Connect with us

KULTURA

Brotnjak Goran Glamuzina predstavio nove nalaze megalita u zaleđu Neuma

Published

on

U zaleđu Neuma predstavljeni su novi nalazi megalitskih kamenih struktura za koje geolog i istraživač, Brotnjak Goran Glamuzina smatra da potječu iz prapovijesnog razdoblja. Među njima posebno izdvaja velike kamene konstrukcije koje opisuje kao dolmene, kiklopske zidine i menhire, ali i neobičan nalaz kamena s fosilima na jednom od monumentalnih kamenih objekata.

Glamuzina je rezultate svojih terenskih obilazaka predstavio u opsežnom tekstu posvećenom području koje naziva Neumskom dolinom megalita. Kao središnju zonu navodi prostor južno od planine Žabe, od šireg područja Zelenikovca i Gradačkog polja prema jugoistočnom dijelu Metkovića i okolnim naseljima.

Prema njegovim navodima, na tom se području nalazi velik broj kamenih struktura koje tumači kao ostatke prapovijesne monumentalne gradnje, uključujući dolmene, menhire, gradinske bedeme, podzidane terase, stare pristupne putove i druge kamene objekte, piše Goran Glamuzina za Megaliti Hercegovine.

Monumentalni dolmen kod Gradca

Posebnu pozornost posvetio je jednoj kamenoj konstrukciji na području istočno od sela Gradac, u smjeru Hotnja Hutovskog, Prapratnice i Zelenikovca. Nalazi se na južnoj strani uzvišenja Gače, a Glamuzina je opisuje kao jedan od najvećih i najupečatljivijih dolmena koje je pronašao u neumskom zaleđu.

Do lokaliteta je, prema njegovu opisu, vrlo teško doći zbog izrazito strmog, kamenitog i vegetacijom obraslog terena. Tijekom obilaska uočio je i ostatke kamenih terasa, zidova te pristupne staze koju interpretira kao prapovijesni put ili dromos prema samoj strukturi.

Najveću pozornost privukla je golema pokrovna kamena ploča postavljena gotovo vodoravno. Autor smatra da njezino postavljanje pokazuje visoku razinu znanja tadašnjih graditelja o svojstvima stijena, pomicanju velikih kamenih blokova i prilagođavanju izrazito zahtjevnom krškom terenu.

Na kamenom bloku pronađeni fosili

Na vrhu ove strukture Glamuzina je pronašao i manji komad vapnenca ispunjen vidljivim fosiliziranim ljušturama rudista, izumrlih školjkaša.

Kako navodi, takav fosilni sadržaj nije pronašao neposredno uz samu kamenu konstrukciju, zbog čega pretpostavlja da je komad kamena namjerno donesen i ostavljen na tom mjestu.

Autor ide i korak dalje te taj pronalazak povezuje s mogućnošću da su tadašnji stanovnici fosile prepoznavali kao nešto posebno i sakupljali ih. Upravo zato u svom tekstu iznosi tezu o mogućem vrlo ranom kolekcionarstvu fosila na području Hercegovine.

Ipak, sam razlog zbog kojeg bi fosilni kamen bio donesen na navedeno mjesto ostaje nepoznat. Glamuzina navodi više mogućnosti, od simboličke i obredne uloge do jednostavne zainteresiranosti tadašnjih stanovnika za neobične okamine.

Dolmeni kao mjesta za zaklon od vrućine?

Još jednu zanimljivu pretpostavku autor iznosi nakon obilaska megalitskih struktura kod Neumskog Gradca tijekom izrazito toplog razdoblja u kolovozu 2026. godine.

Kako opisuje, prostor ispod velike kamene ploče jednog od objekata bio je osjetno ugodniji i hladniji od okolnog terena izloženog suncu. Zbog sjene, kamene konstrukcije i strujanja zraka, Glamuzina pretpostavlja da su pojedini dolmeni mogli služiti i kao svojevrsna mjesta za rashlađivanje tijekom ljeta, dok bi položaji na osunčanim južnim padinama tijekom hladnijeg razdoblja mogli pružati zaklon i toplinu.

Tu mogućnost slikovito opisuje kao svojevrsne prapovijesne klima uređaje, ističući pritom da je riječ o njegovu tumačenju moguće funkcije tih objekata.

Potencijal za pješačke i edukativne staze

Velik dio teksta posvećen je i mogućnosti buduće valorizacije lokaliteta u neumskom zaleđu. Kao potencijalno zanimljive lokacije Glamuzina izdvaja uzvišenja Glimač, Pasjeka, Žrnjevo, Obli vrh, Gače i Zebelj.

Smatra da bi se na pojedinim područjima mogle urediti tematske pješačke, planinarske i biciklističke staze, postaviti edukativne ploče te istodobno zaštititi postojeće kamene strukture i prirodne lokalitete.

Uz megalitske strukture, ističe i geološku, paleontološku i vegetacijsku vrijednost neumskog područja, uključujući različite fosile, krške oblike i mediteranske šumske zajednice.

Cilj bi, prema njegovu mišljenju, trebao biti očuvanje najvrjednijih lokaliteta i njihovo približavanje javnosti bez narušavanja izvornog prostora, prenosi jabuka.tv.

www.brotnjo.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

Lihtenštajn traži radnike, plaće prelaze 7000 eura: Evo koji su uvjeti za Hrvate

Published

on

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija.

Lihtenštajn, bogata alpska kneževina, suočava se s manjkom radne snage, a visoke plaće čine ga privlačnim odredištem za radnike iz inozemstva. Istodobno, hrvatski državljani od 2026. imaju puni pristup švicarskom tržištu rada, nakon što švicarske vlasti nisu aktivirale zaštitnu klauzulu za Hrvatsku.

Lihtenštajn je malena, ali iznimno bogata alpska kneževina smještena između Švicarske i Austrije. EURES na svojoj platformi objavljuje informacije o tržištu rada i slobodnim radnim mjestima u Lihtenštajnu, a posao je moguće tražiti i preko te europske mreže. Ipak, važno je znati da pravo rada i pravo boravka nisu ista stvar: državljani EGP-a mogu raditi u Lihtenštajnu, ali za stalni boravak postoje kvote, dok su za prekogranične radnike pravila jednostavnija.

Za hrvatske građane posebno je zanimljiva susjedna Švicarska. Švicarsko savezno tijelo SEM objavilo je u siječnju 2026. da pragovi za ponovno ograničavanje slobode kretanja hrvatskih radnika nisu dosegnuti, pa su hrvatski državljani u 2026. godini zadržali puni pristup švicarskom tržištu rada. Nakon isteka prijelaznog razdoblja 31. prosinca 2026. takav pristup postaje konačan.

Plaće prelaze 7000 franaka

Plaće u Lihtenštajnu doista su vrlo visoke. Prema službenim podacima tamošnjeg statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2024. iznosila je 7401 švicarski franak, uključujući jednu dvanaestinu 13. plaće i drugih dodataka. To je aktualniji i metodološki pouzdaniji podatak od navođenja prosječne plaće od 6800 franaka.

Naravno, primanja znatno ovise o zanimanju, iskustvu i razini odgovornosti. Zato pojedini stručnjaci i menadžeri mogu zarađivati znatno više od medijana, dok su početne plaće u slabije plaćenim zanimanjima niže.

EURES Lihtenštajn navodi da je riječ o vrlo specifičnom tržištu rada s visokom zaposlenošću i vrlo niskom nezaposlenošću. Krajem 2023. u zemlji je bilo više od 20.700 aktivnih sudionika na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti bila je samo 1,4 posto.

Posao se može pronaći preko EURESA, ali postoji važna kvaka

EURES je službena europska mreža za traženje zaposlenja i na njezinu se portalu svakodnevno ažuriraju oglasi za radna mjesta u EGP-u i Švicarskoj. To znači da i hrvatski građani mogu preko platforme tražiti poslove u obje zemlje.

Kod Lihtenštajna, međutim, nije dovoljno samo pronaći posao. Državljani EGP-a podliježu posebnim pravilima za boravak. Polovica godišnjih dozvola za boravak dodjeljuje se putem lutrije, dok se druga polovica dodjeljuje odlukom Vlade. Za zaposlene državljane EGP-a u godišnjem se izvlačenju trenutačno dodjeljuje 28 dozvola.

Zbog toga je za mnoge realnija opcija prekogranični rad. EGP državljani koji rade u Lihtenštajnu, ali svakodnevno žive izvan zemlje, mogu dobiti potvrdu za prekogranične radnike, a poslodavac mora prijaviti početak radnog odnosa nadležnim tijelima u roku od deset dana.

Koji su radnici traženi?

Potražnja za radnicima u obje zemlje obuhvaća različite sektore, a posebno su važni zdravstvo, tehnologija, industrija, građevinarstvo, logistika i stručne usluge. U Lihtenštajnu snažnu ulogu imaju i financijske usluge, dok je gospodarstvo općenito izrazito usmjereno na industriju i usluge.

Za kandidate je znanje njemačkog jezika velika prednost, posebno za poslove koji uključuju izravan kontakt s klijentima, pacijentima ili lokalnim timovima.

Izuzetno privlačan porezni sustav

Lihtenštajn ima vrlo konkurentan porezni sustav za poduzeća. Porez na dobit iznosi 12,5 posto, uz minimalni porez na dobit od 1800 švicarskih franaka.

Zbog toga je zemlja privlačna brojnim kompanijama i investitorima, iako porezna politika nije jedini razlog njezina gospodarskog uspjeha. Lihtenštajn je posljednjih godina uskladio svoje financijsko zakonodavstvo s međunarodnim standardima transparentnosti.

Demografija povećava potražnju za radnicima

Jedan od važnih razloga pritiska na tržište rada jest starenje stanovništva i odlazak velikog broja zaposlenih u mirovinu. EURES-ovi podaci pokazuju da Lihtenštajn ima vrlo visoku stopu zaposlenosti i vrlo nizak udio nezaposlenih, što dodatno povećava potrebu za radnom snagom.

Slični trendovi prisutni su i u Švicarskoj, gdje se dostupnost kvalificiranih radnika pokušava povećati kombinacijom domaćeg obrazovanja i useljavanja.

Visoke plaće, ali i visoki troškovi života

Visoka primanja ipak ne znače automatski i visok životni standard nakon svih troškova. Stanovanje u regiji iznimno je skupo, a važan trošak može biti i zdravstveno osiguranje u Švicarskoj.

Upravo zato mnogi radnici koji rade u Lihtenštajnu žive u susjednoj Austriji, Švicarskoj ili drugdje u regiji i svakodnevno putuju na posao. Takav model posebno je zanimljiv zbog posebnog statusa prekograničnih radnika.

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija. No prije prihvaćanja posla treba provjeriti konkretne uvjete rada, poreze, troškove stanovanja i pravila boravka.

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

KULTURA

Svečani zavjeti petorice mladih franjevaca na Širokom Brijegu

Published

on

U nedjelju, 6. rujna 2026. godine, u crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu pod večernjom sv. misom u 18 sati petorica naše braće, u ruke našega provincijala fra Joze Grbeša, položit će svečane (doživotne) zavjete u Redu manje braće.

Otkrijte više
Vjenčanje usluge
Magazin pretplata
automobil

Kandidati za svečane zavjete su:
– fra Luka Bešlić (Župa Bezgrešnog začeća BDM – Posušje)
– fra Ante Leo Dodig (Župa Uznesenja BDM – Seonica)
– fra Danijel Milićević (Župa sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin)
– fra Robert Radić (Župa sv. Mihovila Arkanđela – Drinovci)
– fra Ante Vlašić (Župa sv. Anastazije – Samobor)

Polaganjem svečanih zavjeta ova braća postaju punopravni članovi Franjevačkog reda, te zavjetuju Bogu da će sve vrijeme svoga života živjeti u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći, po Pravilu Reda manje braće i slijedeći primjer sv. našeg oca Franje.

”Našu braću preporučamo u vaše molitve!”, navodi se u objavi.

Otkrijte više
Povijest
Karte, vodiči, zastave i sl.
Kulturna baština

Vrisak.info

Odgovori

Continue Reading

KULTURA

Novak ozbiljno shvatio izbornu utrku: Kampanju će mu voditi Zoran Tomić?

Published

on

Redakcija Mostar

Čeka nas, dakle, sraz žezla i skenera…

Novak ozbiljno shvatio izbornu utrku: Kampanju će mu voditi Zoran Tomić? - slika 1

Marko Novak očigledno je ozbiljno shvatio kandidaturu za Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona. Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar bit će nosilac liste ove stranke za Skupštinu HNK, a prema informacijama do kojih je došao Mostar.live, u pripremu izborne kampanje uključio se prilično ozbiljno. Prema našem izvoru, kampanju bi mu trebao voditi prof. dr. Zoran Tomić, bivši rektor Sveučilišta u Mostaru.

Tomić je profesor iz oblasti komunikologije i političkog komuniciranja, a u svom dosadašnjem radu bavio se, između ostalog, političkim marketingom, odnosima s javnošću i izbornim kampanjama.

Novakova kandidatura za kantonalni nivo, kako smo već pisali, krije i njegovu namjeru da upravo on bude naredni premijer HNK. Preciznije bi bilo reći da Novak ima ambiciju napraviti taj politički korak, da se ne zadovoljava pozicijom vijećnika u Gradskom vijeću Mostara, te da tu ambiciju već duže vrijeme lobira unutar stranačkih krugova, za što iz pozicije predsjednika mostarskog HDZ-a ima neophodne preduvjete.

U tom kontekstu, rezultat na izborima za njega dobija dodatnu težinu.

Novak će predvoditi listu HDZ-a BiH za Skupštinu HNK, dok je aktuelna premijerka Marija Buhač nositeljica stranačke liste za Predstavnički dom Parlamenta FBiH iz HNK. Takav raspored otvorio je različite političke interpretacije o budućem kadrovskom slaganju unutar HDZ-a.

Za Novaka važan rezultat liste

Upravo zbog vlastitih političkih ambicija, Novak će imati poseban interes da lista koju predvodi ostvari što bolji rezultat.

Na Općim izborima 2022. godine lista HDZ-a BiH koju je predvodio osvojila je 33.597 glasova, pa će održavanje približno tog nivoa podrške biti jedan od važnijih pokazatelja Novakove političke snage nakon izbora.

Za njega rezultat neće biti važan samo zbog broja mandata koji će HDZ osvojiti u Skupštini HNK. Rezultat će se posmatrati i kroz prizmu njegove lične pozicije unutar stranke, posebno ukoliko nakon izbora ponovo bude otvoreno pitanje sastava kantonalne Vlade.

Zbog toga se Novak, prema informacijama našeg portala, uveliko priprema za ozbiljnu izbornu kampanju, a angažman Zorana Tomića, ukoliko se potvrdi, govori da se kampanji želi pristupiti planski i profesionalno.

Otkrijte više
Izbori BiH
Analiza ustava
Mobilne aplikacije i dodaci
Novosti
političkim

Izbori 2026. donose i novu nepoznanicu

Novaka, međutim, ne čeka nimalo jednostavan zadatak.

Opći izbori 2026. godine bit će prvi opći izbori u kojima će se u punom obimu primjenjivati nove izborne tehnologije, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. CIK BiH najavio je upravo ove promjene kao jednu od ključnih novina ovogodišnjeg izbornog procesa.

Prema procjenama pojedinih poznavalaca izbornog procesa, uvođenje biometrije i novih tehnologija moglo bi uticati i na ukupne rezultate političkih stranaka, prije svega kroz smanjenje prostora za različite oblike izbornih manipulacija i glasanje koje nije vezano isključivo za stvarnu izlaznost birača. Takav efekat mogao bi se posebno osjetiti kod velikih političkih stranaka, pa tako i kod HDZ-a BiH. u Hercegovini, kod HDZ-a posebno.

Žezlom na skenere

Zbog toga će poređenje sa rezultatom iz 2022. godine biti zanimljivo, ali i metodološki nešto složenije. Ako Novak želi rezultat od 33.597 glasova ponoviti ili mu se približiti, to će morati učiniti u bitno drugačijem izbornom ambijentu.

Upravo tu za njega počinje ozbiljan politički test. Ne samo koliko će HDZ osvojiti mandata u HNK, nego koliko će podrške lista koju predvodi uspjeti zadržati u izborima na kojima će birači prvi put glasati uz znatno veći nivo tehnološke kontrole.

A ukoliko Novak svoje ambicije za mjesto premijera HNK želi pretvoriti u stvarnu političku opciju, rezultat na izborima bit će jedan od ključnih argumenata kojim će raspolagati u unutarstranačkim razgovorima.

Biće ovo ozbiljan test i za Zorana Tomića, koji je svoje teorijske kompetencije uglavnom praktično potvrđivao kroz kampanje u kojima je HDZ imao slabu ili nikakvu konkurenciju a svoj položaj učvršćivao javnim iskazivanjem ljubavi prema predsjedniku Čoviću kojem je, osim sebe, darovao i “rektorsko žezlo”.

Ovaj put tu je i mnogo ozbiljnija opozicija oličena kroz stranke petorke koja, uz nove tehnologije, može ozbiljno uzdrmati HDZ.

Čeka nas, dakle, sraz žezla i skenera…

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba