Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija.

Lihtenštajn, bogata alpska kneževina, suočava se s manjkom radne snage, a visoke plaće čine ga privlačnim odredištem za radnike iz inozemstva. Istodobno, hrvatski državljani od 2026. imaju puni pristup švicarskom tržištu rada, nakon što švicarske vlasti nisu aktivirale zaštitnu klauzulu za Hrvatsku.

Lihtenštajn je malena, ali iznimno bogata alpska kneževina smještena između Švicarske i Austrije. EURES na svojoj platformi objavljuje informacije o tržištu rada i slobodnim radnim mjestima u Lihtenštajnu, a posao je moguće tražiti i preko te europske mreže. Ipak, važno je znati da pravo rada i pravo boravka nisu ista stvar: državljani EGP-a mogu raditi u Lihtenštajnu, ali za stalni boravak postoje kvote, dok su za prekogranične radnike pravila jednostavnija.

Za hrvatske građane posebno je zanimljiva susjedna Švicarska. Švicarsko savezno tijelo SEM objavilo je u siječnju 2026. da pragovi za ponovno ograničavanje slobode kretanja hrvatskih radnika nisu dosegnuti, pa su hrvatski državljani u 2026. godini zadržali puni pristup švicarskom tržištu rada. Nakon isteka prijelaznog razdoblja 31. prosinca 2026. takav pristup postaje konačan.

Plaće prelaze 7000 franaka

Plaće u Lihtenštajnu doista su vrlo visoke. Prema službenim podacima tamošnjeg statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2024. iznosila je 7401 švicarski franak, uključujući jednu dvanaestinu 13. plaće i drugih dodataka. To je aktualniji i metodološki pouzdaniji podatak od navođenja prosječne plaće od 6800 franaka.

Naravno, primanja znatno ovise o zanimanju, iskustvu i razini odgovornosti. Zato pojedini stručnjaci i menadžeri mogu zarađivati znatno više od medijana, dok su početne plaće u slabije plaćenim zanimanjima niže.

EURES Lihtenštajn navodi da je riječ o vrlo specifičnom tržištu rada s visokom zaposlenošću i vrlo niskom nezaposlenošću. Krajem 2023. u zemlji je bilo više od 20.700 aktivnih sudionika na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti bila je samo 1,4 posto.

Posao se može pronaći preko EURESA, ali postoji važna kvaka

EURES je službena europska mreža za traženje zaposlenja i na njezinu se portalu svakodnevno ažuriraju oglasi za radna mjesta u EGP-u i Švicarskoj. To znači da i hrvatski građani mogu preko platforme tražiti poslove u obje zemlje.

Kod Lihtenštajna, međutim, nije dovoljno samo pronaći posao. Državljani EGP-a podliježu posebnim pravilima za boravak. Polovica godišnjih dozvola za boravak dodjeljuje se putem lutrije, dok se druga polovica dodjeljuje odlukom Vlade. Za zaposlene državljane EGP-a u godišnjem se izvlačenju trenutačno dodjeljuje 28 dozvola.

Zbog toga je za mnoge realnija opcija prekogranični rad. EGP državljani koji rade u Lihtenštajnu, ali svakodnevno žive izvan zemlje, mogu dobiti potvrdu za prekogranične radnike, a poslodavac mora prijaviti početak radnog odnosa nadležnim tijelima u roku od deset dana.

Koji su radnici traženi?

Potražnja za radnicima u obje zemlje obuhvaća različite sektore, a posebno su važni zdravstvo, tehnologija, industrija, građevinarstvo, logistika i stručne usluge. U Lihtenštajnu snažnu ulogu imaju i financijske usluge, dok je gospodarstvo općenito izrazito usmjereno na industriju i usluge.

Za kandidate je znanje njemačkog jezika velika prednost, posebno za poslove koji uključuju izravan kontakt s klijentima, pacijentima ili lokalnim timovima.

Izuzetno privlačan porezni sustav

Lihtenštajn ima vrlo konkurentan porezni sustav za poduzeća. Porez na dobit iznosi 12,5 posto, uz minimalni porez na dobit od 1800 švicarskih franaka.

Zbog toga je zemlja privlačna brojnim kompanijama i investitorima, iako porezna politika nije jedini razlog njezina gospodarskog uspjeha. Lihtenštajn je posljednjih godina uskladio svoje financijsko zakonodavstvo s međunarodnim standardima transparentnosti.

Demografija povećava potražnju za radnicima

Jedan od važnih razloga pritiska na tržište rada jest starenje stanovništva i odlazak velikog broja zaposlenih u mirovinu. EURES-ovi podaci pokazuju da Lihtenštajn ima vrlo visoku stopu zaposlenosti i vrlo nizak udio nezaposlenih, što dodatno povećava potrebu za radnom snagom.

Slični trendovi prisutni su i u Švicarskoj, gdje se dostupnost kvalificiranih radnika pokušava povećati kombinacijom domaćeg obrazovanja i useljavanja.

Visoke plaće, ali i visoki troškovi života

Visoka primanja ipak ne znače automatski i visok životni standard nakon svih troškova. Stanovanje u regiji iznimno je skupo, a važan trošak može biti i zdravstveno osiguranje u Švicarskoj.

Upravo zato mnogi radnici koji rade u Lihtenštajnu žive u susjednoj Austriji, Švicarskoj ili drugdje u regiji i svakodnevno putuju na posao. Takav model posebno je zanimljiv zbog posebnog statusa prekograničnih radnika.

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija. No prije prihvaćanja posla treba provjeriti konkretne uvjete rada, poreze, troškove stanovanja i pravila boravka.

www.abcportal.info

U Mostaru je danas program Klauzure HDZ-a BiH okupio stranačke dužnosnike predvođene predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem, zamjenicom predsjednika Borjanom Krišto te dopredsjednicom Darijanom Filipović. Program je obuhvatio izlaganja i razgovore o unutarnjoj organizaciji i aktivnostima u izbornoj godini, ali i politička pitanja važna za djelovanje HDZ-a BiH u Bosni i Hercegovini.

Obljetnički dio povezao je kontinuitet i tradiciju stranke i njezinih utemeljitelja s ulogom novih generacija, a nazočnima su se obratili predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić, predsjednica Zajednice žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina Kosača“ Ana Andrić, glavni tajnik Utemeljitelja HDZ-a BiH Mario Grgić te predsjednik Odbora za branitelje HDZ-a BiH Mladen Begić. Uz osvrt na 36 godina djelovanja stranke, o ulozi političkog obrazovanja kao poveznici iskustva prethodnih generacija i budućeg političkog djelovanja govorila je dopredsjednica HDZ-a BiH i ravnateljica Političke akademije Lidija Bradara.

Osvrćući se na 36 godina djelovanja HDZ-a BiH, predsjednik Čović kazao je:

„Prisjetili smo se svih 36 godina izazova i iskušenja koji su stajali pred Hrvatskom demokratskom zajednicom, ali i onoga što smo ostavili kao svoj otisak i trag u političkom djelovanju te kroz djelovanje izvršne i zakonodavne vlasti naših predstavnika u Bosni i Hercegovini. Na poseban smo se način dotaknuli i aktualnog političkog trenutka. Klauzura je po svojoj prirodi zatvorena za medije; jedan ćemo dio komunicirati s javnošću, a jedan će dio ostati za nas“, kazao je Čović.

U zatvorenom radnom dijelu Klauzure razgovarano je o pravnim i organizacijskim aspektima izbornog procesa, novim izbornim tehnologijama te unutarnjoj koordinaciji aktivnosti uoči Općih izbora 2026. godine. O organizacijskom okviru priprema nazočnima se obratila dopredsjednica Filipović.

„Izborni proces traži ozbiljnu pripremu, jasnu koordinaciju i dobro razumijevanje pravila i promjena koje nas očekuju. Naša je odgovornost pravodobno pripremiti sve razine stranačke organizacije za obveze koje slijede, uz puno poštovanje zakonskog okvira. U ovoj fazi naglasak je na unutarnjoj organizaciji, znanju i usklađenom radu, dok vrijeme za javno predstavljanje političkih poruka i programa dolazi sa službenim početkom izborne kampanje“, istaknula je Filipović.

Uz organizacijska pitanja, na Klauzuri su otvorena i aktualna politička pitanja, uključujući ustavnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, legitimno političko predstavljanje hrvatskoga naroda, stabilno funkcioniranje institucija i nastavak europskog puta BiH.

Poseban dio obraćanja predsjednika Čovića odnosio se na hrvatske branitelje i mjesto koje nasljeđe Domovinskog rata ima u političkom i društvenom djelovanju hrvatskoga naroda u BiH.

„Kad je braniteljska populacija u pitanju, važno je svjedočiti i štititi vrijednosti Domovinskoga rata i dostojanstvo naših branitelja. To je kultura sjećanja, nešto što smo ugradili u svoj identitet. To je upravo ono što smo gradili i kada je u pitanju braniteljska populacija. Pogledajte našu povijest i naš prostor. Uspjeli smo jednim dijelom izgraditi svoje institucije“, istaknuo je Čović.

Osvrnuo se i na generacije koje će u godinama koje dolaze preuzimati sve veću ulogu u radu stranke, osobito u okolnostima brzih tehnoloških i komunikacijskih promjena.

„Tehnologija se mijenja i iz temelja mijenja način na koji živimo i komuniciramo. Ako to razumijemo, lakše ćemo pratiti i sve druge promjene. Zato ćemo se morati prilagoditi potrebama mladih, digitalnih generacija koje svijet vide drukčije nego mi. Upravo su oni naša budućnost. Za deset ili petnaest godina, kada budemo obilježavali neke nove obljetnice stranke, upravo će ta generacija preuzimati odgovornost i voditi procese koji su danas pred nama“, kazao je Čović.

Govoreći o političkoj ulozi HDZ-a BiH na Klauzuri je istaknuta odgovornost služenja hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, očuvanja hrvatskog identiteta, kulture i baštine te zajedništvo kao jednu od temeljnih vrijednosti stranačkog i političkog djelovanja.