Kandidatkinja HDZ BiH za Skupštinu HNŽ reagirala je na izjavu antihrvatskog i antiustavnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića u kojoj HDZ BiH i druge hrvatske stranke naziva „filijalama Zagreba“ te ih povezuje s UZP-om i osuđenim ratnim zločincima, smatrajući potrebnim upozoriti na političku težinu takvih riječi.

Željko Komšić četiri je puta izabran na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Budući da je glasovanje tajno, ne može se utvrditi nacionalnost svakog birača, ali izborni rezultati jasno pokazuju da je presudnu potporu dobivao u većinski bošnjačkim sredinama, a ne u općinama s hrvatskom većinom. Zbog toga ga većina Hrvata ne doživljava kao svojega legitimnog političkog predstavnika, podsjetila je Burić u izjavi za Hrvatski Medijski Servis.

ponavljam svoj stav:moj glas ide Stani Burić koja se prva javila na “štetan)braniteljski zakon što su donijeli Federalni(svi) Zastupnici .Hitno treba podnijeti Apelaciju

Problem, kaže Burić, nije samo način njegova izbora nego i politički odnos prema Hrvatima koje bi, kao hrvatski član Predsjedništva, trebao predstavljati.

-Tijekom četiriju mandata nije izgradio stvaran odnos ni povjerenje s hrvatskim općinama i sredinama. Nije među njima prihvaćen kao njihov predstavnik niti je svojim djelovanjem pokazao dovoljno razumijevanja za njihove političke zahtjeve, ratne žrtve i doprinos obrani Bosne i Hercegovine, napominje sugovornica HMS-a.

Naglašava kako je političke stavove HDZ BiH legitimno kritizirati, ali, ističe, kako hrvatske političke predstavnike kolektivno nazivati „filijalama Zagreba“ i povezivati ih sa zločinima nije odmjerena politička kritika.

-Takva generalizacija zanemaruje činjenicu da su Hrvati na referendumu snažno poduprli neovisnost Bosne i Hercegovine te da je HVO bio organizirana vojna snaga hrvatskoga naroda i jedna od ključnih snaga njezine obrane od velikosrpske agresije, navodi Burić.

Upozorava kako se uloga HVO-a i Hrvatske vojske ne može izbrisati selektivnim tumačenjem povijesti.

-Ravno, prva napadnuta i razorena općina u Bosni i Hercegovini, oslobođeno je 30. svibnja 1992. djelovanjem hrvatskih snaga. Hrvatska vojska je operacijom „Oluja“, djelujući s područja Republike Hrvatske, razbila snage koje su držale bihaćku enklavu u okruženju, otvorila kopneni pristup Cazinskoj krajini i spojila se s 5. korpusom Armije RBiH. Tome su prethodile zajedničke operacije Hrvatske vojske i HVO-a koje su preusmjerile neprijateljske snage i bitno pridonijele sprječavanju pada Bihaća, napominje Burić.

Kasnije operacije HVO-a i Hrvatske vojske, dodaje, promijenile su odnos snaga, oslobodile velika područja Bosne i Hercegovine i stvorile pretpostavke za završetak rata i sklapanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Bez žrtve hrvatskih branitelja i vojnih uspjeha hrvatskih snaga teško bi, ističe Burić, bilo govoriti o opstanku Bosne i Hercegovine u njezinim današnjim granicama.

-Iz Komšićevih javnih istupa uglavnom izostaje jednako jasan odnos prema teškim zločinima koje su pojedini pripadnici i postrojbe Armije Republike Bosne i Hercegovine počinili nad hrvatskim civilima i zarobljenicima. Trusina, Grabovica, Uzdol, Križančevo Selo, Bugojno i druga mjesta hrvatskog stradanja ne smiju se prešućivati niti njihove žrtve promatrati kao manje vrijedne. Takav selektivan odnos posebno zabrinjava kada dolazi od osobe koja zauzima mjesto hrvatskog člana Predsjedništva, kaže sugovornica HMS-a.

Svaki ratni zločin, naglašava, mora biti nedvosmisleno osuđen, svaka nevina žrtva jednako poštovana, a svaka pravomoćna sudska presuda prihvaćena, bez obzira na nacionalnost počinitelja ili žrtve.

-Međutim, odgovornost pojedinaca ne smije se pretvarati u kolektivnu osudu HVO-a i hrvatskog naroda, kao što se ni zločini počinjeni nad Hrvatima ne smiju prešućivati radi stvaranja jednostrane slike rata, naglašava.

Burić upozorava kako se Bosna i Hercegovina ne može graditi nametanjem političkih predstavnika jednom konstitutivnom narodu, ponižavanjem njegovih branitelja i selektivnim odnosom prema njegovim žrtvama.

Takva politika, kaže, ne jača državu, nego produbljuje nepovjerenje.

-Stabilna Bosna i Hercegovina moguća je samo kao država stvarne ravnopravnosti u kojoj će svaki konstitutivni narod moći legitimno izabrati svoje političke predstavnike, a svaka žrtva i svaki doprinos njezinoj obrani biti jednako priznati i poštovani, zaključuje kandidatkinja HDZ BiH za Skupštinu HNŽ Stana Burić./HMS/