Connect with us

KULTURA

Drastičan pad broja katolika u Banjolučkoj biskupiji

Published

on

Banjolučka biskupija, koja je u  ratu u Bosni i Hercegovni vođenom od 1992. do 1995. godine najteže nastradala, pala je na tek nešto više od 22 tisuće vjernika, a demografski trendovi pokazuju kako se broj katolika u tom dijelu BiH nastavlja smanjivati.

Istraži Karte

Kako je u četvrtak prenijela Katolička tiskovna agencija BiH (KTA), banjolučki biskup mons. Željko Majić na godišnjem saboru svećenika te biskupije iznio je podatke po kojima je krajem 2025. tamo bio 22.951 vjernik. Prošle su godine krštene tek 303 osobe dok je 611 vjernika preminulo.

Do početka rata u BiH Banjolučka biskupija je imala 129 tisuća vjernika. Samo u gradu Banjoj Luci bilo ih je oko 30 tisuća, a sada je njihov broj pao na manje od tisuću, javlja RTV Hereceg Bosne.

Biskup Majić svećenike iz svoje biskupije pozvao je da ih malobrojnost ne obeshrabri, teškoće zatvore, a prošlost zarobi, nego da ostaju uz povjereni narod i svjedoče nadu u Krista.

Podsjetio je kako je svećenik pozvan biti blizu čovjeku, osobito bolesnima, starijima, osamljenima, obiteljima, djeci i mladima te onima koji su se udaljili od Crkve.

“Svećeničko poslanje ne ostvaruje se samo naviještanjem Krista riječima nego i konkretnim svjedočenjem, prisutnošću, slušanjem, razumijevanjem i djelotvornom ljubavlju”, kazao je svećenicima banjolučki biskup.

Broj katolika u cijeloj BiH dramatično je smanjen u proteklih 35 godine pri čemu je najveći egzodus uslijedio tijekom rata i progona koji su ga pratili, no iseljavanje katoličkih vjernika nastavilo se i nakon rata. Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić ranije je iznio podatak iz kojeg proistječe kako je od 1991. do danas broj katoličkih vjernika u cijeloj zemlji smanjen za 58 posto.

Njihov je broj s predratnih 760 tisuća pao na oko 320 tisuća, prenijela je Hina.

Vrisak.info

Continue Reading

KULTURA

Čović s Klubom utemeljitelja HDZ-a BiH

Published

on

: Prioritet ostaje zaštita prava hrvatskoga naroda

Izdvajamo

22.10.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Klub utemeljitelja HDZ-a BiH održao je danas u Mostaru 11. redovitu sjednicu, kojoj je nazočio predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović. Na sjednici se razgovaralo o nedavno održanim Općim izborima i rezultatima koje je HDZ BiH ostvario na svim razinama vlasti, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini te daljnjim aktivnostima Kluba.

Tijekom rasprave poseban naglasak stavljen je na važnost političke stabilnosti, institucionalne odgovornosti i nastavka djelovanja usmjerenog na zaštitu prava i interesa hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. U tom je kontekstu istaknuta važnost zajedničkog djelovanja i očuvanja političkog kontinuiteta u ostvarivanju programskih ciljeva HDZ-a BiH.

Istaknuti su uloga i doprinos Kluba utemeljitelja, čije iskustvo, predanost i dugogodišnje djelovanje predstavljaju važan oslonac u očuvanju stranačkog identiteta, kontinuiteta i temeljnih vrijednosti HDZ-a BiH.

Naglašena je i važnost stranačkog zajedništva, suradnje i povezanosti svih stranačkih organizacija, kao temelja daljnjeg političkog djelovanja i odgovornog zastupanja interesa hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

 

Continue Reading

KULTURA

Penava je upravo smjenio državnog tajnika MUP-a.

Published

on

Državni tajnik u MUP-u Tomislav Bilandžić, iz DP-ove kvote, biti će smijenjen zbog potpore policajcima koju je dao nakon što je šef DP-a Ivan Penava napao MUP zbog progona Torcide u režiji medija te kazao da su dogovorili amandmane u iznosu 22 milijuna eura. Većinu novca su uzeli iz ministarstva Nine Obuljen.

Najveći zahtjev DP-a oduzima 10 milijuna eura Ministarstvu kulture, a daje ga Ministarstvu poljoprivrede koji vodi DP-ov ministar za potpore poljoprivrednim gospodarstvima za vlastite skladišne kapacitete za žitarice i uljarice. Zatim žele prenamjenu šest milijuna eura iz Ministarstva financija ministarstvu demografije koje vodi drugi DP-ov ministar i to za sufinanciranje kupnje vozila sa sedam i više sjedala za obitelji s četvero i više djece. Ta mjera je prvi puta uvedena ove godine, a stranka traži još više novca.

Predsjednik DP-a i potpredsjednik Sabora Ivan Penava osobno traži dva milijuna više za Lučku upravu Vukovar za proširenje za 130 vezova, a taj novac bi uzeo Operativno-tehničkom centru za nadzor telekomunikacija.

Uzeli bi dodatno iz Ministarstva kulture, programa za plesne i scenske programe 1,55 milijuna eura i dali ga kao potpore mljekarima, te 1,4 milijuna eura od Instituta za vode bi preusmjerili opet Ministarstvu poljoprivrede za potpore proizvođačima proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla.

Pola milijuna eura DP želi uzeti Agenciji za zaštitu osobnih podataka, a preusmjeriti u franjevački samostan i župu Gospe Sinjske u Sinju, koja sudjeluje u organizaciji komemoracija kod Husine jame. Skoro pola milijuna eura, točnije 466.000 eura predlažu iz Državnog zavoda za statistiku preusmjeriti za za obnovu crkve Župe sv. Petra i Pavla i župnog dvora u Gvozdu.

Continue Reading

KULTURA

Zeljko Matic..Što se više isplati Vučiću: Biću dobar nrću nikad više ili mogu ja biti i gori ?!

Published

on

Što se više isplati Vučiću: Biću dobar nrću nikad više ili mogu ja biti i gori ?!

Završili su izbori u BiH , koji su i optimistima sa iskustvom ubili svaku nadu u promjene. Ostaju ista tri lidera, s najjačim pozicijama u posljednjih 20 godina, kojima će se u Beogradu u nedelju priključiti aktualni lider Srbije, jer će izbjeći Orbanovu sudbinu velikog izlaska na izbore! Trumpovi izborni savjetnici iz Banje Luke pridružili su se Putinovim specijalcima u Beogradu i ništa neće biti prepušteno slučaju !

Kad Zapad procijeni da nema čvrst oslonac za brze promjene u Beogradu, a Moskva i dalje zadržava simbolički utjecaj, međunarodna se zajednica često odlučuje za takozvani „stabilokratski pristup”.
Vanjskim akterima iz Bruxellesa prioritet postaje sigurnosna stabilnost u regiji, a ne unutarnje demokratske reforme.
Sve dok Beograd ne povlači nagle poteze koji bi izbacili regiju iz ravnoteže, vlast u Srbiji izvana dobiva prešutnu toleranciju da unutarnju politiku vodi po vlastitim pravilima. Sustav tako traje sve do nekog vanjskog šoka.

Sustavi izgrađeni na takvoj čvrstoj vertikali i na društvenom mirenju sa sudbinom rijetko padaju pod pritiskom unutarnjih izbornih nadmetanja. Traju dugo i stabilno, sve do trenutka kada se dogodi neki neočekivani globalni ili geopolitički potres, koji iz korijena promijeni uvjete u kojima sustav funkcionira.

Dok se takav tektonski poremećaj ne dogodi na širem planu, predviđanje da će „stvari ostati kakve jesu” prilično realno prikazuje stanje na terenu.

U takvim okolnostima politologija uvijek dolazi do istog zaključka: vrijeme se prestaje mjeriti izbornim ciklusima i počinje se mjeriti geopolitičkim erama!

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba