Connect with us

VIJESTI

MILJENKO MIDA PRSKALO..OTIŠAO JE SLAVUJ S NERETVE – KRISTIJAN ČARAPINA

Published

on

 

Otišao je Kristijan Čarapina, simbol Melodije Mostara, umjetnička duša grada na Neretvi, čovjek čije sam stvaralaštvo cijenio, a njega osobno volio i poštovao.

Bio je čovjek posebne umjetničke crte, duša koja je živjela za glazbu, ali prije svega dobar čovjek velikog srca.

Davne 1995. godine zamolio me za pomoć oko projekta Melodije Mostara. Pomogao sam mu da tu lijepu glazbenu priču postavimo na noge. Godinama nakon toga zahvaljivao mi je na pruženoj ruci. To mi je ostalo u posebnom sjećanju, jer zahvalnost je znak da čovjek zna cijeniti tuđu pomoć i dobrotu.

O njegovim baladama, njegovoj umjetničkoj duši i svemu što je dao Mostaru mogli bi pričati mnogi koji su godinama uživali u njegovim pjesmama. Njegov glas, njegove melodije i ljubav prema glazbi ostavit će trag u srcima svih koji su ga poznavali i slušali.

Dragi Kristijane, teško je pronaći riječi za rastanak s čovjekom kojeg si cijenio i volio. Zato ti mogu samo reći:

Zbogom, dobra mostarska dušo!

Neka te anđeli čuvaju, a ti im gore pjevaj svoje prekrasne balade. Neretva će te pamtiti, Mostar te neće zaboraviti, a tvoje će pjesme nastaviti živjeti i onda kada nas više ne bude.

🕊️ Počivaj u miru, slavuju s Neretve.

Iskrena sućut obitelji i svima koji su te voljeli.

 

Continue Reading

VIJESTI

Ubojstvo Mate Kolića

Published

on

Jedan od šefova protuemigrantskog odjela republičke Udbe u Zagrebu, Josip Perković, poslao je 23. studenog 1979. šifriranu “Depešu br. 25” sljedećeg sadržaja u Beograd: “Saradnik ‘Šime’ (Dinko Jukić, suradnik splitske Udbe) nas je obavijestio 22. 11. da ekstremni emigranti Kolić Mate, Kovačević Mirko, Dizdar Paško, Buljat Slavko i Špika Marinko organiziraju diverzantsku akciju u prostorije novog jugoslavenskog kluba za Dan Republike u Parizu u blizini centra Pompidu. Diverzantsku napravu s kojom bi se izazvao požar izradili su Mate Kolić, Paško Dizdar i Špika Marinko, i naprava se trenutno nalazi u krojačkoj radionici kod Buljat Slavka. Saradnik je vidio ovu napravu, koja je istovjetna sa napravom koju je ova grupa pripremila i prošle godine za izvođenje diverzantske akcije, također povodom Dana Republike kada smo ovu akciju spriječili preko saradnika ‘Šime’ anonimnom dojavom francuskoj policiji… Saradnik predlaže da bi i ovog puta mogli intervenirati na sličan način kao i 1978. ili pak da se preko naše Ambasade na određeni način daju neki podaci francuskoj policiji kako bi se ova akcija spriječila. Saradnik je u mogućnosti da nam osigura jednu ovakvu napravu jer ih je izrađeno više komada radi uvida i lakšeg suprostavljanja ovoj vrsti diverzija. U toku dana saradnik će kontaktirati Kolić Matu kada će vjerojatno raspolagati sa više detalja oko priprema za ovu diverzanstku akciju o čemu ćemo vas odmah obavijestiti. Josip Perković”. Na osnovi te i sličnih depeša, u Beogradu je donesena odluka o likvidaciji Mate Kolića. U ponedjeljak 19. listopada 1981., u sedam sati i 25 minuta, Mate Kolić je sa svojom suprugom Brankom izašao iz stana u ulici Guichard Cachan u Parizu. Nekoliko sekundi nakon što su ušli u automobil, odjeknula je snažna eksplozija. Branka Kolić je od pritiska eksplozije izbačena iz automobila i lakše ranjena. Mate Kolić je teže ranjen i nije uspio napustiti automobil. Izdahnuo je od rana i požara koji je zahvatio automobil. Policijska istraga je utvrdila da je bomba bila postavljena ispod lijeve, vozačeve strane automobila. Mate Kolić je iza sebe ostavio dvoje maloljetne djece.

Izvor: KOMISIJA ZA UTVRĐIVANJE RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA Vijeće za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu Zagreb, 30. rujna 1999. godine

***
„Jedan od glavnih organizatora sprovoda Brune Bušića bio je Mate Kolić. Mate je bio velikodušan rodoljub, koji je požrtvovno pomagao svim potrebnima, posebno žrtvama Udbina terora. Skupljao je pomoć za obitelji koje su ostale bez oca. … Matu Kolića pokopali smo u subotu 24. Listopada 1981.,, takodjer na groblju Père Lachaise (ovdje su pokopani Jim Morrison, Chopin, Oscar Wilde, Edith Piaf i ostali poznati umjetnici). A u nedjelju 25. listopada prikazao sam svetu misu za oba naša hrvatska pariška mučenika, za Brunu i za Matu. Obojici je na spomenik uklesana po jedna kitica iz Cesarićeva „Trubača sa Seine“, na hrvatskom i francuskom.“
– Pater Vladimir Horvat, tadašnji voditelj Hrvatske katoličke misije u Parizu.

Continue Reading

KULTURA

Drastičan pad broja katolika u Banjolučkoj biskupiji

Published

on

Banjolučka biskupija, koja je u  ratu u Bosni i Hercegovni vođenom od 1992. do 1995. godine najteže nastradala, pala je na tek nešto više od 22 tisuće vjernika, a demografski trendovi pokazuju kako se broj katolika u tom dijelu BiH nastavlja smanjivati.

Istraži Karte

Kako je u četvrtak prenijela Katolička tiskovna agencija BiH (KTA), banjolučki biskup mons. Željko Majić na godišnjem saboru svećenika te biskupije iznio je podatke po kojima je krajem 2025. tamo bio 22.951 vjernik. Prošle su godine krštene tek 303 osobe dok je 611 vjernika preminulo.

Do početka rata u BiH Banjolučka biskupija je imala 129 tisuća vjernika. Samo u gradu Banjoj Luci bilo ih je oko 30 tisuća, a sada je njihov broj pao na manje od tisuću, javlja RTV Hereceg Bosne.

Biskup Majić svećenike iz svoje biskupije pozvao je da ih malobrojnost ne obeshrabri, teškoće zatvore, a prošlost zarobi, nego da ostaju uz povjereni narod i svjedoče nadu u Krista.

Podsjetio je kako je svećenik pozvan biti blizu čovjeku, osobito bolesnima, starijima, osamljenima, obiteljima, djeci i mladima te onima koji su se udaljili od Crkve.

“Svećeničko poslanje ne ostvaruje se samo naviještanjem Krista riječima nego i konkretnim svjedočenjem, prisutnošću, slušanjem, razumijevanjem i djelotvornom ljubavlju”, kazao je svećenicima banjolučki biskup.

Broj katolika u cijeloj BiH dramatično je smanjen u proteklih 35 godine pri čemu je najveći egzodus uslijedio tijekom rata i progona koji su ga pratili, no iseljavanje katoličkih vjernika nastavilo se i nakon rata. Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić ranije je iznio podatak iz kojeg proistječe kako je od 1991. do danas broj katoličkih vjernika u cijeloj zemlji smanjen za 58 posto.

Njihov je broj s predratnih 760 tisuća pao na oko 320 tisuća, prenijela je Hina.

Vrisak.info

Continue Reading

Uncategorized

Zahvala Udrugama HVO-a: Poštovanje prema braniteljima trajna je odgovornost

Published

on

Zahvala Udrugama HVO-a: Poštovanje prema braniteljima trajna je odgovornost

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i izabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović održali su danas sastanak s predstavnicima braniteljskih udruga te im uručili zahvalnice za njihov doprinos očuvanju vrijednosti Domovinskog rata i skrbi o hrvatskim braniteljima.Galerija 7Zahvalnice su uručene Mladenu Begiću, predsjedniku Odbora za branitelje HDZ-a BiH, Lazaru Martinoviću,Galerija 4 predsjedniku Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a HR HB, Nikici Tomiću,Galerija 2 predsjedniku Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a HB, Draganu Radiću,Galerija 5 predsjedniku Udruge HVIDRA HVO-a HB te Miroslavu Zeliću, predsjedniku Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH.Galerija 3

Uime HDZ-a BiH, Čović i Filipović zahvalili su predstavnicima udruga na potpori, predanom radu i skrbi koju kroz svoje djelovanje pružaju hrvatskim braniteljima.

Istaknuli su kako su poštovanje prema hrvatskim braniteljima, očuvanje istine o Domovinskom ratu i njegovanje vrijednosti Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) trajna odgovornost. Naglasili su i važnost suradnje s braniteljskim udrugama koje svojim djelovanjem pridonose zaštiti prava hrvatskih branitelja, očuvanju njihova dostojanstva i jačanju položaja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

Galerija 6

Predsjednici braniteljskih udruga zahvalili su Čoviću i Filipović na suradnji i potpori koju pružaju udrugama HVO-a, hrvatskim braniteljima i hrvatskom narodu u BiH.

Istaknuto je kako hrvatski branitelji i njihove obitelji zaslužuju trajno poštovanje i institucionalnu skrb, dok suradnja s braniteljskim udrugama ostaje važan dio očuvanja vrijednosti Domovinskog rata, zaštite prava braniteljske populacije i njegovanja zajedništva hrvatskoga naroda.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba