Connect with us

KULTURA

Buhač Zrinjskom uručila Povelju za naslov prvaka BiH i vrhunsku promidžbu Mostara i HNŽ

Published

on

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marija Buhač u utorak je primila izaslanstvo Hrvatskog športskog kluba (HŠK) Zrinjski Mostar te je ovom prigodom klupskom rukovodstvu uručila Povelju za osvajanje 9. naslova prvaka BiH, uspješno dugogodišnje sportsko djelovanje i vrhunsku promidžbu Mostara i HNŽ-a.

“Od srca vam čestitam osvajanje još jednoga naslova prvaka, također i osvajanje Superkupa BiH”, kazala je Buhač dodavši kako ju je osobno, jednako kao i sve druge strastvene navijače, Zrinjski razmazio, naviknuo na pobjede i velike uspjehe, priopćeno je iz županijske Vlade.

Ističe kako je s ponosom pratila susrete Zrinjskog s europskim nogometnim velikanima.

“Svjesna sam koliko je znoja, truda i odricanja uloženo u svaki vaš uspjeh i zato je vrijedan našeg divljenja i poštovanja. Svima su nam svježa sjećanja na vaša postignuća i u sklopu europskih natjecanja, s ponosom smo pratili vaše susrete s europskim nogometnim velikanima. Pred vama je još jedan susret u ovoj sezoni, a onda, nakon zajedničkog slavlja i zaslužene proslave ovogodišnjih naslova, kreću pripreme za vaše nove nastupe na europskoj sceni. Netko će možda kazati kako je to neskromno, ali kao razmaženi navijači očekujemo još i veći uspjeh nego u sezoni 2023./2024.”, poručila je Buhač.

Navela je također kako biti dijelom europske nogometne obitelji, uz vrhunsko znanje, treninge i odricanja, traži i iznimnu financijsku i logističku potporu.

“Posebno čestitam Upravi i ljudima koji o tim bitnim pojedinostima skrbe, jer su uspjeli i u tomu segmentu Zrinjski pozicionirati u ravan s najboljima. Osobno sam ponosna na činjenicu da je i Vlada HNŽ-a značajnim dijelom, kroz redovite potpore, ugrađena u uspjehe i sva postignuća Zrinjskog. Uz vas smo bili sve ove godine, uz vas ćemo biti i u godinama pred nama, svjesni kako ste upravo vi najbolji mogući promotori ovoga grada, ove županije i ove države u cjelini”, kazala je Buhač.

Izaslanstvo kluba predvođeno je predsjednikom, dopredsjednikom i direktorom Kluba Denisom Lasićem, Dankom Šulentom i Ivanom Beusom, šefom Stručnog stožera i njegovim pomoćnikom Marijom Ivankovićem i Nenadom Gagrom, te kapetanom Nemanjom Bilbijom, priopćeno je iz županijske Vlade.

Lasić se osvrnuo na proteklu sezonu, istaknuvši kako je kod Zrinjskog potvrđen mentalitet pobjednika, te dodao da je recept uspjeha i osvajanja još jednog u nizu naslova u tome što je Zrinjski istinski velika obitelj, od Uprave do igrača i navijača.

“Bila je ovo izuzetno naporna sezona za nas. U jednom trenutku bili smo otpisani, ali smo na terenu potvrdili našu kvalitetu i zasluženo ponovno zasjeli na tron. Ovo je titula prije svega mojih igrača, svakako naših navijača, ali i svih ljudi koji žive i rade za Zrinjski”, kazao je ovom prigodom Mario Ivanković.

Predsjednici se na prijemu zahvalio i kapetan Zrinjskog Nemanja Bilbija, obećavši u svoje i uime suigrača, da će i dalje ostavljati srce na terenu, te ocijenio kako će takvim pristupom Zrinjski nedvojbeno donijeti još puno radosti i proslava Mostaru i županiji.

Sudionici susreta složili su se kako višestruki prvak BiH nedvojbeno zaslužuje i infrastrukturu koja prati njegove uspjehe, te kako očekuju da sve razine vlasti ispune svoja obećanja i obveze i osiguraju žurno dovršenje započetih radova na tribinama stadiona Zrinjskog.

Podsjećamo, HŠK Zrinjski Mostar osnovan je 1905. godine, te je jedan od najstarijih klubova ovog dijela Europe uopće.

Prisilno je ugašen od strane komunističkih vlasti 1945. godine, te ponovno oživljen s demokratskim promjenama 1992. godine.

Dosad je devet puta osvojio naslov prvaka BiH, tri puta Kupa BiH, ove godine i Superkup BiH.

U sezoni 2023./2024. plasirao se u skupnu etapu Konferencijske lige. Posljednji susret ove sezone Zrinjski igra u petak, 30. svibnja, s GOŠK-om Gabela, nakon čega slijedi središnja proslava naslova prvaka i osvajanja Superkupa BiH na mostarskom Trgu hrvatskih velikana, ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače./HMS/

 

Preporučeno:

Continue Reading

EKONOMIJA

Lihtenštajn traži radnike, plaće prelaze 7000 eura: Evo koji su uvjeti za Hrvate

Published

on

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija.

Lihtenštajn, bogata alpska kneževina, suočava se s manjkom radne snage, a visoke plaće čine ga privlačnim odredištem za radnike iz inozemstva. Istodobno, hrvatski državljani od 2026. imaju puni pristup švicarskom tržištu rada, nakon što švicarske vlasti nisu aktivirale zaštitnu klauzulu za Hrvatsku.

Lihtenštajn je malena, ali iznimno bogata alpska kneževina smještena između Švicarske i Austrije. EURES na svojoj platformi objavljuje informacije o tržištu rada i slobodnim radnim mjestima u Lihtenštajnu, a posao je moguće tražiti i preko te europske mreže. Ipak, važno je znati da pravo rada i pravo boravka nisu ista stvar: državljani EGP-a mogu raditi u Lihtenštajnu, ali za stalni boravak postoje kvote, dok su za prekogranične radnike pravila jednostavnija.

Za hrvatske građane posebno je zanimljiva susjedna Švicarska. Švicarsko savezno tijelo SEM objavilo je u siječnju 2026. da pragovi za ponovno ograničavanje slobode kretanja hrvatskih radnika nisu dosegnuti, pa su hrvatski državljani u 2026. godini zadržali puni pristup švicarskom tržištu rada. Nakon isteka prijelaznog razdoblja 31. prosinca 2026. takav pristup postaje konačan.

Plaće prelaze 7000 franaka

Plaće u Lihtenštajnu doista su vrlo visoke. Prema službenim podacima tamošnjeg statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2024. iznosila je 7401 švicarski franak, uključujući jednu dvanaestinu 13. plaće i drugih dodataka. To je aktualniji i metodološki pouzdaniji podatak od navođenja prosječne plaće od 6800 franaka.

Naravno, primanja znatno ovise o zanimanju, iskustvu i razini odgovornosti. Zato pojedini stručnjaci i menadžeri mogu zarađivati znatno više od medijana, dok su početne plaće u slabije plaćenim zanimanjima niže.

EURES Lihtenštajn navodi da je riječ o vrlo specifičnom tržištu rada s visokom zaposlenošću i vrlo niskom nezaposlenošću. Krajem 2023. u zemlji je bilo više od 20.700 aktivnih sudionika na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti bila je samo 1,4 posto.

Posao se može pronaći preko EURESA, ali postoji važna kvaka

EURES je službena europska mreža za traženje zaposlenja i na njezinu se portalu svakodnevno ažuriraju oglasi za radna mjesta u EGP-u i Švicarskoj. To znači da i hrvatski građani mogu preko platforme tražiti poslove u obje zemlje.

Kod Lihtenštajna, međutim, nije dovoljno samo pronaći posao. Državljani EGP-a podliježu posebnim pravilima za boravak. Polovica godišnjih dozvola za boravak dodjeljuje se putem lutrije, dok se druga polovica dodjeljuje odlukom Vlade. Za zaposlene državljane EGP-a u godišnjem se izvlačenju trenutačno dodjeljuje 28 dozvola.

Zbog toga je za mnoge realnija opcija prekogranični rad. EGP državljani koji rade u Lihtenštajnu, ali svakodnevno žive izvan zemlje, mogu dobiti potvrdu za prekogranične radnike, a poslodavac mora prijaviti početak radnog odnosa nadležnim tijelima u roku od deset dana.

Koji su radnici traženi?

Potražnja za radnicima u obje zemlje obuhvaća različite sektore, a posebno su važni zdravstvo, tehnologija, industrija, građevinarstvo, logistika i stručne usluge. U Lihtenštajnu snažnu ulogu imaju i financijske usluge, dok je gospodarstvo općenito izrazito usmjereno na industriju i usluge.

Za kandidate je znanje njemačkog jezika velika prednost, posebno za poslove koji uključuju izravan kontakt s klijentima, pacijentima ili lokalnim timovima.

Izuzetno privlačan porezni sustav

Lihtenštajn ima vrlo konkurentan porezni sustav za poduzeća. Porez na dobit iznosi 12,5 posto, uz minimalni porez na dobit od 1800 švicarskih franaka.

Zbog toga je zemlja privlačna brojnim kompanijama i investitorima, iako porezna politika nije jedini razlog njezina gospodarskog uspjeha. Lihtenštajn je posljednjih godina uskladio svoje financijsko zakonodavstvo s međunarodnim standardima transparentnosti.

Demografija povećava potražnju za radnicima

Jedan od važnih razloga pritiska na tržište rada jest starenje stanovništva i odlazak velikog broja zaposlenih u mirovinu. EURES-ovi podaci pokazuju da Lihtenštajn ima vrlo visoku stopu zaposlenosti i vrlo nizak udio nezaposlenih, što dodatno povećava potrebu za radnom snagom.

Slični trendovi prisutni su i u Švicarskoj, gdje se dostupnost kvalificiranih radnika pokušava povećati kombinacijom domaćeg obrazovanja i useljavanja.

Visoke plaće, ali i visoki troškovi života

Visoka primanja ipak ne znače automatski i visok životni standard nakon svih troškova. Stanovanje u regiji iznimno je skupo, a važan trošak može biti i zdravstveno osiguranje u Švicarskoj.

Upravo zato mnogi radnici koji rade u Lihtenštajnu žive u susjednoj Austriji, Švicarskoj ili drugdje u regiji i svakodnevno putuju na posao. Takav model posebno je zanimljiv zbog posebnog statusa prekograničnih radnika.

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija. No prije prihvaćanja posla treba provjeriti konkretne uvjete rada, poreze, troškove stanovanja i pravila boravka.

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

KULTURA

Brotnjak Goran Glamuzina predstavio nove nalaze megalita u zaleđu Neuma

Published

on

U zaleđu Neuma predstavljeni su novi nalazi megalitskih kamenih struktura za koje geolog i istraživač, Brotnjak Goran Glamuzina smatra da potječu iz prapovijesnog razdoblja. Među njima posebno izdvaja velike kamene konstrukcije koje opisuje kao dolmene, kiklopske zidine i menhire, ali i neobičan nalaz kamena s fosilima na jednom od monumentalnih kamenih objekata.

Glamuzina je rezultate svojih terenskih obilazaka predstavio u opsežnom tekstu posvećenom području koje naziva Neumskom dolinom megalita. Kao središnju zonu navodi prostor južno od planine Žabe, od šireg područja Zelenikovca i Gradačkog polja prema jugoistočnom dijelu Metkovića i okolnim naseljima.

Prema njegovim navodima, na tom se području nalazi velik broj kamenih struktura koje tumači kao ostatke prapovijesne monumentalne gradnje, uključujući dolmene, menhire, gradinske bedeme, podzidane terase, stare pristupne putove i druge kamene objekte, piše Goran Glamuzina za Megaliti Hercegovine.

Monumentalni dolmen kod Gradca

Posebnu pozornost posvetio je jednoj kamenoj konstrukciji na području istočno od sela Gradac, u smjeru Hotnja Hutovskog, Prapratnice i Zelenikovca. Nalazi se na južnoj strani uzvišenja Gače, a Glamuzina je opisuje kao jedan od najvećih i najupečatljivijih dolmena koje je pronašao u neumskom zaleđu.

Do lokaliteta je, prema njegovu opisu, vrlo teško doći zbog izrazito strmog, kamenitog i vegetacijom obraslog terena. Tijekom obilaska uočio je i ostatke kamenih terasa, zidova te pristupne staze koju interpretira kao prapovijesni put ili dromos prema samoj strukturi.

Najveću pozornost privukla je golema pokrovna kamena ploča postavljena gotovo vodoravno. Autor smatra da njezino postavljanje pokazuje visoku razinu znanja tadašnjih graditelja o svojstvima stijena, pomicanju velikih kamenih blokova i prilagođavanju izrazito zahtjevnom krškom terenu.

Na kamenom bloku pronađeni fosili

Na vrhu ove strukture Glamuzina je pronašao i manji komad vapnenca ispunjen vidljivim fosiliziranim ljušturama rudista, izumrlih školjkaša.

Kako navodi, takav fosilni sadržaj nije pronašao neposredno uz samu kamenu konstrukciju, zbog čega pretpostavlja da je komad kamena namjerno donesen i ostavljen na tom mjestu.

Autor ide i korak dalje te taj pronalazak povezuje s mogućnošću da su tadašnji stanovnici fosile prepoznavali kao nešto posebno i sakupljali ih. Upravo zato u svom tekstu iznosi tezu o mogućem vrlo ranom kolekcionarstvu fosila na području Hercegovine.

Ipak, sam razlog zbog kojeg bi fosilni kamen bio donesen na navedeno mjesto ostaje nepoznat. Glamuzina navodi više mogućnosti, od simboličke i obredne uloge do jednostavne zainteresiranosti tadašnjih stanovnika za neobične okamine.

Dolmeni kao mjesta za zaklon od vrućine?

Još jednu zanimljivu pretpostavku autor iznosi nakon obilaska megalitskih struktura kod Neumskog Gradca tijekom izrazito toplog razdoblja u kolovozu 2026. godine.

Kako opisuje, prostor ispod velike kamene ploče jednog od objekata bio je osjetno ugodniji i hladniji od okolnog terena izloženog suncu. Zbog sjene, kamene konstrukcije i strujanja zraka, Glamuzina pretpostavlja da su pojedini dolmeni mogli služiti i kao svojevrsna mjesta za rashlađivanje tijekom ljeta, dok bi položaji na osunčanim južnim padinama tijekom hladnijeg razdoblja mogli pružati zaklon i toplinu.

Tu mogućnost slikovito opisuje kao svojevrsne prapovijesne klima uređaje, ističući pritom da je riječ o njegovu tumačenju moguće funkcije tih objekata.

Potencijal za pješačke i edukativne staze

Velik dio teksta posvećen je i mogućnosti buduće valorizacije lokaliteta u neumskom zaleđu. Kao potencijalno zanimljive lokacije Glamuzina izdvaja uzvišenja Glimač, Pasjeka, Žrnjevo, Obli vrh, Gače i Zebelj.

Smatra da bi se na pojedinim područjima mogle urediti tematske pješačke, planinarske i biciklističke staze, postaviti edukativne ploče te istodobno zaštititi postojeće kamene strukture i prirodne lokalitete.

Uz megalitske strukture, ističe i geološku, paleontološku i vegetacijsku vrijednost neumskog područja, uključujući različite fosile, krške oblike i mediteranske šumske zajednice.

Cilj bi, prema njegovu mišljenju, trebao biti očuvanje najvrjednijih lokaliteta i njihovo približavanje javnosti bez narušavanja izvornog prostora, prenosi jabuka.tv.

www.brotnjo.ba

Continue Reading

KULTURA

Svečani zavjeti petorice mladih franjevaca na Širokom Brijegu

Published

on

U nedjelju, 6. rujna 2026. godine, u crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu pod večernjom sv. misom u 18 sati petorica naše braće, u ruke našega provincijala fra Joze Grbeša, položit će svečane (doživotne) zavjete u Redu manje braće.

Otkrijte više
Vjenčanje usluge
Magazin pretplata
automobil

Kandidati za svečane zavjete su:
– fra Luka Bešlić (Župa Bezgrešnog začeća BDM – Posušje)
– fra Ante Leo Dodig (Župa Uznesenja BDM – Seonica)
– fra Danijel Milićević (Župa sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin)
– fra Robert Radić (Župa sv. Mihovila Arkanđela – Drinovci)
– fra Ante Vlašić (Župa sv. Anastazije – Samobor)

Polaganjem svečanih zavjeta ova braća postaju punopravni članovi Franjevačkog reda, te zavjetuju Bogu da će sve vrijeme svoga života živjeti u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći, po Pravilu Reda manje braće i slijedeći primjer sv. našeg oca Franje.

”Našu braću preporučamo u vaše molitve!”, navodi se u objavi.

Otkrijte više
Povijest
Karte, vodiči, zastave i sl.
Kulturna baština

Vrisak.info

Odgovori

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba