Connect with us

KULTURA

MARKO LJUBIC..KAKO JE TICA PRIPRIJETIO RASPUDIĆU

Published

on

 

– Dokture, baš me ovaj tvoj Raspudić naljutio, umjesto Faljen Isus, odmah mi je zdrmao Tica.

– Uuuf, a što je napravio, provalio ti na ranč?

– Nemoj ti mene zajebavat, provaljuje on, provaljuje, jebali ga amandmani i taj Barry, bjesno će Tica.

– Pa dobro čovječe, bi li ti meni konačno rekao čime te tako naljutio?

– Kakav si ti jebeni komentator kad ne znaš, čitaš li ti išta, aaa? Jebo ga njegov Barry, ‘ko je ta budala? Pa udario po ovim Penavinim i Dabrinim zato što valjda ne znaju za te tipove. Spominje nekog Petrischa, nakve amandmane….Čuj, ne znaju Barryja i Petrischa!?

– A dobro Tica, šta se odma’ žestiš, nek’ spominje.
– Isti ste vi svi, evo baš Lazi govorim. Samo pametujete i nadosirete. Ti još braniš te Barryje, kako li se zovu.

Vodite ih kući.

– A da ti meni Tica pošalješ te Raspudićeve Berryje pa da ja vidim čime te tako naljutio? Nazvat ću te kad pročitam, da bar znam što to branim kako kažeš.

– Evo, Lazo šalji der ovom pametnjakoviću.

Pročitao sam, tipično za Ticu na Braniteljskom portalu, nekakav Raspudićev pljuc po Domovinskom pokretu.

– Evo, pročitao sam.

– I?

– Pa dobro, mogao je malo drugačije, ali to je Raspudić.

Ne vidim tu baš nekog napada. Što si se svezao za to što spominje Berryja i Petrischa, amandmane?

– A ovo metiljanje, šićar, srozavanje, to nije napad!?

– Pa dobro, je, ali oni si međusobno svašta reknu. Ne ostaju njima dužni ni Josić, Dabro, Kukavica, zajebani su i oni.

– Jebo ga njegov amandman. K’o da od tih njegovih propalica Barryja zavisi nešto hrvatsko, kakvo je to pitanje – znaju li za njih!?

– Pa dobro, treba to znati kad govoriš o Hrvatima dolje.

– A je li!? Zna li on Jozu iz Rakitna, Juru iz Zlosela, Dulu iz Studenaca, Mikija iz Cima, da nabrajam dalje, a?

Tica me do suza nasmijao.

– Jebi ga Tica, ti stvarno znaš izvoditi. Tko su ti ti tipovi?

– Dokture moj, o tom ti i govorim. To su moji ratni pajdaši, zajeban narod. Zar je vridniji taj Berry od njih, a? Oni su Hrvati a nije taj Barry, šta njega ima pitati o nama tko drži do sebe!? Nego, k nozi marvo i da te nisam čuo. Tako sam ja s tim kacigašima u ratu.

– Ne mora te tvoje sve znati Raspudić da bi se tebi svidio. Ne vjerujem da zna i tebe…Slažem se da njih treba pitati.

– E pa mora. Bogare mi onaj Dabro zna ovak’e, svakoga u glavu. On zna što ljudi žele…boli njega neka stvar za ove Raspudićeve. Za to sam se ja tukao, a ne za ove Plenkovićeve demokracije i maglurine.

– Da se to ti nisi upisao u Domovinski pokret?

– Nemoj zajebavati, evo u to Raspudićevo Drito ću….

– Bome, ti si uvijek bio drito, prsnuo sam opet u smijeh.
Nasmijao se i Tica.

Pa nakon kratke stanke nastavio prijetiti Raspudiću, a bome i meni, svim “pederčićima i zalizancima”, a pogotovo “štreberima”.

– Umjesto da podrži ljude jer pokušavaju napraviti pravu stvar za narod, on ih vrijeđa. Da je znao pomoći ovom narodu, pomogao bi. Što se više borio, sve gore.

Da smo mi tako ratovali, danas bi ja bio Lazin zarobljenik a ne Lazo moj, odvali se Tica smijati, uz popratne Lazine psovke koje su dopirale do telefona.

– Pa dobro….

– Nije dobro. Reci der tom štreberu i njegovim Berryjima da mu nije bilo ovak’i k’o Dabro i Kukavica, da Dule, Jozan, Jure, Miki i ja nismo puškarali Mostarom, zvao bi se on danas Hamdija a ne Nino. Đe mu tada bio taj Barry i amandman, a?

– To bi ti opet ratovao?

– Naratovao sam se ja, ali nisam zaboravio mozak i obraz. Niti su ovi ljudi. Ne trebaju nama pametnjakovići soliti pamet, bolje mi razumimo Dabru nego vas sve zajedno. Dozovite se pameti, ne smetajte ako ne želite pomoći.

– Uuuuf, ti me izgrdi k’o nitko, a kao ljut na Raspudića, što njega ne dograbiš?

– Nemam mu broj, ti mu prenesi. Zato te valja malo potkačiti, da ozbiljnije shvatiš, he, he. Ne dirajte poštene ljude, koji bolje od vas znaju što narod ‘oće a ne boje se k’o vi potući za svoje. To prenesi tom Barryju, Raspudiću, svima. Kad ‘oće drito, evo mu drito!

– Života mi sad ću to sve napisati.

– Zato ti i govorim. Nek svi znaju s kim imaju posla, dozlogrdili su. Bolje me ne ljutiti.

– A joj, joj, jesi navro.

– Jesam. I ‘oću. K meni dolaze pametniji ovdje od tog Raspudića, ni’ko se ne kurči, svi podupiru ove iz Domovinskog pokreta, Dabru pogotovo. Neka su u nekim stvarima bitange k’o i ja, ali, što je pošteno, pošteno je.

Tica je zastao, čulo se samo ljutito otpuhivanje.

– Čuj, ne znaju Barryja!? Jebo ga Barry da ga jebo!

Continue Reading

KULTURA

HRVATSKO PROLJEĆE Predstavljeni kandidati za Skupštinu HNŽ-a

Published

on

Koalicija Hrvatsko proljeće, koje čine Čapljinska neovisna stranka i Ramska narodna stranka predstavili su svoje kandidate za Skupštinu HNŽ-a.

Njihovu objavu prenosimo u nastavku:

Vrijeme je da krenemo sa predstavljanjem ljudi koji ne dolaze po funkcije, nego s jasnim razlogom, da se za svoj narod, svoj kraj i svakog čovjeka bore odgovorno, otvoreno i bez kalkulacija.

Na našoj listi nisu ljudi koji su se pojavili tek kada su se približili izbori. To su ljudi koji su i prije kampanje govorili o problemima, upozoravali na ono što ne valja i tražili rješenja za ono što se godinama gura pod tepih.

Naši kandidati dolaze iz različitih sredina, ali dijele istu odgovornost, a to je da se glas Hercegovine čuje jasno i bez straha, da se odluke donose u interesu ljudi, a ne uskih političkih i osobnih interesa.

Predstavljamo vam ljude koji iza sebe imaju rad, iskustvo, odgovornost i spremnost da se zauzmu za ono u što vjeruju, ljude koji znaju da politika nije privilegija, nego obveza prema onima koji su im dali povjerenje.

Naš cilj nije samo govoriti o problemima, naš cilj je mijenjati stvari.

Za HNŽ u kojoj čovjek mora biti na prvom mjestu.

Continue Reading

KULTURA

Slaven Zeljko je drugi na listi HDZ-a BiH za Parlamentarnu skupštinu Federacije Bosne i Hercegovine

Published

on

 

Svoj politički život započeo je kroz mladež, a jedan mandat obnašao je dužnost predsjednika Mladeži HDZ-a BiH.

U jednom mandatu, isto tako obnašao je dužnost savjetnika predsjedateljice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Bio je predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar u jednom mandatu, u vremenu kada je postignut dogovor oko izbora gradskih vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara.

Danas je Slaven obnaša dužnost savjetnika gradonačelnika Grada Mostara.

Zamolio bih vas sve da svojim glasom podržite Slavena, kao i da podržite listu HDZ-a BiH za Parlamentarnu skupštinu Federacije BiH koju predvodi Marija Buhač.

Continue Reading

KULTURA

Filipović: Iza 150 godina župe u Kiseljaku stoje mnoge generacije, ali i život, vjera i žrtva našeg naroda

Published

on

,,Kada slavimo 150 godina župe, velik je to broj. Iza njega stoje mnoge generacije, ali i život, vjera i žrtva našeg naroda na ovim prostorima. Zato je ovo prigoda prisjetiti se svih koji su bili prije nas – svećenika koji su služili ovoj župi, obitelji koje su se okupljale oko nje te pojedinaca koji su je gradili. Možda je najbolji način zahvaliti im tako što ćemo omogućiti nastavak života ove zajednice. Mi svi, u svojim ulogama i poslovima, moramo stvarati uvjete kako bi nove generacije ovdje vidjele svoju budućnost. Posebna je milost ovaj jubilej okruniti posvećenjem crkve i oltara. Neka zagovor svetoga Ilije prati sve nas u zajedničkom nastojanju činjenja dobra.’’, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović danas u Kiseljaku na obilježavanju 150 godina postojanja župe sv. Ilije Proroka.Galerija 2

Jubilej je okupio brojne vjernike te predstavnike crkvenog, društvenog i političkog života, a središnje misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić u koncelebraciji s kardinalom Vinkom Puljićem, vojnim biskupom u BiH mons. Mirom Relotom te provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem i drugim svećenicima, a današnjom prigodom obavljen je obred posvete župne crkve i oltara.Galerija 3

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH na obilježavanju 150. obljetnice predvodio je predsjednik dr. Dragan Čović uz zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanu Filipović, dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavaru te predsjednicu Federacije BiH Lidiju Bradaru s drugim dužnosnicima sa svih razina vlasti čime je dodatno potvrđena važnost ovog jubileja i kiseljačke župne zajednice za život hrvatskog naroda u središnjoj Bosni.Galerija 10

Župa je osnovana 1876. godine odvajanjem od župe Banbrdo, a već godinu nakon osnutka brojala je 768 vjernika. Danas okuplja približno 5000 vjernika i jedna je od rijetkih župa Vrhbosanske nadbiskupije koja bilježi rast.

Taj podatak nije samo statistika, nego snažno svjedočanstvo životnosti Kiseljaka i ljudi koji ovdje ostaju, zasnivaju obitelji i svoju budućnost vežu uz ovaj kraj.

,,Isus nam danas poručuje: „Posljednji može biti prvi, a prvi posljednji.“ Što nam time želi reći? Da Božja logika nije logika ovoga svijeta. Bog ne poznaje granice, njegova ljubav i dobrota nemaju granica. Zato neka dobrota bude pravilo koje vlada u našim srcima. Svakome treba dati ono što mu pripada, a onome tko nema i tko je u potrebi pružiti ono što mu treba. Upravo je to smisao kršćanske ljubavi, vidjeti čovjeka pored sebe i biti mu spreman pomoći. Danas ćemo ugraditi relikvije svetaca. Neka nam one budu trajni podsjetnik da je pravo društvo za Krista, društvo svetih ljudi, čistoga srca, koji znaju ljubiti, pomagati i služiti drugome. Neka ovaj kraj i ova zajednica svojim životom svjedoče da Božja dobrota može biti pravilo po kojem živimo. Jer pred Bogom nije važno tko je prvi, a tko posljednji. Važno je koliko smo ljubavi dali.’’, naglasio je u propovijedi mons. Tomo Vukšić.

Kroz 150 godina župa je bila jedno od središta života Kiseljaka, prostor vjere, zajedništva i prenošenja vrijednosti s generacije na generaciju. Njezina povijest neraskidivo je povezana s poviješću ljudi ovoga kraja, njihovim obiteljima, tradicijom i nastojanjem da se očuva ono što je generacijama stvarano. Upravo zato rast kiseljačke župe ima posebnu težinu za središnju Bosnu. U vremenu snažnih demografskih izazova, opstanak zajednice ne mjeri se samo brojem ljudi, nego stvaranjem uvjeta u kojima čovjek vidi razlog ostati. To znači sigurnost, radna mjesta, gospodarsku perspektivu, kvalitetno obrazovanje, infrastrukturu i snažne institucije koje stoje uz obitelji i mlade.

Za hrvatski narod središnje Bosne to je i pitanje očuvanja identiteta, ali identitet se ne čuva samo sjećanjem na prošlost. Čuva se životom u sadašnjosti i stvaranjem budućnosti.Galerija 16

„Kroz svih ovih proteklih 150 godina svi oni koji su bili prije nas, mi koji smo danas živi i oni koji će doći poslije nas, nastavili su i nastavit će graditi i kamenu crkvu i onu živu Crkvu. Uz to, želim živjeti i graditi zajedništvo, jer upravo u zajedništvu možemo nastaviti graditi i čuvati ono što su nam prethodne generacije ostavile.’’ istaknuo je načelnik Kiseljaka Mladen Mišurić-Ramljak.Galerija 12

Kiseljak danas svojim 150-godišnjim kontinuitetom pokazuje da središnja Bosna ima život, ljude i potencijal. Rast župne zajednice je i simbol snage kraja koji svoju budućnost gradi na vjeri, obitelji, zajedništvu i odgovornosti prema prostoru koji je generacijama bio i ostao dom. Obilježavanja ovog velikog jubileja proteklo je u ozračju zajedništva i zahvalnosti, a proslava je nakon mise nastavljena ručkom na gradskom trgu. U povodu ove obljetnice priprema se i župna monografija koja će trajno sačuvati svjedočanstvo o povijesti i životu kiseljačke zajednice.Galerija 17

                “Ono što smo naslijedili, naša je odgovornost sačuvati i ostaviti budućim naraštajima.”

Izvor: hnsbih.ba

Kiseljak
150 godina postojanja Župe
zajedništvo
središnja Bosna

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba