Connect with us

Uncategorized

NK Zagreb 1973. i Legenda Drago Rukljač…

Published

on

 

Svake godine u srpnju svaki pravi, stariji Zagrebaš s nostalgijom se prisjeća najznamenitijega razdoblja nekada velikoga kluba iz Kranjčevićeve ulice, slavnih vremena kada je NK Zagreb, klub koji je vječito bio u Dinamovoj sjeni, s lakoćom punio velebni Maksimirski stadion – piše Tomislav Dasović, novinar VL.

Tog vrućega srpnja 1973. godine drugoligaš NK Zagreb ispisao je povijest Zagrebačkog nogometa plasiravši se u tadašnju Prvu saveznu ligu, do koje su ga vodile dramatične kvalifikacijske utakmice s Famosom iz Hrasnice i Osijekom. Posebno je bio upečatljiv i nezaboravan sraz s Osijekom u Maksimiru, utakmica na kojoj je postignut rekord posjećenosti stadiona, ali i u cijeloj Hrvatskoj: 64.128 gledatelja!

Slavnih Zagrebovih dana prisjećamo se s jednim od najvećih nogometaša koji su ikada hodali Kranjčevićevom, danas 71-godišnjim Dragom Gecom Rukljačem. Pitali smo ga zna li napamet sastav Zagreba koji je 19. srpnja 1973. svladao Osijek na jedanaesterce.

– Kako ga se ne bih sjećao: Horvat, Gašparini, Tucak, Antolić, Ivanišević, Lipovac, Markulin, Čopor, Močibob, Rukljač, Smolek, ušli su u igru Bakota i Hušidić – govori nogometni genijalac iz Ulice pjesnika Rukljač i nastavlja:

– O, kakvi su to dani bili, kada je cijeli grad Zagreb živio za nas i naše utakmice, kada se tražila karta više. Nikada nisam osjetio takvu euforiju, takav navijački zanos, i po važnosti i po broju gledatelja, nikada u karijeri nisam igrao veću utakmicu od te s Osijekom.

VELIKA DRAMA JEDANAESTERACA

Međutim, prije negoli se Zagreb sudario s Osječanima, trebalo je u polufinalu kvalifikacija preskočiti neugodni Famos iz Hrasnice, mjesta u općini Ilidža u srcu Bosne.

– Pazite, Maksimirski stadion u utakmici protiv Famosa bio je gotovo pun, bilo je 45 tisuća gledatelja, a mi smo odigrali samo 0:0. U Hrasnici je baš bilo ‘grdo’ igrati, veliki pritisak, težak suparnik, a mi sve izdržali i dobili utakmicu 2:1 pogocima Pere Močiboba, našega junaka cijelih kvalifikacija, i Bakote – istaknuo je Rukljač.

Prva utakmica Osijek – Zagreb odigrana je u Gradskom vrtu 15. srpnja 1973. godine, pred također rekordnih 21.003 gledatelja. Osječani su Zagrepčane dočekali kao favoriti, prethodno izbacivši Prištinu u dvije utakmice.

– U Osijeku je bilo 0:0, a sudac Rauš poništio mi je čisti pogodak. Zabio sam ga udarcem glavom, što je za mene bila rijetkost pa mi je i zbog toga bilo krivo. Rauš je valjda bio vidio neki moj faul – prisjeća se Rukljač.

Nakon utakmice u Osijeku, Zagrebovi nogometaši, tada najpopularniji dečki u Gradu (Dinamo je sezonu okončao na tek osmom mjestu Prve savezne lige, nap.a.), zaputili su se u dvorac Mokrice, gdje su ostali do uzvrata.

– Izravno iz Mokrica došli smo na stadion u Maksimiru i, kada smo vidjeli koliko je ljudi na tribinama, dobili smo krila – prisjeća se Rukljač…

– Nismo bili iznenađeni prizorom s obzirom na to da smo u takvim ambijentu bili nastupili i protiv Famosa. A utakmica? Što ću vam reći; nikada jači Osijek, s Grnjom, Lukačevićem, Petrovićem, Čordašem…, vodili su 2:1, a onda nas je u 71. minuti drugim pogotkom izvukao Pero Močibob – prebire po sjećanjima Rukljač.

Uslijedila je drama jedanaesteraca. Pokojni Zagrebov vratar Franjo Horvat obranio je udarce Milića i Bašića, dok je Branko Tucak bio jedini Zagrebaš koji nije zabio s bijele točke.

– Hajro Hušidić postigao je odlučujući pogodak. A prilikom pucanja penala odvalio je busen trave i lopta je jedva odskakutala u gol – kaže Drago Rukljač, jedan od sigurnih izvođača penala za Zagreb.

Uslijedilo je veliko, nezapamćeno slavlje Zagrebaša na Maksimirskom travnjaku. Trener Vlatko Marković našao se na rukama igrača te se tom prigodom i od njih i oprostio jer je upravo bio dobio angažman u belgijskom Standardu iz Liegea.

Nažalost, Zagrebova prvoligaška avantura trajala je samo jednu sezonu. Te 1973./1974. bili su posljednje plasirana momčad Prve savezne lige i zajedno s banjalučkim Borcem preselili u drugu ligu. U prvoligaško društvo opet su se vratili 1977. godine. Pa ipak, Rukljač se prisjeća nekih velikih Zagrebovih utakmica i u sezoni u kojoj su izgubili prvoligaški status.

– U prvenstvu smo svladali Partizan u Beogradu s 4:0, a tri dana kasnije i u kupu s 2:0. Nakon naše pobjede na stadionu JNA, navijači Partizana Grobari kamenovali su neke njihove igrače na ulasku u tunel i tek kada smo mi, igrači Zagreba, zajedno s ostatkom njihovih došli do tunela, kamenovanje je prestalo – prisjeća se Rukljač.

BIO JE GOST PSG-a NA TURNIRU

Jednu sezonu 1977./1978. proveo je u Hajduku. U kolovozu 1978. debitirao je za Splićane u Maksimiru i odmah dao gol Dinamu u pobjedi 2:1. Ukupno je za bijele taj plemeniti vezni igrač skupio 37 nastupa u službenim utakmicama i postigao 13 pogodaka.

– Prije dolaska u Hajduk bio sam gost PSG-a na jednom turniru u Francuskoj i za njih odigrao dvije utakmice. Domaćin mi je u Parizu bio njihov tadašnji vratar Ilija Pantelić. Tada se za mene raspitivala Crvena zvezda, no nije mi se išlo u Beograd. Na kraju je po mene iz Splita bio došao Hajdukov tajnik Gojko Škrbić i završio sam u Splitu, gdje me opet vodio Vlatko Marković. Imao sam fenomenalnu sezonu u Hajduku, bio sam drugi strijelac iza Žungula, a najviše me zaboljelo ispadanje u četvrtfinalu Kupa pobjednika kupova na jedanaesterce. Na kraju te sezone, najviše radi nostalgije, vratio sam se u NK Zagreb koji je tada bio preuzeo Otto Barić – zaključio je legendarni Rukljač, koji se nije želio osvrtati na današnje stanje u NK Zagreb. No to je i onako neka druga priča.

Drago Rukljač danas je predstavnik kluba na utakmicama Zagrebovih starijih pionira i kadeta.

izvor:Večernji list PIŠE Tomislav Dasović FOTO/privatni album.

Continue Reading

EKONOMIJA

ABC portal analizira: Dodikov ultimatum i izborni zakon stjerali u kut sarajevsku unitarističku politiku!?

Published

on

Sa današnje stranačke sjednice SNSD-a Milorad Dodik poslao je nedvosmislene poruke koje se bez sumnje mogu nazvati ultimatumom.

Sveobuhvatna reforma Ustavnog suda BiH — koja podrazumijeva odlazak stranih sudaca i uvođenje mehanizama zaštite od preglasavanja — potez je koji treba snažno podržati i pozdraviti, bez obzira na to tko je njegov predlagatelj. Ovdje se ne radi ni o kakvom udaru na državu, nego o rješenju koje bi trebali prihvatiti svi politički akteri u Bosni i Hercegovini. Međutim, nedostatak političke pismenosti i nakaradna percepcija u javnosti, koju diktira “političko Sarajevo”, redovito dovode do potpuno pogrešnih stavova o ovako ključnim pitanjima.

Unitaristička politika, koju provode gotovo sve bošnjačke stranke u želji da najbrojniji narod ovlada centraliziranom državom, nikada nije bila realna niti će ikada moći zaživjeti. Ukoliko Dodik — kao i dalje nezaobilazna politička figura, bez obzira na uvjerenja sarajevske javnosti da je njegova karijera stvar prošlosti — ostane ustrajan na reformi Ustavnog suda, bošnjački unitarizam gubi tu utakmicu. S obzirom na to da međunarodna zajednica inzistira na kompromisu domaćih aktera, jasno je da je unitaristički koncept ozbiljno uzdrman i da nema velike šanse za opstanak.

U cijeloj priči ne treba zanemariti ni hrvatski odgovor na višegodišnje nametanje Željka Komšića, što je bio izravan šamar i poniženje za hrvatski narod u BiH. Vrijeme je za naplatu tih političkih računa, a trenutak za to upravo je stigao.

Dodik je jasno iznio svoje uvjete koji će narednih dana izazvati priličnu gorčinu kod unitarističkih krugova, posebno zato što protiv ovog poteza nemaju spreman odgovor.

Smiješno je promatrati kako sarajevska politika prebrojava zastupnike u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, dokazujući vlastitu brojačku nadmoć nad srpskim i hrvatskim predstavnicima. Pri tome svjesno zanemaruju činjenicu da ključnu i konačnu riječ po Ustavu ima Dom naroda. No, teško je političarima poput Konakovića, Efendića ili Izetbegovića objasniti ulogu Doma naroda kao nosivog stupa političkog sustava BiH.

Na koncu, treba računati i na opciju tehničkog mandata sadašnjeg Vijeća ministara. Takav rasplet najmanje odgovara upravo bošnjačkoj politici, napose SDA-u kao izbornom pobjedniku, jer bi time ostali izvan vlasti i bez utjecaja u ključnim državnim institucijama. Kada se tome doda i predstojeći hrvatski ultimatum oko Izbornog zakona, jasno je pod kolikim se pritiskom nalazi bošnjačka strana. Računi za pokušaje unitarizacije stigli su na naplatu — točno onako kako smo na stranicama ABCportala već ranije najavljivali!

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Posljednji članci

Continue Reading

Uncategorized

Iz rukopisa predsjednika HDZ-1990 Ilije Cvitanovica..čuvamo uspomenu na poginule hrvatske branitelje koji su svoje živote utkali u slobodu našega naroda.

Published

on

Povodom blagdana Svih svetih i Dušnog dana, u molitvi i zahvalnosti prisjećamo se naših najmilijih koji više nisu s nama, a s posebnim pijetetom i ponosom čuvamo uspomenu na poginule hrvatske branitelje koji su svoje živote utkali u slobodu našega naroda.
Neka njihova žrtva nikada ne bude zaboravljena, a svjetlost svijeća bude znak naše trajne ljubavi, poštovanja i zahvalnosti.
Počivali u miru Božjem.

VIDEO Kakva je budućnost “hrvatske petorke”?

S obzirom na to da na proteklim Općim izborima nisu ostvarili očekivani rezultat, odnosno nisu ugrozili dominaciju HDZ-a BiH u hrvatskom biračkom tijelu, pred strankama “hrvatske petorke” otvorilo se pitanje budućeg političkog djelovanja. Već sada je poznato kako se vlast na razinama entiteta i države može formirati i bez glasova ove koalicije.

PutovanjaBosnom

“Petorka je prije svega predizborna koalicija i ona je funkcionirala kao koalicija za nastup na izborima. Rezultat je takav kakav jest na naèin da nam se ne otvara prostor za ulazak u vlast niti su naši mandati neophodni za formiranje vlasti”, kazao je za RTV Herceg Bosne Tvrtko Milović, tajnik HSS-a.

S obzirom na to da na proteklim Općim izborima nisu ostvarili očekivani rezultat, odnosno nisu ugrozili dominaciju HDZ-a BiH u hrvatskom biračkom tijelu, pred strankama “hrvatske petorke” otvorilo se pitanje budućeg političkog djelovanja. Već sada je poznato kako se vlast na razinama entiteta i države može formirati i bez glasova ove koalicije.

PutovanjaBosnom

“Petorka je prije svega predizborna koalicija i ona je funkcionirala kao koalicija za nastup na izborima. Rezultat je takav kakav jest na način da nam se ne otvara prostor za ulazak u vlast niti su naši mandati neophodni za formiranje vlasti”, kazao je Milović.

Da će se nova vlast vjerojatno formirati bez petorke potvrdio je za RTV HB i predsjednik HRS-a Slaven Raguž.

“Rezultati izbora su jasni i vlast se može formirati bez petorke, iako se u nekim kalkulacijama petorka spominjala kao dio vlasti. Mi jesmo spremni preuzeti odgovornost, ali ne po svaku cijenu”, rekao je Raguž.

Budući da je izgledno kako petorka neće biti dijelom vlasti na višim razinama, otvara se i pitanje hoće li Petorka i dalje djelovati kao jedinstven  politički blok.

“Naravno, otvara se pitanje koja je svrha koalicije koja neće biti u vlasti, a izbori su završili. Te odluke tek treba donijeti. Definitivno su odnosi ostali dobri, predsjednici stranaka funkcioniraju dobro i atmosfera je dobra. Neki daljnji zajednički nastup je teško očekivati jer se neće ići u vlast”, kaže Milović.

Za sada, pak, Petorka i dalje ostaje jedinstven politčki blok.

“Što se tiče Petorke kao bloka mi i dalje nastupamo kao blok. Za sad ne vidim razloga zašto ne bismo tako i nastavili. HRS će ispoštovati sve što je potpisano i tako ćemo i nastaviti. Za sad ne vidim razloga da bude drugačije iako su sve opcije otvorene. No sad za sad je takva situacija”, kaže Raguž.

Također, velika nepoznanica je i kako će se stranke Petorke postaviti prema Hrvatskom narodnom saboru čije bi se zasjedanje trebalo održati početkom sljedeće godine.

“Nameće se pitanje kako će stranke Petorke nastupiti prema HNS-u. Hoće li se vidjeti HNS kao tijelo u kojem se mogu ostvariti interesi i Petorke i hrvatskog naroda ili će se ići u bojkot. To je nešto o čemu se treba odlučivati. Svaka stranka ima svoj stav i svoje interese”, objašnjava Milović.

Upravo na pitanju odnosa prema Hrvatskom narodnom saboru moglo bi doći i do prvih razmimoilaženja u stavovima među strankama Petorke.

“Što se tiče HNS-a, tu je HRS jasnog stava. Dok god su okolnosti takve kakve jesu HRS neće sudjelovati u radu ovakvog HNS-a”, potvrdio je Raguž.

Budućbost hrvatskih oporbenih stranaka bit će, pak, poznata tek nakon konstituiranja Domova naroda kad će se konačno vidjeti parlamentarna snaga cijele koalicije, ali i svake pojedine stranke./HMS/

IstražiKarte

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

Uncategorized

Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović održao je danas sastanak s Jasnom Zlomislić,

Published

on

Očuvanje dostojanstva braniteljske žrtve i prava njihovih obitelji trajna je odgovornost

Izdvajamo

02.11.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović održao je danas sastanak s Jasnom Zlomislić, predsjednicom Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja HVO-a HR HB.

Istaknuta je važnost trajne i odgovorne brige o pravima obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja HVO-a, dostojanstvu i položaju, uz prepoznavanje konkretnih potreba i pitanja koja zahtijevaju institucionalnu brigu i djelovanje.

Uime HDZ-a BiH, Čović je zahvalio Zlomislić na potpori, radu i skrbi koju kroz dugogodišnje djelovanje Udruga pruža obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja HVO-a.

Očuvanje vrijednosti Domovinskog rata, kulture sjećanja i istine o žrtvi hrvatskih branitelja predstavlja trajnu odgovornost prema onima koji su svoje živote ugradili u slobodu hrvatskoga naroda i njegovu opstojnost u Bosni i Hercegovini. Posebna obveza pritom ostaje očuvanje sjećanja na poginule i nestale branitelje te poštovanje prema njihovim obiteljima, koje i danas nose težinu ratnih stradanja i gubitaka.

Naglašena je važnost nastavka suradnje i zajedničkog djelovanja s udrugama HVO-a, zaštiti prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji te zajedničkoj borbi za prava hrvatskog naroda u BiH.

 

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba