Connect with us

Uncategorized

Milanovićeve riječi odjekuju Hrvatskom, spominjao je rat i branitelje: ‘Nikome ništa nismo dužni’

Published

on

Autor: S.V.

 

Predsjednik Zoran Milanović povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, hrvatskom je narodu odaslao četitku:

“Na današnji dan 1992. godine Republika Hrvatska međunarodno je priznata. Bila je to potvrda hrvatske državnosti od suvremenog svijeta jer je država hrvatskog naroda postojala i priznavana je i stoljećima ranije. To priznanje hrvatske suverenosti i nezavisnosti došlo je nakon pravednog i obrambenog Domovinskog rata”, naglasio je predsjednik.

 

 

Hrvatska borba za slobodu i neovisnost, kaže u čestitci, bila je jedinstvena, a dodao je i da niti jedna članica Europske unije nije prošla put kakav je prošla Hrvatska:

Foto: Ured Predsjednika

Zahvalio braniteljima i Tuđmanu na odluci o mirnoj reintegraciji

“Naša je odgovornost danas i ubuduće da se to ne zaboravi, istinu o Domovinskom ratu moramo čuvati i prenositi na nove naraštaje ne s ciljem da se uzdignemo iznad drugih, već da svi znaju kako se Hrvatska sama obranila i oslobodila. Međunarodno priznanje u takvim okolnostima bio je i moralni dug najvećeg dijela međunarodne zajednice koja je Hrvatsku ostavila samu kada joj je bilo najteže.”

 

 

Zoran Milanović kazao je kako Hrvati nikome ništa nisu dužni: “Nikome ništa nismo zamjerili jer smo i tada znali, kao što znamo i danas, kako je jedino nama istinski stalo do naše zemlje i do ljudi koji u njoj žive. U današnjem svijetu, koji se od tada dramatično promijenio, hrvatska država zato bezuvjetno zadržava pravo na svoj stav o svakom međunarodnom pitanju i bezuvjetno zadržava pravo da sama odlučuje o stvarima koje se tiču naših nacionalnih i državnih interesa. Zajamčiti sigurnost i mir Hrvatskoj prvi je i glavni zadatak svih nas koji smo dobili povjerenje za vođenje države.”

On smatra da zahvalnost za međunarodno priznanje Hrvatske na današnji spomendan moramo iskazati prije svega hrvatskim braniteljima, no i da smo dužni odati priznanje i svima koji su doprinijeli oslobađanju zadnjeg pedlja hrvatskog teritorija bez žrtava: “Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 1995. godine pokazala je kako smo u Domovinskom ratu željeli samo obraniti svoje te mirno živjeti i graditi zemlju na dobrobit hrvatskog naroda i svih njenih građana koji Hrvatsku smatraju svojom Domovinom. A u međunarodnim savezima biti  jednakopravna članica s obvezama i pravima kakva imaju i sve druge države članice, ni manje ni više.”

 

Continue Reading

Uncategorized

-NAJAVA ZA MEDIJE HNS-a-

Published

on

Poštovani,

obavještavamo Vas kako će se u petak, 28. kolovoza 2026. godine, održati svečano
obilježavanje 33. obljetnice osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
U sklopu programa bit će održano polaganje vijenaca u 19.45 sati te će biti predstavljena
fotomonografija „1860 dana“ autora Joze Pavkovića, s početkom u 20.00 sati.
Događaj će se održati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
U uvodnom dijelu obratit će se potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane
Ivan Anušić.
Fotomonografiju će predstaviti predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine
dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH Mladen
Bevanda, predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić te autor Jozo Pavković.
Molimo Vas, medijski popratite ovaj događaj.

Ured za informiranje HNS-a BiH

Continue Reading

EKONOMIJA

Filipović u Washingtonu: Želimo više američkih ulaganja u energetski sektor u BiH

Published

on

S visokim dužnosnicima američkog Ministarstva energetike Filipović razgovarala o energetskoj sigurnosti, investicijama i novim radnim mjestima te provedbi projekta Južne plinske interkonekcije

 

„Bosna i Hercegovina treba više kvalitetnih investicija koje će u zemlji otvarati radna mjesta, donositi nova znanja i tehnologije i stvarati novu vrijednost za gospodarstvo. Sjedinjene Američke Države u tome mogu biti jedan od naših najvažnijih partnera. Naš je interes sigurna i konkurentna energija, snažnije gospodarstvo i bolji život ljudi u Bosni i Hercegovini“, poručila je Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i dopredsjednica HDZ-a BiH, tijekom sastanka u Washingtonu s visokim dužnosnicima Ureda za međunarodne poslove Ministarstva energetike Sjedinjenih Američkih Država.Galerija 3

Filipović je razgovarala s Williamom Schiranom, zamjenikom pomoćnika ministra za multilateralnu suradnju i razvoj tržišta, Danielom Byersom, zamjenikom pomoćnika ministra za Europu, Euroaziju, Afriku i Bliski istok, te Peteom Gianninom, stručnjakom za međunarodne odnose u Uredu za europske i euroazijske poslove.

U središtu razgovora bile su mogućnosti novih američkih ulaganja u energetski sektor Bosne i Hercegovine, energetska sigurnost zemlje, razvoj infrastrukture i novih tehnologija, kao i Južna interkonekcija te mogućnost pristupa američkom ukapljenom prirodnom plinu preko Republike Hrvatske.

„Američka ulaganja za BiH mogu biti mnogo više od gospodarske prilike. Kada ljudi vide nova radna mjesta, gospodarski rast i stvarnu perspektivu za sebe i svoju djecu, raste povjerenje u budućnost zemlje, a prostor za političke podjele postaje manji. Želimo strateško partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država podići na najvišu moguću razinu, ali uvijek polazeći od jasnog interesa Bosne i Hercegovine i ljudi koji u njoj žive“, kazala je Filipović.Galerija 2

Razgovarano je i o stvaranju boljeg poslovnog okruženja za američke kompanije zainteresirane za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i širu regiju jugoistočne Europe. Filipović je istaknula kako BiH ne treba promatrati samo kao malo tržište kojem su potrebne strane investicije, nego i kroz njezin geografski položaj, energetske potencijale i povezanost s europskim tržištem. Za snažnije privlačenje ulaganja potrebne su jednostavnije i brže procedure, transparentna pravila i regulatorna sigurnost.

„Ne trebamo samo čekati investitore. Za kvalitetne investicije trebamo se natjecati. Ali kriterij moraju biti ulaganja koja poštuju naše zakone, čuvaju prirodu, otvaraju kvalitetna radna mjesta, donose tehnologiju i znanje i ostavljaju novu vrijednost gospodarstvu BiH. Sjedinjene Američke Države imaju takve investitore i naša je odgovornost osigurati im jasna pravila i učinkovitu administraciju“, istaknula je Filipović.

Poseban dio sastanka posvećen je projektu Južne interkonekcije. Filipović je zahvalila američkom ministru energetike Chrisu Wrightu i Ministarstvu energetike SAD-a na angažmanu vezanom uz ovaj za BiH važan projekt te naglasila kako je postojeće političke dogovore potrebno pretvarati u konkretne rezultate.

„Kada je u pitanju Južna plinska interkonekcija, vrijeme je da prijeđemo s dogovora na provedbu. Bosna i Hercegovina ima priliku svoj europski i zapadni put i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama pretvoriti u nešto što će ljudi konkretno osjetiti u svojim životima. Energetska sigurnost nije apstraktna tema. Ona znači sigurniju opskrbu, konkurentnije gospodarstvo, nove investicije i radna mjesta“, poručila je Filipović tijekom razgovora u Washingtonu.

Continue Reading

Uncategorized

JA SE NE OSJEĆAM ŽRTVOM, JA SAM POBJEDNIK, PRIPADAM POBJEDNIČKOM NARODU

Published

on

 

Dragi prijatelji, puno se ovih dana, a i inače, govori o pogubnoj ostavštini totalitarnih režima, posebno o ostavštini jugoslavenskog komunističkog režima. Ističe se hrvatska nacionalna žrtva i poziva na trajno sjećanje.
Pozivam vas sve, pročitajte i dijelite hrvatskom narodu, pogotovo mlađoj generaciji, riječi istinskog hrvatskog velikana Nikole Štedula, koje je izrekao 23. kolovoza 2016. godine predsjednici Republike Kolindi Grabar Kitarović i nazočnima u Uredu na Pantovčaku, povodom primanja državnog odlikovanja Reda Stjepana Radića.
Nikola Štedul je umro 15. ožujka 2022. godine u Zagrebu u 85. godini života.

“Gospođo Predsjednice, ja se ne osjećam žrtvom, ja sam pobjednik, pripadam pobjedničkom narodu” zavjetne su riječi i vječna poruka hrvatskom narodu.

NIKOLA ŠTEDUL:

Gospođo predsjednice Republike,
dragi prijatelji, voljeni hrvatski narode,

bilo je teško čuvati vjeru u ovakav trenutak. Vjeru žilavu, upornu, snažnu i lijepu kao život. Ne može to niti jedan čovjek sam. Ovaj trenutak puno znači za moju obitelj, za moju suprugu koja je slijedila moj životni i politički put u najtežim okolnostima. I vjerovala kao i ja. Hvala joj, hvala mojoj djeci, hvala mojim prijateljima, suradnicima i suborcima.

Bilo je opasno vjerovati u Hrvatsku, ali bez te vjere ni ja ni puno drugih ljudi nismo ni mogli ni htjeli živjeti. Trebalo je puno snage održavati živom nadu i san da ću i ja, kao i stotine, tisuće drugih sanjara jednoga dana doživjeti susret sa svojom hrvatskom državom, bez straha i bez opasnosti. Ovaj trenutak je simboličan čin moga životnoga povratka u moju i našu Hrvatsku. Iako sam se fizički i duhovno vratio odmah na početku rata za slobodu, u ovome trenutku vraća se ideja i vizija stotina i tisuća hrvatskih ljudi u svoj dom i postaje legalna. Moj susret s predsjednicom Republike koju je hrvatski narod izabrao na slobodnim izborima, odličje koje primam, priznanje je tim snovima, toj odlučnosti. Priznanje je to valjanosti naše žrtve. Zbog toga ovo nije priznanje samo meni.

Moj život je prepun svjedočanstava o herojstvu hrvatskih ljudi, odlučnosti i spremnosti na žrtvu za slobodu našega naroda. U ovome trenutku moje su misli s tisućama takvih ljudi, od kojih mnogi nisu više među nama. Iako je današnji dan Europski dan obilježavanja žrtava totalitarnih režima, gospođo Predsjednice, dragi prijatelji, ja se ne osjećam žrtvom. Ja sam pobjednik.

U ovom trenutku pobjednik je svaki čovjek koji je bio prognan, koji je patio, koji je umro sa snovima o slobodnoj Hrvatskoj. Želim reći da bez obzira na cijenu, nikada ponosan narod ne smije svoju budućnost graditi na statusu žrtve. Jer upravo na taj način odustaje od pobjede, a žrtve nemaju smisla ako ne vode pobjedi. Pobjedom i uspjehom se vrednuju naše žrtve.

Mi smo svoj prvi cilj ostvarili proglašenjem samostalne države, drugi je bio njena obrana, a ciljeve pred nama ćemo također ostvariti. Jer smo pobjednički narod.

Gospođo Predsjednice, ovaj Vaš čin i Vaša odluka je hrabar iskorak u rušenju laži o hrvatskom iseljeništvu i političkoj emigraciji. Hrabar, zbog toga što i danas u Hrvatskoj preveliku moć i snagu imaju ljudi, ideje i poredak koji je nazad mjesec dana osuđen kao zločinački. Ti ljudi, te ideje i te politike ne dijele danas s nama radost susreta hrvatske države s teškom prošlošću, s koje ovim činom skidamo tamu i mrak. Ovo je hrabar čin zbog toga što je na žalost i danas naša Domovina izložena vrlo smišljenim i podmuklim udarima, iz našega okruženja, iz naše blizine, iz naših nacionalnih institucija. Udarima istih ljudi i mnogih iz njihove blizine koji se ne mire da je ovo slobodna zemlja, da je ovo hrvatska država i da je vrijeme zla i okova prošlost. U samo mjesec dana osuđen je pred uzornim svjetskim sudom zločinački režim i ideja koja je stvorila ubojice s toga suđenja, a ja primam priznanje od moje države. Veliki je to i važan korak, iako nije i neće biti dovoljan za potpunu slobodu hrvatskoga naroda. Ali, slobode neće biti bez ovakvih koraka. Hrvatskoj neslobodi istječe vrijeme, iako su okovi i dalje nad našim umom, nad našim životima, iako nam se nameću laži kao istina o našemu naordu. Ja želim poručiti hrvatskom narodu da sloboda vrijedi žrtve. I da se za nju mora i znati i htjeti izboriti.

Devedesetih godina ta borba postala je oružana borba za naš opstanak, a nakon pobjede nad srpskim neprijateljem, ponovo je pred nama politička borba. Politička borba sa zlim duhom bivšega režima, kojega može poraziti samo snažna i jedinstvena politička ideja. I vodstvo. Zbog toga cijenim gospođo Predsjednice ovaj Vaš čin. Jer ste danas ovdje u susretu sa mnom ohrabrili Hrvatsku.

Ja svjedočim da bez nacionalne slobode nema ljudske slobode, da bez slobode i ponosa svoga naroda nema osobne sreće i uspjeha. Mi smo danas pred velikim izazovima, želim zato i ovu prigodu iskoristiti da pozovem moj narod da se politički i na izborima opredjeli za slobodu, a ne za ropstvo, za istinu, a ne laž, za ponos, a ne sluganstvo, za hrabrost, a ne kukavičluk. Mi ništa ne možemo postići ako ne znamo tko smo, odakle smo, što smo. Jer bez toga ne možemo znati kamo idemo. Niti ćemo bez svijesti o sebi ikada doći k željenom cilju.

U ovome trenutku želim poručiti mome narodu da su pred nama teški izazovi i danas. Gotovo jednako opasni kao i nekada. Opasni zbog udara na naš ponos, čast, na naš um. Smrt i posrnuće uma i duha daleko je opasnija od fizičke smrti čovjeka, jer ljudi i narodi koji se odreknu svoje slobode i ponosa, nemaju budućnosti.

A to našoj djeci ne smijemo učiniti.

Ovo priznanje gospođo Predsjednice zbog toga držim malim, ali važnim iskorakom u pravcu vraćanja naše Hrvatske – kući.”

Zagreb, 23. kolovoz 2016.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba