Connect with us

KULTURA

HDZ BiH i SNSD: Stabilnost BiH počiva na Ustavu, dogovor jedini put za naprijed

Published

on

Mostar je danas bio mjesto sastanka izaslanstava Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, predvođenih predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Susret je nastavak dijaloga dviju stranaka o temama koje će obilježiti iduće političko razdoblje u BiH.

U trenutku kada politički procesi traže jasniju koordinaciju i dogovor o pitanjima koja izravno utječu na rad vlasti na razini BiH, susret je bio usmjeren na odnose političkih partnera, aktualne političke izazove i funkcioniranje vlasti te očuvanje institucionalnog kontinuiteta do Općih izbora u listopadu uz poštivanje važećeg zakonskog okvira.Galerija 4

„Predsjedateljica Vijeća ministara upoznala nas je s tim što bismo još eventualno mogli zajedno uraditi u Vijeću ministara BiH, a prokomentirali smo i rad Zastupničkog doma i Doma naroda PSBiH. Zahvaljujem predsjedniku Dodiku i njegovim suradnicima na razumijevanju za mnoga pitanja koja su stajala pred nama proteklih godina, a za koja smo tražili zajednička rješenja. Razlike između dviju stranaka u pojedinim pitanjima postoje, ali smo do sada kroz suradnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti znali pronaći put do dogovora i nastavit ćemo tako dalje“, kazao je Čović.Galerija 3

U razgovorima su, uz predsjednika Čovića, sudjelovali zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto, dopredsjednice Darijana Filipović i Lidija Bradara te član Predsjedništva Marinko Čavara. Uz predsjednika Dodika, u izaslanstvu SNSD-a bili su potpredsjednice Željka Cvijanović i Sanja Vulić, članovi Predsjedništva Savo Minić i Staša Košarac te članica Glavnog odbora Ana Trišić Babić.Galerija 8

Otvorena politička pitanja, naglašeno je na konferenciji za medije nakon sastanka, zahtijevaju međusobni dijalog i dogovor te poštivanje ustavnoga okvira Bosne i Hercegovine kako bi se izbjegli novi zastoji u donošenju važnih odluka.

„Da nije bilo angažmana HDZ-a BiH i SNSD-a, Bosna i Hercegovina bila bi u još težoj političkoj situaciji. Surađivali smo na pitanjima na kojima smo mogli dati doprinos očuvanju stabilnosti i funkcioniranju institucija“, istaknuo je Dodik.

U kontekstu odnosa domaćih institucija prema međunarodnom faktoru, uključujući i ulogu vršitelja dužnosti visokog predstavnika, istaknuto je kako vanjski intervencionizam ne može zamijeniti unutarnju političku odgovornost, funkcionalan dijalog i sposobnost institucija da samostalno donose odluke.

„Vjerujemo da Bosna i Hercegovina može i treba funkcionirati isključivo u skladu s Ustavom. Zato trebamo raditi u novim okolnostima koje će omogućiti da domaće institucije preuzmu odgovornost i da se odluke donose u skladu s ustavnim poretkom. Visoki predstavnici nisu imali pravo nametati zakone. Svjedoci Daytonskog sporazuma tu su da gledaju, a ne da upravljaju. Slažemo se da treba očuvati stabilnost i mir te Bosnu i Hercegovinu vratiti na Ustav“, kazao je Dodik.Galerija 10

„Smatramo da je najrealnije za sve u Bosni i Hercegovini staviti izvan snage sve odluke koje su visoki predstavnici donosili. Isto tako, sadašnji vršitelj dužnosti visokog predstavnika treba imati jasno definiran vremenski okvir i put odlaska. Bosna i Hercegovina mora preuzeti odgovornost kroz izvršnu i zakonodavnu vlast“, ponovio je Čović.Galerija 9

Govoreći o najavljenoj deklaraciji Hrvatskoga sabora, na konferenciji za medije istaknuto je kako se tom pitanju pristupa s posebnom pozornošću, imajući u vidu ulogu Republike Hrvatske kao članice Europske unije i NATO-a te ustavni položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

„Što se tiče ove deklaracije, mislim da imamo jedan bitan novi moment, a to je da bi je, koliko razumijem, sutra trebao usvojiti Hrvatski sabor. Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije i mi s posebnom pažnjom gledamo na ono što se moglo vidjeti u medijima. Naša podrška konstitutivnosti hrvatskoga naroda je neprikosnovena. Priča o građanskoj Bosni i Hercegovini ne može biti civilizacijsko dostignuće ako se kroz nju nameću rješenja konstitutivnim narodima“, naglasio je Dodik.

Europski put BiH izdvojen je kao jedna od važnih tema. Na pitanje o mogućnosti usvajanja preostalih europskih zakona, Čović je istaknuo: „Nažalost, vrlo malo je vremena ostalo za zakonodavnu vlast. Dom naroda će u srijedu raspravljati o Zakonu o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine, ali moramo znati da je to tekst zakona koji je trebao proći Vijeće ministara BiH. Ako se usvoji, tek nakon toga slijede popravci i daljnje faze usuglašavanja.“Galerija 5Galerija 7

Razgovarano je i o izmjenama Izbornoga zakona BiH uoči Općih izbora. Posebno je istaknuta potreba da izborni proces ostane zakonit, transparentan i utemeljen na jasnim pravilima, uz puno poštivanje važećih propisa i ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

„Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja u Bosni i Hercegovini i potpune ustavne jednakopravnosti hrvatskoga naroda s druga dva naroda. dva naroda. Na nama je da to pitanje konačno trajno riješimo“, naglasio je Čović.

„Smatramo da je hrvatski narod ponižen i podcijenjen kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH. Podržat ćemo svaku inicijativu da se to pitanje riješi u interesu hrvatskoga konstitutivnog naroda. To ćemo bez oklijevanja učiniti“, poručio je Dodik.Galerija 2

Zaključno, Čović se osvrnuo na daljnji rad institucija.

„Poruka koju želimo poslati jest da smo napravili mali korak. Ako još nešto možemo raditi u Vijeću ministara BiH, Domu naroda i Zastupničkom domu, to ćemo i raditi. Ako uspijemo usvojiti proračun, to će biti veliko“, ocijenio je Čović.

HDZ
SNSD

Continue Reading

KULTURA

MILJENKO MIDA PRSKALO… ZBOGOM, DRAGI PRIJATELJU, AKADEMIČE JOSIPE PEČARIĆU! 

Published

on

 

S tugom sam primio vijest o odlasku akademika Josipa Pečarića, istaknutog hrvatskog znanstvenika, intelektualca i domoljuba, čovjeka koji je svojim znanstvenim radom, knjigama i javnim istupima ostavio dubok trag u hrvatskom društvu.

Imao sam čast poznavati ga i zvati ga svojim prijateljem. Naše poznanstvo započelo je zahvaljujući našem pokojnom prijatelju prof. dr. sc. Zvonimiru Šeparoviću, predsjedniku Hrvatskoga nacionalnog etičkog sudišta, kojemu smo obojica pripadali. To nas je zajedništvo povezivalo kroz ljubav prema hrvatskom narodu, poštovanje prema istini i brigu za hrvatsku budućnost.

Josip Pečarić bio je čovjek koji se nije bojao javno iznositi svoja uvjerenja, braniti svoje stavove i govoriti o temama koje je smatrao važnima za hrvatski narod i državu. Svojim znanstvenim opusom i javnim djelovanjem ostavio je iza sebe djelo koje će se još dugo proučavati i o kojem će se govoriti.

Odlaskom dragog prijatelja odlazi i dio jedne generacije ljudi koji su, svatko na svoj način, nosili teret svojih uvjerenja i odgovornosti prema hrvatskom narodu.

Dragi Josipe, hvala ti za prijateljstvo, razgovore i sve trenutke koje smo dijelili. Tvoj životni put i djelo ostat će dio hrvatske povijesti, a uspomena na tebe živjet će u srcima prijatelja koji su te poznavali i poštovali.

Neka te Gospodin primi u svoje kraljevstvo, a tvojoj obitelji podari snagu i utjehu u ovim teškim trenucima.

Počivaj u miru Božjem, dragi prijatelju!

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine.

Continue Reading

KULTURA

NEKADA JE POTREBNO VIŠE VREMENA DA PRESTANEMO DA SE PLAŠIMO NEGO DA PRESTANE ONO ČEGA SMO SE PLAŠILI.

Published

on

 

A šta kada se to ne dogadja samo jednom čoveku, već velikom delu jednog društva?

Postoji nešto neobično u trenutku kada se konačno dogodi ono što smo toliko dugo čekali.

Radost je stvarna. Olakšanje takodje. A ipak, ispod svega toga može ostati napetost koju ne umemo sasvim da objasnimo.

Kao da je nešto u nama još uvek na oprezu.

Jer godine provedene u neizvesnosti nisu samo vreme koje je prošlo. One postaju deo načina na koji živimo, razmišljamo i očekujemo ono što dolazi.

Godine tokom kojih su se smenjivali strah i nada, obećanja i razočaranja. Trenuci u kojima smo verovali da je promena blizu i oni u kojima smo se pitali koliko još možemo da izdržimo.

I upravo tu postoji jedan psihološki mehanizam koji zaslužuje pažnju.

U psihologiji se govori o trauma bondingu, traumatskom vezivanju, koje može nastati u odnosima sa neravnotežom moći, kada se povredjivanje smenjuje sa povremenim olakšanjem, obećanjima ili nagradama.

Društvo, naravno, nije jedna osoba, niti svi njegovi članovi prolaze kroz isto iskustvo. Ali u dugotrajnom smenjivanju straha, nade i olakšanja možemo prepoznati obrazac koji pomaže da razumemo zašto neizvesnost ostavlja trag i kada okolnosti počnu da se menjaju.

Jer ono što takvo iskustvo može ostaviti u ljudima nije samo sećanje.

Naš organizam reaguje na ono što doživljavamo kao pretnju. Adrenalin nas priprema za reakciju, kortizol učestvuje u odgovoru na stres, dok dopamin ima važnu ulogu u iščekivanju nagrade i olakšanja, naročito kada se nada i razočaranje neprestano smenjuju.

Kada se neizvesnost ponavlja godinama, organizam može postati osetljiviji na znake opasnosti. Čovek se navikava da predvidja, da bude spreman, da čak i u trenucima olakšanja ostavi deo pažnje za ono što bi moglo da podje naopako.

Ne zato što želi da živi u strahu.

Već zato što je dugo morao da računa na njega.

A kada veliki broj ljudi živi u takvoj neizvesnosti, posledice se mogu osetiti i u društvenoj svakodnevici.

U načinu na koji razgovaramo, reagujemo, doživljavamo sigurnost i prenosimo sopstvenu napetost jedni na druge.

I onda se okolnosti konačno promene.

Promena je stvarna. Radost zbog nje takodje. Ali iskustvo prethodnih godina ne nestaje istog trenutka.

Nije to nužno sumnja u budućnost. Ponekad je samo odjek prošlosti.

U nauci postoji izraz alostatsko opterećenje, kojim se opisuje fiziološka cena dugotrajnog prilagodjavanja stresu.

A postoji i jedna šira, društvena posledica o kojoj vredi razmišljati.

Koliko nam je postalo prirodno da budemo na oprezu? Koliko smo se navikli da odlažemo radost? Koliko smo puta, pokušavajući da zaštitimo sebe od novog razočaranja, nesvesno prenosili taj oprez i na druge?

Možda je upravo zato pred nama još jedan važan proces.

Ne da ponovo učimo da verujemo u promenu. U nju smo verovali i kada je bilo najteže.

Već da kroz drugačiju svakodnevicu polako prestanemo da živimo u stanju pripravnosti koje su prethodne godine od nas zahtevale.

Da sigurnost ne bude samo nešto što razumemo, već i nešto što osećamo.

Da mir prestane da bude neobičan.

Jer kada jedno društvo dugo živi u strahu, nije dovoljno da se promene okolnosti koje su ga stvarale.

Potrebno je vreme da ljudi prestanu da nose te okolnosti u sebi.

Autor: Jasmina Jovanovski

#PsiholoskeSiveZone #KolektivnaTrauma #PsihologijaDrustva #DugotrajniStres #OsecajSlobode

Continue Reading

KULTURA

NEJASNI DRHTAJI

Published

on

 

Kada se lampe pogasiše,
na njene usnule dojke
zažaren mesec leže.

Nejasni drhtaji
nevidljive sile probudiše.
Nebo se glasa…
Visoki mlazevi
zvezdanom beskraju
dojavu dadoše.

Zaljuljani zagrljaji
jutro sačekaše.

Ljiljana Skelić Vemić
/oktobar 2026./
Posebno ocenjena pesma na sajtu.💜

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba