Connect with us

Uncategorized

Tko se natječe za Skupštinu HNŽ-a? Donosimo kompletan popis 338 kandidata

Published

on

Ukupno 338 kandidata na 15 kandidacijskih lista natjecat će se za 30 zastupničkih mjesta u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije na predstojećim Općim izborima koji će se održati 4. listopada.

Portal Jabuka.tv donosi popis svih 338 kandidata za Skupštinu HNŽ-a:

Naša stranka

  1. Medisa Crnomerović
  2. Anel Razić
  3. Aida Nezirić
  4. Almin Puzić
  5. Irma Mirica

NES BiH, PDA, Naprijed! – Za evropsku BiH zajedno

  1. Semir Drljević
  2. Minela Krpo
  3. Rašid Hadžović
  4. Tarik Ramić
  5. Amela Kodrić
  6. Una Palata Ćukle
  7. Alen Jaganjac
  8. Sabina Šehović
  9. Sergej Šotrić
  10. Damir Jugo
  11. Armina Pandur
  12. Alen Burić
  13. Sabina Jakirović
  14. Amar Bešić
  15. Jasmina Aladžić
  16. Dušan Golo
  17. Emir Tanović
  18. Murtefeka Muratović
  19. Nazif Derviškadić
  20. Sanel Ćorić
  21. Enisa Klepo
  22. Nedim Repak
  23. Suad Tabaković
  24. Lejla Džemić
  25. Admir Balavac
  26. Dženisa Husić
  27. Sulejman Tanović
  28. Sanja Nezirić
  29. Endžel Turajlić
  30. Meho Eminović
  31. Asja Bajgorić
  32. Sanel Mutilović
  33. Senita Ključanin
  34. Veldan Bratić

SDP – Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

  1. Ivor Perić
  2. Vesna Saradžić
  3. Ismet Lulić
  4. Senad Đeldum
  5. Aida Krehić
  6. Edim Šator
  7. Emil Balavac
  8. Selma Hadžihusejnović
  9. Alma Čerkez
  10. Sedin Budim
  11. Maja Burić
  12. Nedim Ajanić
  13. Lejla Hadžiomerović
  14. Kenan Dedić
  15. Nijaz Obradović
  16. Aldijana Trbonja-Tule
  17. Sanel Žuljević
  18. Aida Brekalo
  19. Emir Đulić
  20. Said Ivković
  21. Emina Baljić
  22. Saša Milićević
  23. Lejla Begić
  24. Maidin Galešić
  25. Edis Gijo
  26. Lamija Habibija
  27. Adem Kozić
  28. Selma Lipovac
  29. Anes Halebić
  30. Alen Sabljić
  31. Emina Đelmo-Bekrić
  32. Haris Proho
  33. Melisa Tabak
  34. Emir Šukman
  35. Refik Islamović

Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik

  1. Siniša Jokanović
  2. Milana Vukanović

HDZ BiH, HKDU, HDU, HRAST

  1. Marko Novak
  2. Ivana Buntić-Jovanović
  3. Tomislav Martinović
  4. Darinka Klarić Soldo
  5. Daniel Babić
  6. Matea Bulić
  7. Damir Džeba
  8. Slavko Bilić
  9. Daniela Matić
  10. Stanko Marić
  11. Marija Bošković
  12. Josip Grbavac
  13. Stana Burić
  14. Julineta Jurić
  15. Nikola Bevanda
  16. Ana Groznica
  17. Matej Šutalo
  18. Andrea Šimunović
  19. Davor Barišić
  20. Pero Prskalo
  21. Kristina Čović
  22. Dragan Jurković
  23. Katarina Lončar
  24. Ilija Kozarić
  25. David Marijanović
  26. Antonija Buntić
  27. Ivan Tadić
  28. Ana Šimunović Kožul
  29. Mateo Bevanda
  30. Đuro Prkačin
  31. Ivana Falak
  32. Mario Jurica
  33. Janja Aleksić
  34. Marijo Marić
  35. Ivo Bevanda

Snaga naroda – Ramo Isak

  1. Ernad Nukić

Humska snaga pravaša (HSP BiH, HSP AS, HSP HB i BiH, HUM)

  1. Tihomir Šarac
  2. Ivana Pehar
  3. Sandro Jurković
  4. Nataša Karamatić
  5. Lazo Rajič
  6. Ružica Biloš
  7. Željko Zovko
  8. Pero Čepo
  9. Ivona Ostojić
  10. Zvonko Vukša
  11. Ana Raguž
  12. Luka Rajič
  13. Ana Buzuk
  14. Stipo Jurić
  15. Denis Prnjić
  16. Ljiljana Vidić
  17. Frenk Ostojić
  18. Ivana Zovko
  19. Niko Dragićević
  20. Anto Biloš
  21. Zlatka Čepo
  22. Petar Pehar
  23. Anita Marić
  24. Drago Perić
  25. Marko Marić
  26. Danijela Ostojić
  27. Mario Buzuk
  28. Radoslavka Brekalo
  29. Suzana Vrtić-Milićević
  30. Mario Čuljak

Hrvatsko proljeće

  1. Mara Anđelić
  2. Pero Previšić
  3. Ilijana Jelčić
  4. Danijel Burečić
  5. Zdenko Buntić
  6. Marija Bešker
  7. Mario Repar
  8. Boris Faletar
  9. Petra Zvono
  10. Branko Burić
  11. Marija Stojkić
  12. Stanko Ćurčić
  13. Danijela Vicković
  14. Marko Bošković
  15. Tomislav Džalto
  16. Ivana Galić
  17. Križan Jakiša
  18. Matilda Udženija
  19. Ante Tadić
  20. Marko Subašić

SBB – Fahrudin Radončić

  1. Sanela Dilberović
  2. Mustafa Begović
  3. Goran Gačić
  4. Indira Ćišić
  5. Haris Kukolj
  6. Azra Agić
  7. Senad Ramadanović
  8. Salko Jelovac
  9. Nejra Novalić
  10. Kemal Ćorić
  11. Hanna Hasanbegović Šendro
  12. Omar Ćorić
  13. Lejla Ćatić
  14. Mirza Kovačević
  15. Anela Mutapčija

Hrvatska republikanska stranka

  1. Silvio Bubalo
  2. Vesna Šunjić
  3. Mirko Vasilj
  4. Slavko Zovko
  5. Danijela Džakula
  6. Josip Bogdanović
  7. Ankica Šarčević
  8. Radoslav Dodig
  9. Sanja Bevanda
  10. Ivan Šunjić
  11. Dragana Vlaho
  12. Gordan Zovko
  13. Marinka Boras
  14. Marjo Prskalo
  15. Martina Bjelopera
  16. Ivica Pavlović
  17. Tamara Arapović
  18. Mario Pandža
  19. Ivana Banušić
  20. Tatjana Šimunović
  21. Marko Penavić
  22. Marijana Prskalo
  23. Boris Katić
  24. Ana Matić-Raguž
  25. Marija Pavković
  26. Božo Raguž
  27. Marinela Marić
  28. Vinko Ramljak
  29. Marijana Buconjić
  30. Ivan Kolobarić

SBiH – Stranka za Bosnu i Hercegovinu

  1. Haris Omerika
  2. Emina Begeta
  3. Himzo Muhibić
  4. Admira Kovačević
  5. Haris Herić
  6. Kenan Huseinspahić
  7. Sead Muhibić
  8. Erna Vrtić
  9. Anela Hebibović
  10. Arnel Halilović
  11. Ajla Ćišo
  12. Nezir Šarić

HDZ 1990 – HSS koalicija

  1. Marko Ćurčić
  2. Danijela Mišura
  3. Zoran Krešić
  4. Ivan Odak
  5. Rosanda Milićević
  6. Mario Tomić
  7. Kristijan Falak
  8. Zdenka Krešić
  9. Tatjana Bačić
  10. Slavko Džidić
  11. Nada Kačić
  12. Veselin Gatalo
  13. Ljiljana Moro
  14. Ivan Babić
  15. Božo Pavlović
  16. Kristina Galić
  17. Dragan Kozarić
  18. Josipa Andričić
  19. Stjepan Matić
  20. Ivan Bošnjak
  21. Ivona Perić
  22. Mato Glavinić
  23. Ana Raguž
  24. Mladen Ćavar
  25. Srećko Oberan
  26. Gordana Šimović
  27. Dalibor Pehar
  28. Nada Obradović
  29. Mato Bulaja
  30. Branimir Vukojević
  31. Martina Jurica
  32. Marinko Marić
  33. Ana Kajtazi
  34. Pero Kovačević
  35. Teo Tomić

SDA – Stranka demokratske akcije

  1. Džafer Alić
  2. Alma Huseinbegović Radmanić
  3. Kemal Muratović
  4. Salmir Kaplan
  5. Dragica Suša
  6. Nedžad Maksumić
  7. Harun Kurtović
  8. Edina Gorančić
  9. Jasmina Hadžiomerović
  10. Aldin Mujan
  11. Amela Piralić
  12. Elvir Marić
  13. Belma Halilhodžić
  14. Hašim Grcić
  15. Adil Šuta
  16. Almedina Sinanović
  17. Faris Boloban
  18. Fatima Lalić
  19. Almir Demirović
  20. Adnan Velagić
  21. Rasema Isić
  22. Dženadin Podrum
  23. Amela Džiho
  24. Ibrica Berberović
  25. Alija Đulić
  26. Naziha Zebić
  27. Dženan Lepara
  28. Semra Brekalo
  29. Elvedin Habibija
  30. Sead Vrače
  31. Ina Eminović
  32. Edin Maslo
  33. Enisa Buzaljko
  34. Faris Trešnjo
  35. Azer Basarić

Željko Komšić – Za građansku državu – DF/GS

  1. Arman Zalihić
  2. Maida Behrem-Stojanov
  3. Jasmin Đogić
  4. Sadina Hejub
  5. Zoran Mikulić
  6. Mirsad Klepo
  7. Jasmina Zubović
  8. Timur Haračić
  9. Tajma Tiro Demić
  10. Alen Jazvin
  11. Sabiha Velagić
  12. Ismar Kreso
  13. Aida Kevrić
  14. Jusuf Munikoza
  15. Fadil Aličić
  16. Ejla Kazazić
  17. Sada Đonko
  18. Elma Jusufbegović
  19. Slađan Branković
  20. Hasan Hamidović
  21. Paula Popovac
  22. Vedran Broz
  23. Jasna Vajzović
  24. Šerif Tabak
  25. Muamer Zukanović
  26. Alma Čolaković
  27. Nusret Džeko
  28. Alma Hadrović
  29. Ajdin Gusić

Narod i pravda (NiP), Stranka penzionera/umirovljenika BiH

  1. Omer Hujdur
  2. Alma Pinjić
  3. Sumeudin Šarić
  4. Naida Gološ
  5. Dževad Boškailo
  6. Nea Vuk
  7. Sanid Merzić
  8. Mehmed Hero
  9. Denaida Kulaglić
  10. Nermin Tabaković
  11. Alma Bjedić-Dizdarević
  12. Harun Sokolović
  13. Nasiha Zilić
  14. Nasuf Šarotić
  15. Aldin Ćibo
  16. Asija Golić
  17. Senad Hadžiomerović
  18. Amela Kašić
  19. Dženan Tucaković
  20. Mirza Turajlić

(www.jabuka.tv | Foto: Skupština HNŽ)

Otkrijte više
Novosti
Jezični resursi
Online videozapisi

Continue Reading

Uncategorized

Tjedni komentar: Miljenko Mida Prskalo i Rada Krivokapić Radonjić na zahtjev čitatelja “daleko” ispred drugih po portalskim pregledima

Published

on

TJEDNI KOMENTAR Što je Rada Krivokapić Radonjić u modnoj industriji, to je Miljenko Mida Prskalo u politici

581753 (pregleda)
0
Iskreno, tjedni komentari postali su svojevrstan brend u čitanju, pogotovo zato što se zna da sam dio tima svjedske modne dive iz Kotora, Rade Krivokapić Radonjić, koja je za svoj rad i inovacije u svijetu mode i dizajna dobila značajna međunarodna priznanja.
Ali danas neću o modi. Danas ću o politici.
Moda i politika imaju jednu zajedničku stvar – obje su, na svoj način, umijeće mogućega.
Ja nisam novinar. Ja sam samo svjedok vremena. A upravo me politika ovih dana odvela u rezidenciju Miljenka Mide Prskala. Nije to bio klasičan intervju. Više je to bilo jedno životno svjedočenje, razgovor čovjeka koji je kroz desetljeća prošao različite životne, političke i poslovne puteve.
Pitao sam ga: „Hoćemo li ovo snimati?“
Odgovorio je: „Ma ne treba. U kratkim crtama mi ispričaj, a ti pažljivo slušaj.“
I tako je počela priča.
Prezime Prskalo, kao i mnoga druga prezimena ovoga kraja, poput Penovića i Hrkaća, desetljećima je poznato na području Širokog Brijega. Neću sada ulaziti u to je li priča vezana uz Mokro, Ljuti, Brig ili neko drugo mjesto. Ono što je važno jest čovjek i njegov životni put.
Mida posebno govori o svom bratu Zdenku. Bili su gotovo istih godina, odrasli zajedno i bili vezani gotovo kao blizanci. A onda je 1987. godine stigla tragedija.
Zdenko je poginuo u nesreći u lovu na Čvrsnici, u Masnoj Luci. Imao je samo 21 godinu.
Nakon te tragedije Mida napušta Aluminij i obiteljsku kuću te odlazi u Njemačku, u Offenbach. Odlazi praktički u nepoznato, za posao koji je bio višestruko slabije plaćen od onoga što je imao u domovini. Radio je kod obitelji svoje tadašnje djevojke, koja će mu kasnije postati supruga.
Majčina rečenica ostala mu je zauvijek urezana u srce:
„Izgubila sam oba sina. Zdenko ode u grob, a Miljenko u tuđinu.“
OBITELJ – FAMILIE
Iza svakog čovjeka koji nešto postigne stoji i njegova obitelj. Kod Miljenka Mide Prskala ta je priča posebno snažna, jer se njegov život desetljećima odvijao između dvije domovine – one u kojoj je rođen i one u kojoj je izgradio svoj život.
Nakon odlaska u Njemačku, u Offenbach, Mida nije samo tražio posao i bolji život. Tamo je pronašao i životnu partnericu, kasnije suprugu, te zasnovao svoju obitelj. Od čovjeka koji je u Njemačku došao gotovo bez ičega, s vremenom je izgradio poslovni život, kuću, obitelj i krug ljudi koji su mu postali poput druge obitelji.
Njemačka mu je dala priliku, ali Široki Brijeg nikada nije izgubio svoje mjesto u njegovu srcu.
Danas, nakon gotovo četiri desetljeća života u iseljeništvu, Mida na obitelj gleda kao na najveće životno bogatstvo. Supruga Elizabeta, djeca i cijela obitelj bili su uz njega kroz poslovne uspone, teške trenutke, nesreću, oporavak i sve ono što život nosi.
Možda upravo zato riječ Familie za njega nema samo njemačko značenje. Ona predstavlja ljude koji su uz tebe kada nemaš ništa, koji ostaju kada je teško i koji se zajedno s tobom raduju svakom uspjehu.
Njegova obitelj danas je spoj Hercegovine i Njemačke – dva svijeta između kojih je Mida desetljećima gradio mostove.
I možda je upravo u tome najveća vrijednost njegova životnog puta: otišao je iz Širokog Brijega, ali Široki Brijeg nikada nije otišao iz njega.
Jer čovjek može promijeniti adresu, državu i posao.
Ali obitelj, korijeni i mjesto iz kojega je krenuo – to nosi sa sobom cijeli život.
U Njemačkoj Mida počinje graditi novi život. Otvara restoran i postaje poznat kao ugostitelj i poduzetnik. Ali posao nije bio jedina njegova priča.
Povezuje se s hrvatskim iseljeništvom, među ostalima s Tomislavom Čomom Naletilićem i Gojkom Bošnjakom. Kada dolazi vrijeme višestranačja i stvaranja novih političkih struktura, prema njegovu svjedočenju, stavlja se na raspolaganje političkim procesima i organiziranju Hrvata.
U političkom i društvenom djelovanju posebno se ističe kao jedan od utemeljitelja HDZ-a u Njemačkoj, dugogodišnji član Predsjedništva Hrvatskog svjetskog kongresa, a obnašao je i dužnost počasnog predsjednika Hrvatskog društva u Offenbachu.
To za njega nisu samo funkcije zapisane u biografiji. To su godine provedene među hrvatskim iseljeništvom, organiziranju ljudi, povezivanju domovine i iseljeništva te sudjelovanju u društvenom i političkom životu Hrvata u Njemačkoj.
Kasnije se vraća iz dijaspore i uključuje u aktivnosti vezane uz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu tijekom Domovinskog rata.
Prema njegovu svjedočenju, iz Njemačke je donosio i određenu tehničku opremu te pomagao ljudima koji su tada radili na komunikacijskim poslovima. Govori i o pokojnom Gojku Šušku, koji mu je, prema njegovim riječima, poručio:
„Imamo mi u Širokom takvih, ali nemamo ih u Frankfurtu. Vrati se jer si potreban.“
Kada danas Mida spomene „minhensku i frankfurtsku bojnu“, to treba razumjeti upravo onako kako je i rekao – slikovito i pomalo šaljivo.
Nisu to bile stvarne vojne bojne u klasičnom smislu te riječi. Bila je to priča o ljudima koji su živjeli u Njemačkoj, radili, organizirali se i na različite načine pomagali svome narodu.
Bilo je ljudi koji su od rata bježali, ali bilo je i mnogo onih iz iseljeništva koji su pomagali Hrvatskoj i Hercegovini – skupljali pomoć, organizirali ljude, slali opremu i novac, povezivali domovinu i iseljeništvo. Neki su se vraćali i bili izravno na bojištima.
Zato kada Mida kaže: „Da, bili smo bojne“, to je slikovit prikaz jedne generacije ljudi iz Frankfurta, Münchena i drugih europskih gradova koji nisu zaboravili svoj narod.
Mi koji smo tada živjeli u Njemačkoj nismo svi bili vojnici, ali mnogi smo na različite načine bili uključeni u pomaganje Hrvatskoj i Hercegovini. Neki su cijeli rat proveli na različitim bojištima, a drugi su služili svome narodu izvan njih.
Mida je upravo jedan od ljudi koji je taj most između iseljeništva i domovine živio osobno.
Nakon svega toga dogodila se i teška prometna nesreća, hospitalizacija i dug oporavak.
Za svoj angažman i doprinos dobio je Red hrvatskih vitezova dr. Franjo Tuđman.
Još prije svih kasnijih životnih i političkih događaja, nakon što je izašao iz vojske, Mida je želio nastaviti školovanje i studirati povijest. Zanimala ga je povijest hrvatskog naroda, ljudi i događaja koji su oblikovali prostor iz kojega je potekao.
Život ga je, međutim, odveo drugim putem. Umjesto fakultetskih klupa, otišao je u Njemačku, gdje je počeo graditi poslovni i obiteljski život. Ipak, zanimanje za povijest, politiku i hrvatsko pitanje nikada nije izgubio.
Nakon rata razmišljao je o povratku i ponovnom uključivanju u društveni život. Postaje predsjednik Hrvatskog kluba Zrinjski i, prema vlastitom svjedočenju, sudjeluje u nastojanjima da klub opstane.
Bio je i član Predsjedništva Hrvatskog svjetskog kongresa, a uključio se i u rad Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta, na čijem je čelu bio prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović.
Šeparović za Mida nije bio samo prijatelj. Bio mu je, kako sam kaže, politički mentor i čovjek od kojega je mnogo učio.
Mida za svoje političke uzore posebno ističe Brunu i Zvonka Bušića te Miro Barišića. Govori i o ljudima koji su na njegov život ostavili poslovni i ljudski trag, među kojima ističe dr. Ćirila Zovku i pokojnog Jozu Bogdana.
Tu su i ljudi koje je kroz godine upoznao i s kojima je dijelio različite životne i političke trenutke – od Doris Pak i Mire Kovača do brojnih hrvatskih ljudi iz domovine i iseljeništva.
Mida za sebe ne govori da je visokoobrazovan čovjek. Ali smatra da je politički učio od ljudi koji su obilježili hrvatsku povijest. Upravo zato vjeruje da politika nije samo diploma, funkcija ili stranačka iskaznica, nego prije svega razumijevanje ljudi, vremena i okolnosti.
Posebno naglašava da čovjek koji drugačije misli ne mora biti neprijatelj.
„Hrvat koji drugačije misli za mene nije neprijatelj, nego brat.“
To je jedna od njegovih temeljnih političkih poruka.
Prema njegovu mišljenju, hrvatskoj politici potrebne su ozbiljne promjene, više pluralizma i organiziranija politička konkurencija. Smatra da stranke trebaju biti mjesto služenja narodu, a ne osobni interes pojedinaca.
Jedna od njegovih ideja jest i ograničavanje mandata političara, odnosno najviše dva četverogodišnja mandata za iste funkcije.
O Domovinskom ratu govori s posebnim pijetetom. Za njega je to svetinja i smatra da se žrtva ljudi koji su branili domovinu ne smije omalovažavati.
Posebno mjesto u njegovu razmišljanju ima i 19. rujna 1991., datum koji smatra važnim za hrvatsku političku povijest.
Danas, nakon četiri desetljeća života u iseljeništvu, Mida se ponovno vraća u Hercegovinu. Vratio se, kako kaže, jer Široki Brijeg i Hercegovinu nikada nije prestao doživljavati kao svoj prvi dom.
Ne želi, međutim, da ga se promatra samo kroz jednu stranku ili jednog političkog kandidata. Politiku, kako je objašnjava, vidi kao služenje ljudima.
Kada govori o aktualnim političkim odnosima i izboru kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, naglašava da njegovi stavovi nisu osobni obračun ni s jednom osobom. O Darijani Filipović govori da protiv nje nema ništa osobno, ali iznosi svoje mišljenje o njezinu političkom iskustvu i referencama. Istodobno spominje Borjanu Krišto i njezino dosadašnje političko iskustvo.
To su njegovi politički stavovi i njegova procjena aktualnih odnosa.
A upravo je to možda i najvažnije u ovoj priči: čovjek može imati svoj stav, a da zbog toga drugoga ne mora smatrati neprijateljem.
Mida je kroz četiri desetljeća dijaspore upoznao mnogo ljudi, od običnih radnika i iseljenika do političara, poduzetnika i javnih osoba. Od mnogih je nešto naučio, s nekima se slagao, s nekima nije.
Ali jedno mu je ostalo isto – uvjerenje da čovjek ne smije zaboraviti odakle je krenuo.
Zato se danas ponovno vraća u Široki Brijeg.
Ne kao čovjek koji traži funkciju, nego kao čovjek koji želi govoriti, sudjelovati i biti dio vremena u kojem ponovno živi.
A ja i dalje ostajem pri onome s početka.
Nisam novinar. Samo sam svjedok vremena.
Svako vrijeme ima svoje ljude, svoje priče i svoje svjedoke. Miljenko Mida Prskalo očito je jedan od njih.
Ovo je tek jedan dio priče. Mnogo toga tek će se ispričati. Ovo je samo početak.
Autor objave Mladen Ljubić-Vajta

Tjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”

Published

on

697852(pregleda)

Knjiga o modnoj kreatorici Radi Krivokapić Radonjić je temelj zdravog prijateljstva. Zaprimili smo mnoge pohvale i pozitivne komentare za Tjedne komentare, ali iznenadila je pohvala iz Amerike za knjigu “Život, istina i put modne kreatorke Rade Krivokapić Radonjić”, prvi primjerak u književnosti gdje više književnika  piše knjigu, ne o događajima, niti o prošlosti, već o aktualnoj i nagrađenoj svjetskoj modnoj kreatorki, kako reče prva dama u građevini, Radenka Rada Šipovac:
“Kotoranka je to zaslužila.”Matica Hrvatska Tomislavgrad dodijelila nagradu za životno djelo Radi Krivokapić Radonjić – Centralna.ba
Nemam namjeru predstavljati eminentna književna imena, to neka čine drugi, a moram se pohvaliti da je knjiga uređivana na Cetinju u narodnoj biblioteci, gdje je nastao i “Gorski vijenac” zbog kojeg je na vrhu Lovćena Njegošu izgrađen spomenik. Bio je i vladika, ali spomenik mu je podignut kao književniku.
Naglasak je na karakteru i stručnosti modne dive, crnogorske vile i žene od autoriteta. Postali smo prijatelji iako se uživo nismo sreli, mogu kazati istinu, zauvijek si ostala u meni.

Da se vratim na razgovor sa Amerikankom… Ideja i realizacija tjednih komentara je moja, logično da je knjiga nastala iz ideje, ali ideja nema kopije… Modna kreatorica je opstala i ostala na modnoj sceni jer je modna industrija izazov 21. stoljeća. Rada je pokorila svjetsku modu i srušila mnoge životne barijere, koje su rijetki uspjeli  izdržati. To je prepoznao prof. umjetnosti i povijesti, predsjednik Matice Hrvatske  podružnice Tomislavgrad Mate Kelava. Jednostavno, stručnost nije zatajala bez razmišljanja je predložio i odobrio na kraju dodijelio nagradu za životno djelo. Modna kreatorica je spojila nespojivo… mašnu i kravatu, spojila u Kovlim. Znamo da je kravata hrvatski modni detalj i upravo modna kraljica preko mode gradi granice regionalne  povezanosti te MM portal u prepunoj dvorani prepoznaje medijsko marketinški detalj, otvara medijski regionalni marketinški prostor portalima zahvaljujući  modnoj ikoni Radi Krivokapić Radonjić.

Priznanje za Radu Krivokapić Radonjić/FOTO - Argument

Urednik : Mladen LJubić-Vajta tropolje.info

TJEDNI KOMENTAR – POKER ASOVA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE U ZAGREBU

Published

on

373694((pregleda)

Iskreno, nekad se upitam — zašto se studira novinarstvo i koja je stvarna svrha tog studija? Ja, koji pišem tjedne komentare, nastojim pisati za čitatelje, a ne za pojedince ili naručitelje članaka. Novinarstvo bi trebalo biti glas naroda, ogledalo istine, a ne alat interesa.
Upravo zato želim otvoriti jednu novu ideju — poticaj mladim studentima novinarstva da istraže i pišu o našim istaknutim javnim osobama s prostora Zapadne Hercegovine koje su se uspjele snaći i izgraditi u Zagrebu. Njihov put bio je dug i trnovit, a mnogi su, u najtežim vremenima, kad se nije razmišljalo o osobnom uspjehu nego o stvaranju domovine, dali sve od sebe za Hrvatsku.
General Božo Kožul – Tigar i domoljub
Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?
Kao rođeni Širokobriježanin i branitelj, s ponosom izgovaram ime generala Hrvatske vojske Bože Kožula, savjetnika ministra obrane Ivana Anušića.
Božo Kožul rođen je 1970. godine u Ljutom  Docu. U hrvatsku policiju odlazi 1990., a od samih početaka pripadnik je legendarnih Tigrova. Cijeli rat proveo je na prvoj crti, a od 1997. do 2000. bio je zapovjednik 1. gardijske brigade „Tigrovi“.
Treba posebno istaknuti da je u najtežim trenucima dolazio u rodnu Hercegovinu i sudjelovao u obrani hrvatskih ognjišta. Danas, kao visoki dužnosnik Ministarstva obrane, ostao je jednostavan, dostupan i na raspolaganju svima – osobito braniteljima.
Hvala, generale, na svakoj žrtvi koju ste podnijeli za Domovinu!
Dr. Ante Barišić – liječnik i društveni djelatnik
Oftalmolog, Ante Barišić, dr.med. novi je predsjednik Akademske zajednice HDZ-a grada Zagreba "Ante Starčević"
Za razliku od generala Kožula, naš Posušak, dr. Ante Barišić, rođen 1973. u Mostaru, sin je jednog od utemeljitelja HDZ-a BiH.
Specijalist oftalmolog, član HDZ-a  i predsjednik Udruge Mostaraca u Zagrebu, dr. Barišić prepoznat je ne samo kao stručnjak u svojoj medicinskoj profesiji, nego i kao aktivan društveno-politički djelatnik
Vec sam spomenuo pokojneg Antina  oca dr Vjeku Barisica
Tri njegova sina danas su doktori — dokaz da obiteljske vrijednosti i predan rad donose plodove. Malo je Mostaraca ili Hercegovaca koji nisu čuli za pokojneg  dr.  Vjeku Barišića, čovjeka koji svoj ugled koristio u službi zajednice.

Prof. dr. Ivo Lučić – znanstvenik i ratnik
Ivo Lučić - Najnovije i najčitanije vijesti - Index.hr
Treći as iz naše županije je general HV-a, prof. dr. Ivo Lučić.
Jedan od utemeljitelja HDZ-a, bivši pomoćnik ministra obrane Herceg-Bosne i pomoćnik ravnatelja HIS-a RH, danas je rektor Sveučilišta za obranu i sigurnost u Zagrebu.
Lučić je povjesničar s bogatim iskustvom iz Domovinskog rata, čest gost javnih debata i autor brojnih tekstova o suvremenim hrvatskim pitanjima. On je svojim životom spojio znanost, domoljublje i služenje narodu.
Damir Zorić – kulturni čuvar hrvatskog identiteta
Zorić Damir - Synopsis book
Posljednji, ali ne i najmanje važan u našem „pokeru asova“, jest Damir Zorić, rođen 1960. u Grudama, aktualni predsjednik Matice hrvatske — najstarije i najvažnije kulturno-povijesne udruge Hrvata, osnovane 1842. godine.
Naslijediti akademika Miru Gavrana nije mala stvar. Zorić s ponosom i vizijom vodi Maticu hrvatsku, potičući kulturna događanja, nova stvaralačka djela i jačanje nacionalnog identiteta kroz kulturu.
Pouka… Svaki od spomenutih nosi svoju priču zanimljivu čitateljima, a ne samo vrijedan intervjua — o svakome bi se mogla napisati knjiga, i opet bi bilo premalo prostora za predstavljanje njihova djela i veličine.
Ovaj komentar neka bude uvod i poticaj mladim novinarima da istražuju, pišu i otkrivaju priče o ljudima koji su ostavili dubok trag – u Zagrebu, ali i u srcima svih Hercegovaca.
Mladen Ljubić-Vajta “Obilježena 33. obljetnice osnivanja Prve dragovoljačke postrojbe „Poskoci“ | MM Portal
Autor objave:Mladen LJubić-Vajta

ČESTITAMO POVODOM PREUZIMANJA DUŽNOSTI HRVATSKE ČLANICE PREDSJEDNIŠTVA BiH!

Published

on

124683(pregleda)

 

Zajednica žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina Kosača“ upućuje iskrene čestitke našoj počasnoj članici Darijani Filipović povodom službenog preuzimanja dužnosti hrvatske članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Njezin izbor i stupanje na ovu odgovornu dužnost predstavljaju važan trenutak, ali i veliku odgovornost prema hrvatskom narodu i svim građanima Bosne i Hercegovine.

Vjerujemo kako će svojim znanjem, iskustvom, predanošću i političkom odgovornošću nastaviti snažno zastupati načela ravnopravnosti hrvatskoga naroda, jačati političku stabilnost te doprinositi europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

Kao Zajednica žena ponosne smo na uspjeh naše počasne članice, koja svojim primjerom potvrđuje važnost sudjelovanja žena u političkom i javnom životu te njihovu sposobnost preuzimanja najodgovornijih dužnosti.

Uz želje za puno uspjeha, mudrosti i ustrajnosti u obnašanju ove časne i odgovorne dužnosti, želimo da njezin mandat bude obilježen konkretnim rezultatima, dijalogom i napretkom.

Sretno i uspješno u radu za dobrobit hrvatskoga naroda i Bosne i Hercegovine!

 

 

Continue Reading

Uncategorized

PETAR BARBARIĆ – MLADIĆ ČIJA JE ŽIVOTNA PRIČA OSTAVILA NEIZBRISIV TRAG U TRAVNIKU.

Published

on

 

Kada govorim o historiji našeg Travnika, posebno mjesto zauzima Petar Barbarić. Rođen je 1874. godine u Hercegovini, a svoj životni put nastavio je upravo u Travniku, gdje je svojim karakterom, skromnošću i vjerom ostavio dubok trag.

Nažalost, život mu je prerano prekinut 1897. godine, u samo 23. godini života. Danas njegovo ime nosi Katolički školski centar u Travniku, a njegovi posmrtni ostaci počivaju u crkvi sjemeništa.

Volim upoznavati i predstavljati ovakve priče jer Travnik nije samo grad bogate arhitekture i historije, već i grad ljudi čija imena zaslužuju da se pamte.

Continue Reading

Uncategorized

Iz rukopisa presedateljice Vjeca Ministara BIH Borjane Kristo..

Published

on

Večer „Una Notte Italiana” u Livnu protekla je u znaku talijanske tradicije, kulture, vrhunskih okusa i ugodnog druženja.

Zahvaljujem domaćinima, Hotelu Novitas, na srdačnom gostoprimstvu i večeri ispunjenoj lijepim susretima i posebnim ozračjem.

Lijepo je biti dio priče koja njeguje zajedništvo, prijateljstvo i zahvalnost.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba