Knjigozori Miljenka Stojića: Strana

Ivan Kozlica, Alka u politici, politika u Alki, Kulturno društvo – Hrvatski centar za ratne žrtve, Trilj – Zagreb, 2014.

Mnogi se diče Sinjskom alkom, što ne znači da je sve oko nje mirno. Naprotiv.

Kozlica se usudio napisati izvrsnu knjigu na ovu temu, ali to mu određeni ne će oprostiti iz raznoraznih razloga. Radi se zapravo o strani, dan-danas. Kamo Alka pripada?

Knjiga počinje govorom o dvadesetom stoljeću i ovom u koje smo zakoračili. Ujedno to je pričao o hrvanju u sinjskoj, i našoj, sredini jugoslavenskog i hrvatskog opredjeljenja. Bilo je nesmiljeno. Jedna od najupečatljivijih epizoda jest ona o fra Miji Kotarašu i Vicku Grabovcu. Prvi je uvijek bio franjevac i narodni, hrvatski čovjek, a drugi se okretao kako vjetar puše, još tamo od Austro-Ugarske. Pa se dohvatiše jugoslavenski »Sokol« te hrvatski i katolički »Orao«. Letjelo je perje na sve strane. Išlo je nekako dok na pozornicu ne stupiše jugokomunisti. Riječi su stavljene u stranu, a toljaga je bila jedini argument. Mnoge alkare i njihove vođe skratili su za glavu, čudotvornu Gospu Sinjsku protjerali sa stijega, zabranili hrvatsku trobojnicu sa starim hrvatskim grbom. Umjesto svega toga kočoperila se zvijezda »u ime naroda«. Nazdravlje!

Stil kojim je knjiga napisana staložen je i smjera u bit. Nema prepucavanja, čak ni velike polemike, iako Kozlica nastoji razobličiti tabue i krivotvorine te otkriti nepoznanice iz alkarske prošlosti. Time ju je teže napasti prividnim argumentima, jer onih pravih, koliko čitam, do sada jednostavno nema. Iz svega se da nazrijeti da je Sinjska alka u borbi za goli opstanak uglavnom služila vladarima, ali ipak uvijek čuvajući svoju narodnu, hrvatsku dušu. Potpuno drukčije bilo je samo sa Stjepanom Mesićem. Njega su kao hrvatskog predsjednika najprije bili odbacili, da bi tek kasnije okrenuli ploču.

Sinjska alka zacijelo treba nastojati biti čista kako bi mogla služiti na čast kraja u kojem se odvija. Kozlica to provlači kroz redove i postavlja pitanja Å¡to s raznoraznim jugokomunistima kojih se, odnosno njihovih djela, Alka joÅ¡ nije odrekla? Nabrojimo neke, izravne sudionike u ratnim i poratnim likvidacijama: Peko Bogdan, Bruno Vuletić, Vice Buljan, Ivan Guvo, Marko ÄŒabo… Oni su narodni junaci, časni ljudi, a general Mirko Norac osuÄ‘eni je ratni zločinac. Morat će se raščistiti te stvari, ako se želi Alka dostojna dubokih narodnih težnji.

Miljenko Stojić bpz.ba