Connect with us

EKONOMIJA

490 novih radnih mjesta: Federalno ministarstvo ulaže milijune u razvoj poduzetničkih zona

Published

on

 

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović potpisao je u četvrtak u Mostaru ugovore s predstavnicima 22 lokalne zajednice o implementaciji poticajnih financijskih sredstava za projekte “Izgradnja poduzetničkih zona”, te s devet predstavnika poduzetničkih potpornih institucija u okviru projekta “Unaprjeđenje institucijske poduzetničke infrastrukture”.

Sredstva su izdvojena i kroz projekt “Poticaj komorama” za Gospodarsku komoru FBiH i Obrtničku komoru FBiH.

Sredstva iz grant-sheme Ministarstva bit će usmjerena na izgradnju nove i unaprjeđenje postojeće infrastrukture u poduzetničkim zonama Federacije BiH, kao i na unaprjeđenje usluga za upravljanje razvojem poduzetničkih zona u FBiH, te stvaranje preduvjeta za ekonomski rast i zapošljavanje na lokalnom nivou, kao i jačanje komorskog sustava u Federaciji.

Poduzetničke zone

Mijatović je naveo kako se na konačnoj rang-listi za projekt “Izgradnja poduzetničkih zona” nalazi 22 jedinice lokalne samouprave.

Vrijednost dodijeljenih grant sredstava iznosi 4.917.417 maraka, dok ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi 8.340.115 maraka. Trebamo biti zadovoljni činjenicom da iz naših poslovnih zona dodatna vrijednost u kontinuitetu raste, a raste i malo gospodarstvo, što nam je prijeka potreba – kazao je Mijatović.

Dodao je kako je u poduzetničkim zonama planiran ulazak 55 novih malih i srednjih poduzeća, koja će kreirati 490 novih radnih mjesta.

To nisu male cifre, to je ono što nam daje potvrdu da sve što radimo u kontinuitetu kad je u pitanju poduzetnička infrastruktura zbilja daje rezultate. Pored toga, vratili smo partnerski jak odnos u financiranju projekata kad su u pitanju obje navedene komore. Raduje me činjenica što Gospodarska komora FBiH postaje značajan faktor u pružanju podrške gospodarstvu u Federaciji općenito, kazao je Mijatović.

Na konačnoj rang-listi za projekt “Unaprjeđenje institucijske poduzetničke infrastrukture” nalazi se devet poduzetničkih potpornih institucija. Vrijednost dodijeljenih grant sredstava za te projekte je 397.650 maraka, dok ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi 1.299.873 marke.

To su ljudi koji rade sve ono što obuhvaća ekosustav podrške malom gospodarstvu u Federaciji i ovo je samo neki naš kontinuitet. Mi radimo cijelu godinu, ovo su samo neki od projekata koje sufinanciramo, a intencija je da, jačajući potporne institucije i navedene komore, Ministarstvo za nekoliko godina postane ključ kad su u pitanju politike, strategije, a da implementacija sredstava dođe do ovih potpornih institucija koje imaju velik kapacitet, kazao je Mijatović.

Podrška komorskom sustavu

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta je u okviru projekta “Poticaj komorama” podržalo Gospodarsku komoru FBiH s 500.000, a Obrtničku komoru FBiH sa 100.000 maraka grant sredstava za implementaciju projekata podrške sektoru malog gospodarstva.

Predsjednik Gospodarske komore FBiH Marko Šantić kazao je da je komorski sustav u Federaciji i Bosni i Hercegovini od izuzetno velikog značaja, te da je dobro što je to Federalno ministarstvo obrta prepoznalo.

Izuzetno mi je bitan način na koji se dijele ova sredstva. Prijavi se projekt, vrjednuje, valorizira, odradi i pravda. Mislim da je to jako dobar način financiranja jer na samom kraju korist od svih tih projektnih aktivnosti ima realni sektor, što i jest smisao suradnje Komore i Ministarstva. Mislim da za kreiranje gospodarskog ambijenta u FBiH dolaze bolji dani, istaknuo je Šantić.

Predsjednik Obrtničke komore FBiH naglasio je kako je ovo treća godina za redom da navedena komora dobiva impozantna sredstva s kojima planira olakšati rad županijskih komora, odnosno napraviti bolji ambijent za obrtnike.

Gospodarstvo temelj razvoja lokalnih zajednica

Gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković istaknuo je kako je gospodarstvo temelj razvoja svakog grada, a samim time i gospodarskih zona.

Mi u Gradskoj upravi kontinuirano ulažemo u gospodarske zone Širokog Brijega. Prošle godine uložili smo više od milijun maraka sredstava, a i ove godine nastavljamo tu dinamiku. Na prošloj sjednici Gradskog vijeća donijeli smo odluku o izradi detaljnog plana još jedne gospodarske zone na prostoru našeg grada i mislim da se svaka marka uložena u gospodarske zone u Širokom Brijegu višestruko vrati u proračun, naglasio je Pavković.

Načelnik Donjeg Vakufa Senad Selimović naveo je kako ova općina ima jednu gospodarsku zonu koja će se ovim sredstvima unaprijediti.

Mislim da će naše malo gospodarstvo i srednja poduzeća koja egzistiraju u toj poslovnoj zoni postati značajno konkurentnija i da će se sve to vratiti u općinski, ali i federalni proračun, kazao je Selimović.

 

Šantić: Za kreiranje gospodarskog ambijenta u FBiH dolaze bolji dani

 

(Fena)

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Izvješće CIA-e iz 1953. godine: Hercegovački duhan među najboljima na svijetu

Published

on

 

Hercegovački duhan bio je među najcjenjenijima na svijetu, a Mostar i Čapljina imali su ključnu ulogu u njegovoj obradi, navodi se u dokumentu američke Središnje obavještajne agencije (CIA) iz 1953. godine.

Izvješće oznake CIA-RDP80-00809A000700110673-1 distribuirano je 6. srpnja 1953. godine i obuhvaća razdoblje od 1938. do 1951. godine.

Temelji se na “Informativnom priručniku o Jugoslaviji”, koji je jugoslavenska Direkcija za informacije objavila u Beogradu.

Prema izvješću, u uzgoju, obradi i trgovini duhanom bilo je angažirano više od milijun ljudi, a kvaliteta duhana bila je poznata kao jedna od najboljih na svijetu, piše Bljesak.info.

Duhan se u cijeloj Jugoslaviji uzgajao na svega 32.000 hektara, od čega u Bosni i Hercegovini na oko 6.700 hektara.

Hercegovački tip duhana, sorte Ravnjak i Tanac, činio je 30 posto jugoslavenske proizvodnje, odmah iza makedonskog s 56 posto.

Naslovnica izvješća CIA-e iz 1953. godine

Čapljina, Mostar i Ljubuški

U izvješću se ističu hercegovački duhani kategorija A i B zbog velikih listova zlatnožute ili limunove boje, prepoznatljive arome, dobre gorivosti i finih vlakana za rezanje.

Glavne stanice za otkup i fermentaciju sirovog duhana nalazile su se u Mostaru i Čapljini, uz Imotski, Prilep i Skoplje.

U Čapljini je radila jedna od najvažnijih stanica za umjetnu fermentaciju duhana u zemlji, dok je nova sušionica bila u izgradnji u Ljubuškom.

Tvornica duhana Mostar bila je jedna od deset u Jugoslaviji, a svrstana je među tvornice srednjeg kapaciteta.

Drina od najboljeg hercegovačkog duhana

Kao najtraženiji duhanski proizvod u zemlji izvješće navodi cigaretu Drina, izrađenu pretežno od najboljih hercegovačkih duhana.

Od najkvalitetnijeg hercegovačkog lista radio se luksuzni rezani duhan Trebinjac, a hercegovački duhan bio je i u mješavini cigarete Istra.

Jugoslavija je 1950. godine izvezla 7.840 tona sirovog duhana, a najveći kupac bila je Francuska s više od 3.158 tona.

Slijedile su Zapadna Njemačka s 1.071 tonom, Austrija s 1.000 tona i Nizozemska s 884 tone.

>> O povijesti proizvodnje duhana u Širokom Brijegu i izazovima naših predaka

(www.jabuka.tv | Foto: arhiv / CIA)

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Oglasila se Marija Buntic povodom smjene Uprave EP.HZ-HB

Published

on

BUNTIĆ NAKON OSTAVKI U ELEKTROPRIVREDI HZ HB: Pogoni rade, opskrba strujom nije ugrožena

0

 

 

Uprava Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, na čelu s generalnim direktorom Dragom Bagom, podnijela je u utorak, 17. studenoga, ostavke koje je prihvatio Nadzorni odbor poduzeća. Iz Elektroprivrede poručuju da promjena vodstva neće utjecati na proizvodnju, distribuciju ni opskrbu električnom energijom. Rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija Marija Buntić potvrdila je da su ostavke podnesene iz osobnih razloga. Naglasila je da svi poslovni procesi teku prema planu i da je pogonska spremnost na visokoj razini. Za potrošače, istaknula je, nema razloga za zabrinutost zbog kontinuiteta opskrbe.

Prihvaćanje ostavki ne znači da je postupak formalnog razrješenja već dovršen. Ostavke su proslijeđene Vladi Federacije BiH, koja treba dati prethodnu suglasnost za razrješenje dosadašnje Uprave. Isti je korak predviđen i za imenovanje vršitelja dužnosti novih članova Uprave. Buntić je pojasnila da se daljnje kadrovske promjene moraju provesti u skladu sa zakonskom procedurom. U međuvremenu se, prema njezinim riječima, redoviti rad poduzeća nastavlja bez zastoja.

Prema informacijama koje su 17. studenoga objavili mediji, Nadzorni odbor za vršitelja dužnosti generalnog direktora odabrao je Božu Perića, svojeg dotadašnjeg predsjednika i diplomiranog inženjera elektrotehnike iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Njegovo preuzimanje dužnosti treba razlikovati od završetka formalnog postupka za koji je potrebna prethodna suglasnost Vlade FBiH. Dosadašnji generalni direktor Drago Bago na čelo Elektroprivrede HZ HB došao je 2023. godine, nakon ostavke Uprave koju je predvodio Marinko Gilja. Zasad nije objavljeno detaljnije službeno obrazloženje promjene vodstva osim navedenih osobnih razloga za ostavke.

Elektroprivreda HZ HB jedan je od ključnih proizvođača i opskrbljivača električnom energijom u Bosni i Hercegovini, zbog čega promjene u njezinu vrhu imaju značenje znatno šire od kadrovskog pitanja. Upravo zato poruka glasnogovornice poduzeća bila je usmjerena na sigurnost sustava i nastavak redovitog poslovanja. Istaknula je da su distribucija i opskrba električnom energijom na najvišoj mogućoj operativnoj razini te da je namjera poduzeća takvo stanje zadržati. Sljedeći korak ostaje odluka Vlade Federacije BiH o kadrovskim promjenama.

 

Čitajte Poskok češće na GoogleuDodajte nas među omiljene izvore.
G

0 Mišljenja

Continue Reading

EKONOMIJA

Vlada HNŽ-a odobrila 809.000 KM za športske kolektive i infrastrukturu

Published

on

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je sjednici usvojila dvije odluke o utrošku ukupno 809.000 KM iz Proračuna HNŽ-a za 2026. godinu. Za športske kolektive predviđeno je 529.000 KM, a za športsku infrastrukturu280.000 KM.

Korisnici sredstava moraju dostaviti izvješće o utrošku

Vlada je obje odluke donijela na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a. Sredstva su predviđena na proračunskim stavkama „Grant za športske kolektive” i „Kapitalni transfer za športsku infrastrukturu”.

Korisnici kojima su sredstva odobrena dužni su s Ministarstvom potpisati ugovor o dodjeli sredstava. Izvješće o utrošku sredstava moraju dostaviti u roku od 30 dana od realizacije ugovora, a najkasnije godinu dana od njegova potpisivanja.

Čapljina predložena za pilot-područje projekta Interreg Euro-MED

Na istoj je sjednici Vlada prihvatila informaciju o prijavi projektnog prijedloga na program Interreg Euro-MED 2021.–2027., koju je predstavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a. Projektom bi se testirala rješenja za praćenje stanja i mogućnosti prognoziranja uz primjenu umjetne inteligencije kako bi se smanjio utjecaj prodora morske vode i onečišćenja iz poljoprivrede na priobalna poljoprivredna područja.

Predloženo pilot-područje u Bosni i Hercegovini obuhvatilo bi poljoprivredno područje donjeg toka Neretve na području Čapljine, povezane sustave površinskih i podzemnih voda te sustav odvodnje i navodnjavanja Višićke kasete.

www.brotnjo.ba

Vezani članci

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba