Connect with us

EKONOMIJA

490 novih radnih mjesta: Federalno ministarstvo ulaže milijune u razvoj poduzetničkih zona

Published

on

 

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović potpisao je u četvrtak u Mostaru ugovore s predstavnicima 22 lokalne zajednice o implementaciji poticajnih financijskih sredstava za projekte “Izgradnja poduzetničkih zona”, te s devet predstavnika poduzetničkih potpornih institucija u okviru projekta “Unaprjeđenje institucijske poduzetničke infrastrukture”.

Sredstva su izdvojena i kroz projekt “Poticaj komorama” za Gospodarsku komoru FBiH i Obrtničku komoru FBiH.

Sredstva iz grant-sheme Ministarstva bit će usmjerena na izgradnju nove i unaprjeđenje postojeće infrastrukture u poduzetničkim zonama Federacije BiH, kao i na unaprjeđenje usluga za upravljanje razvojem poduzetničkih zona u FBiH, te stvaranje preduvjeta za ekonomski rast i zapošljavanje na lokalnom nivou, kao i jačanje komorskog sustava u Federaciji.

Poduzetničke zone

Mijatović je naveo kako se na konačnoj rang-listi za projekt “Izgradnja poduzetničkih zona” nalazi 22 jedinice lokalne samouprave.

Vrijednost dodijeljenih grant sredstava iznosi 4.917.417 maraka, dok ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi 8.340.115 maraka. Trebamo biti zadovoljni činjenicom da iz naših poslovnih zona dodatna vrijednost u kontinuitetu raste, a raste i malo gospodarstvo, što nam je prijeka potreba – kazao je Mijatović.

Dodao je kako je u poduzetničkim zonama planiran ulazak 55 novih malih i srednjih poduzeća, koja će kreirati 490 novih radnih mjesta.

To nisu male cifre, to je ono što nam daje potvrdu da sve što radimo u kontinuitetu kad je u pitanju poduzetnička infrastruktura zbilja daje rezultate. Pored toga, vratili smo partnerski jak odnos u financiranju projekata kad su u pitanju obje navedene komore. Raduje me činjenica što Gospodarska komora FBiH postaje značajan faktor u pružanju podrške gospodarstvu u Federaciji općenito, kazao je Mijatović.

Na konačnoj rang-listi za projekt “Unaprjeđenje institucijske poduzetničke infrastrukture” nalazi se devet poduzetničkih potpornih institucija. Vrijednost dodijeljenih grant sredstava za te projekte je 397.650 maraka, dok ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi 1.299.873 marke.

To su ljudi koji rade sve ono što obuhvaća ekosustav podrške malom gospodarstvu u Federaciji i ovo je samo neki naš kontinuitet. Mi radimo cijelu godinu, ovo su samo neki od projekata koje sufinanciramo, a intencija je da, jačajući potporne institucije i navedene komore, Ministarstvo za nekoliko godina postane ključ kad su u pitanju politike, strategije, a da implementacija sredstava dođe do ovih potpornih institucija koje imaju velik kapacitet, kazao je Mijatović.

Podrška komorskom sustavu

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta je u okviru projekta “Poticaj komorama” podržalo Gospodarsku komoru FBiH s 500.000, a Obrtničku komoru FBiH sa 100.000 maraka grant sredstava za implementaciju projekata podrške sektoru malog gospodarstva.

Predsjednik Gospodarske komore FBiH Marko Šantić kazao je da je komorski sustav u Federaciji i Bosni i Hercegovini od izuzetno velikog značaja, te da je dobro što je to Federalno ministarstvo obrta prepoznalo.

Izuzetno mi je bitan način na koji se dijele ova sredstva. Prijavi se projekt, vrjednuje, valorizira, odradi i pravda. Mislim da je to jako dobar način financiranja jer na samom kraju korist od svih tih projektnih aktivnosti ima realni sektor, što i jest smisao suradnje Komore i Ministarstva. Mislim da za kreiranje gospodarskog ambijenta u FBiH dolaze bolji dani, istaknuo je Šantić.

Predsjednik Obrtničke komore FBiH naglasio je kako je ovo treća godina za redom da navedena komora dobiva impozantna sredstva s kojima planira olakšati rad županijskih komora, odnosno napraviti bolji ambijent za obrtnike.

Gospodarstvo temelj razvoja lokalnih zajednica

Gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković istaknuo je kako je gospodarstvo temelj razvoja svakog grada, a samim time i gospodarskih zona.

Mi u Gradskoj upravi kontinuirano ulažemo u gospodarske zone Širokog Brijega. Prošle godine uložili smo više od milijun maraka sredstava, a i ove godine nastavljamo tu dinamiku. Na prošloj sjednici Gradskog vijeća donijeli smo odluku o izradi detaljnog plana još jedne gospodarske zone na prostoru našeg grada i mislim da se svaka marka uložena u gospodarske zone u Širokom Brijegu višestruko vrati u proračun, naglasio je Pavković.

Načelnik Donjeg Vakufa Senad Selimović naveo je kako ova općina ima jednu gospodarsku zonu koja će se ovim sredstvima unaprijediti.

Mislim da će naše malo gospodarstvo i srednja poduzeća koja egzistiraju u toj poslovnoj zoni postati značajno konkurentnija i da će se sve to vratiti u općinski, ali i federalni proračun, kazao je Selimović.

 

Šantić: Za kreiranje gospodarskog ambijenta u FBiH dolaze bolji dani

 

(Fena)

 

Continue Reading

EKONOMIJA

UŽIVO | Opći izbori u BiH: Darijana Filipović vodi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Published

on

 Opći izbori u BiH: Darijana Filipović vodi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Continue Reading

EKONOMIJA

Vlada HNŽ reagirala na istup Udruge sudaca u FBiH

Published

on

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) oglasila se povodom dopisa Udruge sudaca u FBiH, poručivši kako dijeli zabrinutost za rad pravosudnih tijela i pravo građana na pristup sudu, podsjetivši na ranije donesenu odluku o dodatku na plaću kojom je obuhvaćeno oko 70 posto zaposlenih u pravosuđu HNŽ.

Vlada HNŽ u priopćenju podsjeća da je 650.000 KM godišnje osigurala za dodatak od 20 posto osnovne plaće za asistente sudaca i tužitelja koji rade na ročištima, kao i za sudske izvršitelje, te dodatak od 10 posto za zaposlenike sudskih i tužiteljskih pisarnica i zemljišnoknjižne asistente.

Iz Vlade HNŽ podsjećaju kako dodatak za posebne uvjete rada, po svojoj pravnoj prirodi, pripada samo poslovima koji se obavljaju u posebnim uvjetima rada.

„Dodatak se ne može se odnositi na radna mjesta koja su jednako vrjednovana kao kod svih ostalih državnih službenika i namještenika u Županiji, poput računovodstvenih, općih i administrativnih poslova, poslova održavanja i čišćenja. Kada bi se isti posao plaćao različito samo zato što se obavlja u sudu, to bi bilo nepravedno prema njihovim kolegama u svim drugim županijskim tijelima“, navodi se u priopćenju.

Dodaje se kako plaće tih zaposlenika rastu zajedno s plaćama svih državnih službenika i namještenika u HNŽ, te su od veljače 2025. do srpnja 2026. povećane za 15,76 posto kod državnih službenika i 19,07 posto kod namještenika.

„Vlada je postigla i dogovor sa svim sindikatima o porastu plaća u 2027. godini koji obuhvaća i zaposlenike u pravosuđu. Za sustavno rješavanje statusa svih zaposlenika u pravosuđu, resorno je ministarstvo, u travnju 2026. uputilo inicijativu Federalnomu ministarstvu pravosuđa.

Odluka je na snazi i sredstva su osigurana, a primjena će otpočeti trenutkom uspostave redovitoga rada u pravosudnim institucijama HNŽ-a. Na Sindikatu je odluka hoće li ju prihvatiti, kako bi građani ponovno mogli ostvarivati svoja prava pred sudovima“, poručili su iz Vlade HNŽ./HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Continue Reading

EKONOMIJA

Dodik nakon povratka od Putina najavio blokadu europskog puta BiH

Published

on

Milorad Dodik ustvrdio je kako i dalje ima punu potporu ruskog predsjednika Vladimira Putina kojega je hvalio kao “najmiroljubivijeg lidera”, a pri tom je ponovo opravdavao rusku agresiju na Ukrajinu te najavio blokadu europskog puta Bosne i Hercegovine.

BiHinvesticije

Dodik je to izjavio u Banja Luci nakon povratka iz Moskve gdje je poveo i predsjednika Republike Srpske Savu Minića.

Obojicu je u utorak primio Putin a Dodik je po povratku u BiH novinarima kazao kako su potvrđeni najbolji mogući odnosi s Rusijom te potvrdio kako će se nastaviti protiviti uvođenju viza Rusima kao i bilo kakvim sankcijama, piše Hina.

Pri tom je ustvrdio kako su u Moskvi vrlo nezadovoljni političkim porukama koje stižu iz Sarajeva.

“Mi smo strateški partneri Rusije”, ustvrdio je Dodik.

Pojašnjavao je kako je Putinu predlagao koordinaciju rada vlada, a nada se i kako će uz potporu iz Moskve uslijediti poništavanje svih nametnutih odluka međunarodne zajednice odnosno visokih predstavnika, a posebice Christiana Schmidta na temelju kojih je Dodik i osuđen na godinu dana zatvora te je ostao bez pozicije predsjednika RS.

Cijeni kako su napukline u zapadnoj politici postale vidljive i u slučaju BiH pa je vrijeme da se preispita sve što je do sada postignuto.

“Ukoliko se ne možemo dogovoriti da razvijamo zemlju koja bi bila neovisna od međunarodnog protektorata besmisleno je da ona postoji”, kazao je Dodik no pri tom je dodao kako Srbe zapravo uopće ne zanima ni BiH niti europske integracije.

Najavio je kako će RS blokirati proces europskih integracija BiH “sve dok u Bruxellesu ne bude formirana nova administracija Europske unije”.

Zaključio je kako je pozicija RS ojačana međunarodnim vezama koje je uspostavila podsjećajući na nedavni boravak članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u SAD.

“Uspjeli smo i u Americi, uspjeli smo i ovdje (u Rusiji), kazao je Dodik.

Za Putina je ustvrdio kako je “jedan od najmiroljubivijih lidera” koji “pažljivo vodi rat protiv Ukrajine kako ne bi bilo velikih stradanja”, piše Hina. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba