. U zbroju 656,35 mil. KM osnovnog duga i zateznih kamata udio kamate iznosi 36,6%. Važni učinci ovog zakona ogledaju se i u smanjenju troškova poslovanja i povećanja likvidnosti i solventnosti, zadržavanja postojećih poduzeća i obrta te radnih mjesta, a plaćanjem osnovnog duga i otpisom kamata gospodarstvenici mogu dodatno kapitalizirali svoje bilance i na tržištu ostvariti povoljniji položaj – objašnjava Martinović za Večernji list.
Kad je u pitanju prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini FBiH koji nije dobio potporu u Domu naroda, Martinović podsjeća na vrlo važno načelo kad je u pitanju prostorno planiranje i ulogu Parlamenta FBiH u ovom procesu.
– Prema važećem Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta u FBiH, prostornu osnovu FBiH donosi Parlament na prijedlog Vlade. Predložene izmjene zakona koje nisu dobile potporu predvidjele su da prostornu osnovu FBiH donosi Vlada na prijedlog resornog ministarstva, a glavni argument Vlade bio je da postupak donošenja prostorno-planske dokumentacije u Parlamentu zahtijeva previše vremena. Takav stav otvara vrlo važnu dvojbu – je li u pitanju centralizacija radi učinkovitosti ili razvlašćivanje Parlamenta FBiH? Ovim izmjenama bitno bi se smanjio parlamentarni (demokratski) nadzor i dalo previše ovlasti izvršnoj vlasti u oblasti prostornog planiranja, oblasti od vitalnog značaja za sve građane FBiH. Donošenje strateških planskih dokumenata bez parlamentarne procedure znači da širi politički i društveni konsenzus može biti izostavljen. U našim uvjetima izostanak političkog konsenzusa generira i međunacionalne prijepore te se, bez obzira na cilj ili svrhu procesa, javni prostor kontaminira potpuno drugim kontekstom – kaže Martinović.
Za razliku od izmjena Zakona o prostornom planiranju, zaključak Kluba Hrvata o potrebi organiziranja tematske sjednice kojom bi se otvorila rasprava o Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je, prema upozorenjima koja stižu s terena, zaustavio investicije koje se mjere milijardama maraka te doveo u pitanje desetke tisuća radnih mjesta, dobio je potporu većine izaslanika, vladajućih, ali i oporbe.
– Mislim kako je krajnje vrijeme da otvorimo raspravu kako izaći iz blokada koje su zaustavile investicije i otvaranje novih radnih mjesta – kaže predsjedatelj Doma naroda. Odlukom je prihvaćen sporazum o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD) za razvojnu politiku zdravstvenih sektora u BiH vrijedan 71 mil. eura, od čega će 42,6 milijuna eura dobiti FBiH.
– Ovo je 2. programski zajam s IBRD-om u aktualnom mandatu Parlamenta kojima su osigurana sredstva u iznosu od 121 mil. KM s povoljnim uvjetima financiranja. U posljednjih šest godina javno-zdravstvenim ustanovama izravno je doznačeno iz proračuna 399,5 mil. KM. A tu su i sredstva iz dvaju programskih zajmova te dolazimo do 520,5 milijuna KM osiguranih radi saniranja i jačanja javno-zdravstvenih ustanova, kao i poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge u razdoblju od 2020. do 2025., te financijska i materijalna potpora Vlade RH, osobito SKB-u Mostar – kaže Martinović, koji naglašava i da su navedena ulaganja jedan od rezultata i pokazatelja učinkovitosti Parlamenta i Vlade glede zdravstvenog sustava.