Dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović sudjelovala je danas u Sarajevu na konferenciji „Kontinuitet. Odgovornost. Budućnost.“, organiziranoj povodom obilježavanja 34. obljetnice Mladeži HDZ-a Bosne i Hercegovine.

Nazočnima na konferenciji uvodno se obratio predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić, koji je podsjetio na značaj Sarajeva u političkoj povijesti HDZ-a BiH te ulogu Mladeži u očuvanju političkog kontinuiteta kroz generacije.

„Danas se nalazimo u Sarajevu, gradu u kojem je osnovan HDZ BiH i iz kojega je prije 36 godina započela politička borba za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. U tom velikom kontinuitetu posebno mjesto ima i Mladež HDZ-a BiH kao prostor okupljanja, rada, političkog rasta i sazrijevanja novih generacija“, kazao je Plavčić.

Tom se prigodom obratila i prva potpredsjednica YEPP-a Tea Jerković, koja je ukazala na važnost međunarodnog političkog angažmana mladih kao važnom okviru za jačanje političkog iskustva, dijaloga i zajedničkog djelovanja na europskoj razini.

„Uključivanje mladih u međunarodne i europske političke organizacije važno je jer im omogućuje političko iskustvo i sudjelovanje u procesima koji oblikuju njihovu budućnost“, istaknula je Jerković.

Predsjednik Mladeži HDZ-a Republike Hrvatske Tin Jurak istaknuo je snagu političkog angažmana mladih i bilateralne suradnje.

„Prava ravnopravnost, politička zastupljenost i legitimno predstavljanje ne dolaze sami od sebe. Za njih se treba stalno zalagati – argumentirano, politički odgovorno i ustrajno. Zato je važno da mladi budu uključeni u politički život i da razumiju izazove s kojima se suočavamo, a upravo naša suradnja daje jasan okvir s ciljem unaprjeđenja položaja i kvalitete života Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH“, kazao je Jurak.

Nazočnima se obratila i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović, koja je istaknula kako Mladež HDZ-a BiH i nakon 34 godine ostaje važan prostor okupljanja, političkog sazrijevanja i oblikovanja novih generacija koje preuzimaju odgovornost za budućnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

„Danas slavimo nepokolebljivu ideju da se naš glas mora čuti, zajedništvo koje nas povezuje te viziju izgradnje budućnosti Bosne i Hercegovine, jednako ukorijenjenu u hercegovačkom kršu kao i u bosanskoj ravnici“, poručila je Filipović.

Istaknula je da politička vizija ne može ostati samo na razini poruke, nego se mora hrabro i odgovorno provoditi kroz svakodnevno djelovanje i konkretan rad.

„Čvrsto vjerujem da ova vizija, o kojoj danas govorimo, već u listopadu ove godine treba biti ponuđena cijelom hrvatskom narodu. Ta vizija ima budućnost, a uvjerena sam da budućnost Hrvatske demokratske zajednice pripada mladim generacijama koje danas preuzimaju odgovornost, kao što jednako tako vjerujem da budućnost BiH pripada onima koji je zajednički grade, kako bi nove generacije bile ponosne na ono što im ostavljamo“, naglasila je Filipović.

Konferenciji su nazočili i dopredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, članica Predsjedništva HDZ-a BiH Ana Rašo, izvršni ravnatelj Političke akademije HDZ-a BiH Damir Džeba, glavni tajnik Vijeća ministara BiH Robert Vidović, ministar u Vladi Županije Zapadnohercegovačke Mate Lončar te predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Vrhbosna Dražen Trlin.

U sklopu konferencije održana su i dva tematska panela o ulozi mladih u političkom i društvenom životu, njihovu doprinosu institucijama te pitanjima identiteta, ostanka i budućnosti mladih u Bosni i Hercegovini.

Danas je u Matici hrvatskoj u Zagrebu svečano predstavljen Zbornik radova Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost u organizaciji Matice hrvatske na čelu s predsjednikom dr. prof. dr. sc. Damirom Zorićem i HAZU BiH na čelu s predsjednikom akademikom Mladenom Bevandom. Izdanje je objavljeno povodom 30. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, povijesnog dokumenta koji je 1995. godine uspostavio mir te ustavnopravni poredak BiH.

Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.

Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.

Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.

Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.

Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.

Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.

Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.

Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.

Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba