Prema podacima Ministarstva financija ŽZH, za uzgoj muznih krava isplaćeno je 340.000 KM, za uzgoj rasplodnih ovaca 160.350, dok je za uzgoj rasplodnih koza izdvojeno 12.075 maraka. Potpora za uzgoj rasplodnih krmača iznosila je 63.800 KM. Za držanje pčelinjih društava isplaćen je iznos od 177.821 KM. Za proizvodnju svježeg ovčjeg i kozjeg mlijeka izdvojeno je 79.535,20, dok je za podizanje nasada maslina isplaćeno 34.050 maraka. Iz Ministarstva financija ŽZH naveli su kako je novčana potpora za uzgoj koke nesilice za proizvodnju konzumnih jaja isplaćena u visini od 40.000 KM, dok je proizvođačima matice pčela isplaćeno 1.500 KM.

Dopredsjednica Vlade i ministarstvo financija Županije Zapadnohercegovačke Blagica Leko istaknula je kako je isplati navedenih novčanih potpora prethodila Odluka Vlade ŽZH o donošenju Programa utroška sredstava „Tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku“, utvrđenih županijskim proračunom za 2026. godinu.

Uz poticaje u poljoprivredi, ranije je isplaćeno i 625.000 KM kroz tekuće prijenose za poticanje razvoja gospodarstva. Za poticanje nabave novih strojeva i modernizaciju poslovnih kapaciteta u ŽZH izdvojeno je 215.900 KM, dok je za potporu obrtima i tradicionalnim starim zanatima isplaćeno 126.100 maraka. Potpora novoosnovanim poslovnim subjektima i početnicima u poslovanju iznosila je 140.000 KM, dok je za uvođenje digitalizacije poslovanja izdvojeno 110.000 KM. Iz županijskog proračuna isplaćeno je i 26.000 maraka za poticanje poduzetništva osoba s invaliditetom, dok su poticaji poduzetnicima povratnicima iznosili 7.000 KM.

Tako je Ministarstvo financija ŽZH u ovoj godini isplatilo po 7.000 KM potpore za 20 novoosnovanih poslovnih subjekata. Jedan od korisnika poticaja je i Jerko Biško proizvođač kozjeg mlijeka iz Grude kojem se u poslu pridružio sin povratnik iz Njemačke. Za njega i njegovu obitelj ovi poticaji znače opstanak posla.

„Poticaji koje nam isplaćuje Županija Zapadnohercegovačka i Federacija BiH znače jako puno, jer da nije tih subvencija ne bismo mogli opstati, odnosno proizvodnja nam se ne bi isplatila“, kazao je Biško, čija farma broji 250 koza i 80 ovaca, a mlijeko koje proizvodi otkupljuje sirana Puđa, s kojom ističe odličnu suradnju.

Naglašava kako se uz trud i rad, te poticaje s navedenim razinama od ovog posla može sasvim pristojno živjeti. Dokaza za to je i njegov sin, koji kaže kako mu je bolje raditi ovdje kući s ocem nego u Njemačkoj.

Iz Seljačkog saveza Federacije BiH ističu kako Županija Zapadnohercegovačka izdvaja uistinu korektna sredstva za poticaje, te da bi bez tih novaca broj proizvođača bio značajno manji.

„Jedino na ovaj način, kroz poticaje možemo zadržati postojeće stanje u poljoprivredi“, naglasili su iz Seljačkog saveza podsjećajući kako se zbog brojnih elementarnih nepogoda proizvođači jedino uz subvencije mogu opstati na tržištu.

Isplatu poticaja pozdravili su i maslinari.

“Kao Udruga maslinara Ljubuški zadovoljni smo što je naša inicijativa uvažena i što je potpora za podizanje novih nasada maslina povećana s 250 na 500 KM po dulumu. Međutim, jednako je važno da se odobreni poticaji pravodobno i u cijelosti isplaćuju, jer poljoprivrednicima ta sredstva predstavljaju konkretnu pomoć u podmirivanju troškova ulaganja i planiranju novih nasada. Zahvaljujemo ministrici financija Blagici Leko i ministru gospodarstva Zvonimiru Širiću na razumijevanju i otvorenosti za suradnju. Vjerujemo da će se ovakav odnos nastaviti i da će se biti redovito isplaćivani, jer je to jedan od preduvjeta za razvoj maslinarstva i ključnih poticaja na području Županije Zapadnohercegovačke“, zaključio je Andrija Markić član Upravnog odbora Udruge maslinara Ljubuški.