Connect with us

EKONOMIJA

Feal otvara tvornicu u Hrvatskoj, investirali su 32 milijuna eura

Published

on

Proizvođač aluminijskih profila iz Širokog Brijega Feal d.o.o. u Karlovcu otvara prvu tvornicu u Hrvatskoj u kojoj će do kraja godine zapošljavati stotinjak domaćih radnika iz metalske, elektro, kemijske i strojarske struke. Investiciju “tešku” 32 milijuna eura financirali su vlastitim sredstvima, a izgradnja je trajala oko dvije godine.

Nova tvornica smještena je u poslovnoj zoni Gornje Mekušje i prostire se na više od 17.000 m². Zašto Karlovac? Zbog dobre poslovne zone, susretljivih vlasti, dugogodišnjeg poslovanja u Hrvatskoj i karlovačke industrijske povijesti, kažu u tvrtki.

Ovo je naša prva tvornica u Hrvatskoj i EU. To je bitno zbog otvorenih granica, ali je i poruka našim kupcima, partnerima i konkurenciji. Mi smo proizvođačka firma, tvornicu gradimo kako bi ovdje ostali duže i proizvodili kvalitetne proizvode za tržišta na kojima smo bili prisutni i dosad, a gdje ćemo svoju poziciju dodatno učvrstiti, kazao je Damir Šimunović, direktor Feal Hrvatska.

Praksa za hrvatske studente

Feal iz Širokog Brijega surađuje s brojnim tvrtkama, među kojima se ističu imena poput Siemensa i Strabaga, a više od 80 posto njihove proizvodnje izvozi se u Njemačku, Austriju i Švicarsku. Osim planova dodatnog zapošljavanja uz postojećih tridesetak radnika, cilj kompanije je omogućiti praksu za hrvatske studente i učenike prvom prilikom, piše Poslovni.hr.

Već dugo imamo praksu davanja stipendija za visoko stručno osposobljavanje, tu se prvenstveno radi o inženjerima strojarstva, arhitekture, građevine, ekonomije i prava. Na taj način smo najčešće crpili i kadrove. Ova tvornica imat će istu praksu. Proizvodnja je kod nas pomalo specifična pa se zaposlenici na većini radnih mjesta obučavaju kad krenu raditi, rekao je Ante Musa, direktor Feala, novinarima prilikom obilaska tvornice.

Recikliranje podzemnih voda

Svi zaposleni prije početka rada u hrvatskom pogonu odlaze na 10 do 15 dana obuke u Široki Brijeg. Kompaniji je važno da svatko tko počne raditi u novoj tvornici “prođe sve segmente, od prvoga šarafa u montiranju opreme do gotove opreme.”

Karlovačka tvornica građena je u skladu s najvišim standardima održivosti, a u pogonu se koristi napredni sustav recikliranja industrijskih voda. Na krovu hale postavljena je solarna elektrana snage 30 megavata, a paralelno se razvijaju sustavi za praćenje i optimizaciju energetske učinkovitosti s ciljem smanjenja potrošnje energije po kilogramu proizvoda za sedam posto do 2029. godine.

Iz Feala naglašavaju kako su im održivost i ekološki standardi od iznimne važnosti, tako će se sve podzemne vode koje koriste u jednom dijelu proizvodnog procesa reciklirati i prolaziti kroz pročistač prije puštanja u kanalizaciju. Priznaju ipak kako se zbog, između ostalog, ekoloških razloga nisu uspjeli kvalificirati za europske poticaje.

Održiva ulaganja

Šimunović pojašnjava: Poticaja europskih fondova nismo imali. Nažalost, nismo mogli zadovoljiti kriterije koji su pred nas bili predstavljeni. Primjerice, jedan od njih koji nismo ispunili je ušteda električne energije. Naime, već u Hrvatskoj smo imali trgovine te samom izgradnjom tvornice ćemo naravno trošiti još više električne energije, iako smo je napravili tako da troši manje energije i na krovu imamo solarnu elektranu.

Feal je poznat po sustavima za graditeljstvo koje proizvodi, dok im drugi segment poslovanja čine industrijski profili za automobilsku industriju, modularne sustave, brodogradnju, fotonaponske panele… Posluju već 50 godina, a aktivni su i na području obnovljivih izvora energije u matičnoj Bosni i Hercegovini.

Od 2019. godine u pogonu je vjetroelektrana Jelovača snage 36 megavata, a ove godine puštena je u rad fotonaponska elektrana Zvizdan u Ljubuškom snage 28 megavata. Održivost će biti princip koji će primjenjivati i u Hrvatskoj.

Ova investicija poruka je da industrija u Hrvatskoj ima budućnost: održivu, tehnološki naprednu i snažno usmjerenu na zajednicu, rekao je Šimunović.

Planovi za širenje

Ulaskom na EU tržište u kompaniji vjeruju kako mogućnosti za daljnje proširenje ima, posebice na slovenskom, mađarskom i austrijskom tržištu. Šimunović je kazao da tvornica može ispuniti sve kapacitete koje građevinski sektor ima u Hrvatskoj, a istovremeno dovoljno velik da mogu pokriti i industrijske potrebe šire van granica Lijepe Naše.

Musa je istaknuo činjenicu kako su 2000. godine proizveli 500 tona proizvoda, a danas istu količinu realiziraju u tri dana. U karlovačkoj tvornici simbolički je velika količina opreme obojana u crveno, bijelo ili plavo, tri boje prisutne na hrvatskoj zastavi.

Sudjelovanjem u poslovnoj utakmici unutar eurozone, sada ih zahvaćaju i vanjskopolitički problemi s kojima se EU bori, poput carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.

Američke carine sigurno su jedan od utjecajnih globalnih faktora koji će napraviti pomutnju na europskom tržištu. Već se osjeća manja potražnja i pad cijene aluminija na burzama, kao i negativan odnos tečaja dolara i eura. Ukoliko se nastave trgovinski ratovi sigurno će negativno utjecati, no treba vidjeti što će biti u budućnosti, rekao je Musa.

(www.jabuka.tv | Foto: Davor Puklavec / PIXSELL)

Continue Reading

EKONOMIJA

Plavčić i Jurak potpisali sporazum: Jačati položaj mladih i graditi europsku budućnost BiH

Published

on

U Zagrebu je danas održana zajednička sjednica predsjedništava Mladeži HDZ-a Republike Hrvatske i Mladeži HDZ-a Bosne i Hercegovine, na kojoj je potpisan Sporazum o posebnim odnosima dviju organizacija.

Sporazum su potpisali predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić i predsjednik Mladeži HDZ-a RH Tin Jurak, čime je suradnja mladih političkih generacija dobila jasan i strukturiran institucionalni okvir.

Uoči službenog sastanka izaslanstva su odala počast kod Spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, nakon čega je održana zajednička sjednica i potpisivanje dokumenta.

Potpisani Sporazum predstavlja nastavak dugogodišnje suradnje te potvrđuje trajnu povezanost organizacija mladih najjačih hrvatskih političkih stranaka u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Riječ je o drugom zajedničkom sporazumu nakon što je u listopadu 1994. godine potpisana zajednička Odluka o konfederalnom odnosu, a potom i prvi Sporazum o posebnim odnosima potpisan u svibnju 2022. godine u Čapljini.

Predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić istaknuo je kako dokument nadilazi simboliku i otvara prostor konkretnim aktivnostima.

„Ovim sporazumom definiramo novu fazu suradnje koja se temelji na odgovornosti, dijalogu i zajedničkom radu. Mladi moraju biti nositelji rješenja, a ne samo promatrači političkih procesa. Naš cilj je konkretna razmjena iskustava, politička edukacija i projekti koji će mladima ponuditi realne prilike – od zapošljavanja i poduzetništva do aktivnog sudjelovanja u društvu“, poručio je Plavčić, istaknuvši važnost europske perspektive Bosne i Hercegovine, pri čemu je hrvatska Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem najsnažniji zagovaratelj europskih integracija BiH, a isto tako i Mladež HDZ BiH i RH kroz rad u Vijeću Mladeži Europske pučke stranke.

Predsjednik Mladeži HDZ-a RH Tin Jurak kazao je kako institucionalna suradnja mladih doprinosi dugoročnoj stabilnosti i partnerskim odnosima.
„Suradnja koju danas potvrđujemo nije deklarativna, nego sadržajna i usmjerena prema budućnosti. Razmjena iskustava, zajednički projekti i kontinuirani dijalog snažan su poticaj mladima s obje strane granice“, istaknuo je Jurak.

Tijekom sastanka razgovaralo se o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, pripremama za Opće izbore 2026. godine te zajedničkim aktivnostima u nadolazećem razdoblju. Poseban naglasak stavljen je na okrugli stol „Analiza i unapređenje politika prema mladima po županijama“, koji će biti održan naredne subote u Jajcu, a zatim i na obilježavanje 34. obljetnice Mladeži HDZ-a BiH, kao i na pripreme za Međunarodnu konferenciju planiranu u lipnju u Bosni i Hercegovini.

Među prioritetima su i ponovna organizacija hodočašća Mladeži u Međugorje, jačanje suradnje županijskih odbora dviju organizacija te razvoj drugih konkretnih projekata usmjerenih na jačanje položaja mladih u obje države.

Sudionici su naglasili kako je uloga mladih političara u vremenu globalnih i regionalnih izazova posebno važna, osobito u područjima demografije, obrazovanja, zapošljavanja i međunarodne suradnje, uz jasno opredjeljenje za stabilnost i europsku budućnost Bosne i Hercegovine./HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

PLENKOVIĆ REAKCIJOM NA DABRIN PRIJEDLOG DOVODI HDZ NA TANAK LED

Published

on

 

Prilično je neočekivano ovakvo nesnalaženje Plenkovića i HDZ-a, prije svih potpredsjednika Vlade Bačića uz Plenkovića, nakon jučerašnjeg istupa Josipa Dabre pred medijima.

Čemu stvaranje atmosfere zavjere s vrha države i izazivanje golemog nepovjerenja nacije u svoj politički profil, na pitanjima zbog kojih bi upravo HDZ trebao biti zahvalan Dabri i Domovinskom pokretu, prigrliti te zahtjeve ne riskirajući antagonizne tzv. centrista s obzirom da su Dabrinu reakciju izazvali sami ti navodni antitotalitaristi i centristi, jer su Dabrini zahtjevi sami programski temelj državotvorne baštine HDZ-a?

Plenković nikakvim egzibicijama i retoričkim akrobacijama ne može lako ignorirati i odbiti Dabrin prijedlog, a da ne ispadne u javnosti – ljevičar, HDZ ljevica.

Dan ranije, uoči Dabrinog istupa i nervoznih Plenkovićevih reakcija, potpredsjednik Vlade Božinović je posve smireno reagirao na realno bezobrazan ultimatum slabijeg koalicijskog partnera Hrebaka i HSLS, koji je Pupovčevim standardnim načinom ultimativno a s realno marginalne pozicije postavio vladajućem HDZ-u i općoj javnosti neopoziv zahtjev. Božinović je bio svjestan da taj Hrebakov zahtjev upravo HDZ-u, a ne Domovinskom pokretu može izazvati ozbiljne probleme, a katastrofalne ukoliko Dabro reagira osmišljenom reakcijom.

Po svemu izgleda da jedini Boẓ̌inović u vrhu države ne podcjenjuje Dabru i DP.

Božinović je očito pravilno procjenio da na Hrebakov ultimatum s preciznim javnim i političkim udarom na zastupnika Domovinskog pokreta Josipa Dabru, i Dabro, ali i Domovinski pokret moraju reagirati, da će sigurno reagirati, jer u protivnom postaju posve bezvrijedni i strateški mrtvi, te da njihovu reakciju ovoga tipa nitko neće adresirati na Hrebaja, nego na HDZ.

Ne znam je li Plenkoviću netko među suradnicima ili savjetnicima rekao, znao ili u konačnici smio reći da je opći stav ozbiljnih ljudi da Hrebak nije ništa uradio bez Plenkovićevog suglasja ili čak naloga, bez obzira bilo to tako ili ne.

Hrebak naime baš ničim u karijeri nije postigao politički subjektivitet, ni stranački, ni osobni pogotovo, da bi se s minimumom uvjerljivosti njegov udar na Dabru i DP, pogotovo njegov ultimatum Plenkoviću smio smatrati autentičnim političkim stavom.

To je prevladavajuća percepcija, kojoj je Plenković svojom reakcijom stavio točku na “i”.

Josip Dabro, očito uz suglasnost Ivana Penave i rukovodstva Domovinskog pokreta, je reagirao bez ultimativnosti prema bilo kome, ponudio Hrebaku, HSLS-u i kompletnoj koaliciji na čelu s Plenkovićevim HDZ-eom izrazito utemeljeno i odgovorno političko rješenje zalažući svoj mandat i politički status.

Mnoge promatrače su tom reakcijom iznenadili, ali i izazvali tsunami oduševljenja opće navionalne javnosti.

I očito šokirali mainstream.

Odmah želim naglasiti – potpuno realno, provedivo, a po reakcijama javnosti koje bi se mogle nazvati svojevrsnim referendumom – željeno, korisno i prihvatljivo rješenje.

Utoliko je neobična, komunikacijski čudna i ne naročito inteligentna bila reakcija Andreja Plenkovića, koji je uz naglasak da ne prihvaća ultimatume ni on, ni HDZ, ali tek nakon Dabrinog javnog prijedloga koji nikako nije moguće nazvati ultimatumom, iako uopće nije reagirao na stvarni Hrebakov ultimatum, pridodao da on osobno ne misli da je “ovo što je Dabro uradio slučajno i da će to ispitati”.

Začuđujuće je neinteligentan ovakav pristup, ali nije neočekivan nakon niza, ili nepromišljenih, ili osjećajem svevlašća potaknutih reakcija unazad nekoliko godina.

Plenković je ranije prolazio neokrznut zbog takvih istupa, no, baš sve što se događa u svijetu i u zemlji ukazuje na rubnu situaciju u kojoj pametni političari shvaćaju delikatnost svake javne riječi i postupka, pa je utoliko ovakva Plenkovićeva reakcija čudnija.

Nakon toga istupa Branko Bačić, poziva se na stavove Vijeća za suočavanje s ostavštinom totalitarnih i nedemokratskih režima, te naglašava kako on osobno nije za zabrane.

Gotovo je neshvatljiva prozirnost ovih istupa dvojice najviših funkcionera HDZ-a.

Prvo, Plenković koji nastoji tijekom čitave karijere, posebno na funkcijama predsjednika HDZ-a i već deset godina predsjednika Vlade sebe predstaviti kao ultimativnog antitotalirsta s izrazitim europejskim demokratskim profilom, nervozno otvoreno nastoji iza Dabrinog apsolutno antitotalitarističkog prijedloga koga upravo HDZ nikako ne bi smio odbiti, pronaći skrivenu namjeru ili neki, valjda opasni cilj.

Takva reakcija se jedino može tumačiti reakcijom vladara koji se osjeća ugroženim i kome je jedino bitna njegova pozicija.

Upravo takvu percepciju je baš Plenković više od ikoga morao izbjeći, a on ju je potvrdio bez da trepne i silno izložio i sebe, i stranku pogotovo.

S obzirom da je Plenkoviću svašta moguće prigovoriti, od čega najmanje nedostatak komunikacijske promišljenosti, ova reakcija više od bilo čega u njegovoj karijeri ukazuje na nevjerojatnu nervozu, a posljedično ga posve ŝtetno za njegov brižljivo njegovani profil doslovno dovodi u ravan ljevice, čak i ultraljevice, topeći mu kapital koji je stekao nedavnom reakcijom oko dočeka rukometaša.

Plenković se ovom reakcijom vraća na poziciju prikrivenog ljevičara na čelu stranke desnog centra, odnosno na politički profil i jednadžbu njegove ministrice Nine Obuljen Koržinek, koja je do sada otkupljivala grijehe njegove ljevičarske politike i bila političko magare za batinanje kad gazda dođe na udar.

To je realno pogubno za HDZ.

Bačić tvrdi da je protiv zabrana dok DORH i policija postupaju protiv Dabre i pjevača, to govori u oči narodu iako stotine sličnih postupaka protiv “simpatizera NDH”, čak kad njihovo ponašanje nosi duboku simboliku Domovinskog rata, jasno ukazuju na to da Hrvatska ima i održava institut zabrana, ali samo jednoga oblika totalitarizma, i to čak u formi umjetno proglašenoga i realno štetnoga za hrvatski narod, s ozbiljnim elementima zatiranja nacionalne slobode.

Nitko živ odavno ne vjeruje HDZ-u da je protiv “svih totalitarizama”, što i pučkoškolci znaju, pa se u situaciji kad je Josip Dabro krajnje karakterno izložio svoj politički status pozivajući na državnu demonstraciju politika protiv totalitarizama, pozivanje na povjerenje koga nema s nastavkom progona “fašista” i “ustaŝa” uz golemu državnu potporu neokomunistima i antifašističkim promotorima komunističkih antivrijednosti, jedino moguće tumačiti kao provokaciju ili imbecilnost.

Pozivati se u ovom slučaju na Vijeće je odavno kompromitiran model, koga nitko normalan u Hrvatskoj odavno ne uzima kao ozbiljan argument ili uporište nekakve nacionalne politike, jer je upravo Plenković nebrojeno puta zlouporabio to Vijeće pozivajući se na zaključke kojih nije bilo, a ignorirajući tzv. Dokument dijaloga, koji vidi čuda, baš Josipu Dabri i Domovinskom pokretu daje za pravo potpuno legitimirajući njihove zahtjeve.

Reakcije HDZ-a, spomenute dvojice, su potpuno izjednačive u sadržajnom smislu s reakcijama s ljevice, gdje se pojavljuje primjerice povjesničar Neven Budak i tvrdi kako su Dabrini zahtjevi neustavni jer “nema dvojbe da je antifašizam ustavni temelj suvremene države”, što je teška laž koja se godinama koristi za poticanje neravnoteža u zemlji.

S istih pozicija istupa i karikaturalni političar Ranko Ostojić, neuka pseudorevolucionarna ideološka sirovina, a svemu daje javnu dimenziju još karikaturalniji portal Faktograf, navodni fackt checker, ponavljajući isto.

Nema sumnje da će ljevica ići isključivo u pravcu “zaštite ustavnosti” lažući kao i Tomašević i njegova skupina uvodeći zabrane, jer Ustav, te sve europske pravne i političke stečevine govore sasvim suprotno.
Njima je jedino preostala laž, jer ih Dabrini zahtjevi brišu s lica zemlje.

Zašto to demokršćanskom HDZ-u i stranci navodnog desnog centra ne odgovara?

Jedini odgovor je – jer se lažno predstavljaju.

Zbog toga je Plenković s ovakvom reakcijom ugazio u vrlo sklizak i neobranjiv teren, koji bi HDZ definitivno mogao politički trajno kompromitirati i pred narodom potpuno uništiti i onako odavno poljuljane ostatke državotvornosti.

Je li Plenković najavljenim pravcem “ispitivanja” pozadine Dabrinih namjera, Dabrinih zahtjeva koje bi svaki Hadezeovac ako drži do stranačke baštine i deklariranih načela odmah morao potpisati definitivno nakanio odvesti stranku na antifašističku ljevicu vidjet ćemo narednih dana, a pogotovo će biti zanimljivo gledati je li to moguće usprkos svojoj apsolutno odlučujućoj poziciji u stranci provesti bez turbulencija.
Plenković i HDZ nikada nisu bili pred ovako jasnim ispitom u kome nema manevarskog prostora nimalo.

Continue Reading

EKONOMIJA

UNDP i Sveučilište u Mostaru o novim modelima uključivanja studenata u razvojne programe

Published

on

 

Na Sveučilište u Mostaru održan je sastanak s predstavnicama Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) – Selmom Osmanagić Agović, projektnom menadžericom i UNDP kontakt osobom za mlade, te Boženom Bohm Kaltak, voditeljicom Regionalnog ureda UNDP-a za Hercegovinu u Mostaru i programa Via Dinarica.
Predstavnice UNDP-a primila je prof. dr. sc. Mirjana Milićević, voditeljica Ureda za projekte Sveučilišta u Mostaru.
Svrha sastanka bila je razmatranje budućih potencijalnih oblika suradnje između UNDP-a i Sveučilišta u Mostaru, s posebnim naglaskom na uključivanje studenata i mladih u aktivnosti i programe koje UNDP provodi u Bosni i Hercegovini. Razgovarano je o mogućnostima povezivanja akademske zajednice i UNDP-a kroz zajedničke inicijative, projektne aktivnosti, stručne prakse, istraživačke projekte i programe usmjerene na održivi razvoj, zapošljavanje mladih i jačanje kapaciteta lokalnih zajednica.
Obje strane izrazile su spremnost za intenziviranje suradnje te razvoj konkretnih modela partnerstva koji će doprinijeti aktivnijem uključivanju mladih u procese društvenog i gospodarskog razvoja.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba