Connect with us

Uncategorized

HDZ BiH najjači u HBŽ-u, ali bez većine: Deset stranaka ulazi u Skupštinu

Published

on

HDZ BiH prema trenutačnoj projekciji osvaja sedam od 25 mandata u Skupštini Hercegbosanske županije, ali formiranje vlasti zahtijevat će dogovor više stranaka. HNP s pet i HDZ 1990 s četiri mandata ostaju važni sudionici budućih pregovora, dok pojedinačni mandati manjih stranaka mogu odlučivati o većini. Preferencije su zasad donijele konkretne pomake Dunji Runić na listi SNSD-a i Avdiji Đugumu na listi SDP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema preliminarnim podacima i trenutačnoj projekciji, u novi saziv Skupštine Hercegbosanske županije ulazi deset političkih lista. HDZ BiH imao bi sedam zastupnika, Hrvatski nacionalni pomak pet, a HDZ 1990 četiri.

Hrvatskoj nezavisnoj listi i koaliciji SNSD-SP-SPS pripala bi po dva mandata. Stranka za BiH, SDP, SDA, Srpska napredna stranka FBiH i Srpski nacionalni pokret Federacije BiH imali bi po jednog zastupnika.

HBŽ Skupština

Projekcija se temelji na 21.095 važećih glasova, uz obrađena 94 od ukupno 95 biračkih mjesta, odnosno 98,94 posto. HDZ BiH trenutačno ima 6.091 glas i 28,87 posto, HNP 3.729 glasova i 17,67 posto, a HDZ 1990 ukupno 3.381 glas i 16,02 posto. Raspodjela mandata još nije službeno potvrđena.

Takav raspored znači da nijedna stranka nije blizu samostalnog formiranja vlasti. Natpolovična većina u Skupštini od 25 zastupnika iznosi 13 glasova, dok članak 187. Poslovnika objavljenog na službenoj stranici Skupštine za potvrdu Vlade propisuje dvotrećinsku većinu svih zastupnika, odnosno najmanje 17 glasova.

Čak bi i zajednički dogovor triju najvećih stranaka, HDZ-a BiH, HNP-a i HDZ-a 1990, prema ovoj projekciji donosio 16 mandata. Za dosezanje dvotrećinske većine bio bi im potreban još najmanje jedan zastupnički glas.

Najviše osobnih glasova među kandidatima kojima se trenutačno projicira mandat osvojio je nositelj liste HDZ-a BiH Mate Omazić. Prikupio je 2.118 preferencija, odnosno 34,77 posto glasova svoje liste, čime prelazi zakonski prag i potvrđuje vodeće mjesto pri dodjeli mandata.

Marko Buljan ima 1.039 glasova i 17,06 posto, Sanja Kovčalija 688 glasova i 11,30 posto, a Goran Milić 580 glasova i 9,52 posto.

Prema projekciji, mandate bi dobili i Dragan Konta s 427 glasova i 7,01 posto, Tihana Krželj s 421 glasom i 6,91 posto te Ivan Perić s 262 glasa i 4,30 posto.

Buljan je prema preferencijama drugi među kandidatima HDZ-a BiH, iako je na izvornoj listi bio treći, iza Sanje Kovčalije. Međutim, njegov rezultat zasad ne mijenja redoslijed pri dodjeli mandata.

Izborni zakon BiH propisuje da se mandati za županijske skupštine najprije dodjeljuju kandidatima koji su osvojili najmanje 20 posto ukupnih važećih glasova svoje liste, prema broju preferencija. Preostali mandati dodjeljuju se prema izvornom redoslijedu kandidata na listi. Kandidat zato ne preskače bolje pozicioniranog stranačkog kolegu samo zato što ima više osobnih glasova.

Na HDZ-ovoj listi taj prag trenutačno prelazi samo Omazić. Ostalih šest projiciranih mandata zato bi pripalo kandidatima prema izvornom rasporedu.

U HNP-u se osobnim rezultatom izdvojio Ivan Vukadin, koji je osvojio 1.721 glas i 46,15 posto glasova liste. Kao nositelj liste prelazi prag i zadržava prvenstvo pri dodjeli mandata.

Ivanka Živković prikupila je 529 glasova i 14,19 posto, Ivan Ivić 403 glasa i 10,81 posto, Branko Mihaljević 395 glasova i 10,59 posto, a Marija Bagarić 253 glasa i 6,78 posto.

Ivić prema preferencijama ima osam glasova više od Mihaljevića, ali budući da obojica ostaju ispod 20 posto, pri dodjeli mandata prednost zadržava Mihaljević, koji je na izvornoj listi treći, dok je Ivić četvrti. Ako HNP zadrži pet mandata, obojica ulaze u Skupštinu, pa ta razlika trenutačno ne utječe na sastav zastupnika stranke.

Vukadin, aktualni predsjednik Vlade HBŽ-a, svojim je rezultatom dobio snažnu osobnu potporu unutar HNP-ova biračkog tijela. Ipak, pet projiciranih mandata znači da će njegov eventualni nastavak na čelu Vlade ovisiti o dogovoru s drugim političkim subjektima.

HDZ 1990 prema projekciji osvaja četiri mandata. Nositelj Nediljko Rimac ima 1.230 preferencija i 36,38 posto glasova liste, čime prelazi prag od 20 posto.

Jozo Ćosić osvojio je 477 glasova i 14,11 posto, Mladen Šarić 308 glasova i 9,11 posto, a Ružica Penić 171 glas i 5,06 posto. To su četiri kandidata kojima se prema sadašnjoj raspodjeli otvara ulazak u Skupštinu.

Ćosić je prema broju preferencija drugi, ali na izvornoj listi zauzima četvrto mjesto. Budući da ostaje ispod zakonskog praga, nakon Rimca preostali bi mandati bili dodijeljeni Ružici Penić, Mladenu Šariću i Ćosiću prema izvornom redoslijedu.

Kod koalicije SNSD–SP–SPS preferencije su izravno promijenile izgledni sastav zastupnika. Goran Broćeta prikupio je 762 glasa i 43,57 posto, a Dunja Runić 719 glasova i 41,11 posto.

Oboje prelaze prag, a Runić time s petog mjesta izvorne liste dolazi na drugo mjesto pri dodjeli mandata. Ako koalicija zadrži dva mandata, u Skupštinu bi ušli Broćeta i Runić.

Hrvatsku nezavisnu listu prema projekciji predstavljali bi Josip Perić s 535 glasova i 31,27 posto te Katarina Madunić sa 162 glasa i 9,47 posto.

Perić prelazi preferencijalni prag, dok bi Madunić mandat dobila zahvaljujući drugom mjestu na izvornoj listi. Matko Ćurković ima 320 glasova i 18,70 posto, ali zasad ne doseže prag koji bi mu omogućio prednost pri dodjeli drugog mandata.

Srpsku naprednu stranku FBiH predstavljao bi Duško Radun, koji je osvojio 590 glasova i 66,89 posto glasova liste. Mandat SDA prema projekciji pripao bi Hikmetu Hodžiću s 333 glasa i 39,45 posto, a Stranku za BiH predstavljao bi Ibrahim Velić s 387 glasova i 49,05 posto.

Jedan mandat Srpskog nacionalnog pokreta Federacije BiH pripao bi Dragani Damjanović, koja ima 468 preferencija i 71,02 posto glasova svoje liste. Među navedenim izglednim zastupnicima ona ima najveći udio osobnih glasova u rezultatu liste, premda je Omazić osvojio najviše preferencija u apsolutnom broju.

Na listi SDP-a dogodio se još jedan konkretan pomak. Avdija Đugum s četvrtog mjesta liste dolazi na prvo mjesto pri dodjeli mandata zahvaljujući 193 preferencije, odnosno 24,90 posto glasova liste.

Preferencijalni prag prelaze i Dunja Balaban sa 174 glasa i 22,45 posto te nositelj Martin Brdar sa 167 glasova i 21,55 posto. Budući da SDP-u prema projekciji pripada samo jedan mandat, odlučuje najveći broj osobnih glasova, a trenutačno ga ima Đugum.

Politički odnosi u novom sazivu otvaraju više mogućih kombinacija. HDZ BiH i HNP zajedno bi imali 12 mandata, a HDZ BiH i HDZ 1990 njih 11. Nijedna od tih kombinacija ne doseže ni natpolovičnu većinu.

HDZ BiH, HNP i HDZ 1990 zajedno bi imali 16 mandata, pa bi im za dvotrećinsku većinu bio dovoljan još jedan glas. Uključivanjem Hrvatske nezavisne liste imali bi 18 zastupnika.

Moguća je i većina bez HNP-a. HDZ BiH, HDZ 1990 i Hrvatska nezavisna lista zajedno imaju 13 projiciranih mandata, ali bi za dosezanje 17 morali osigurati još četiri glasa.

Ni HDZ BiH, premda najjači, prema ovoj projekciji nije nezaobilazan za svaku moguću većinu. Sve ostale liste zajedno imale bi 18 zastupnika. Takva bi kombinacija, međutim, zahtijevala vrlo širok dogovor: za dosezanje 17 glasova trebalo bi okupiti gotovo sve mandate izvan HDZ-a BiH.

To manjim strankama daje znatno veći pregovarački prostor nego u županijama u kojima jedna stranka ima samostalnu većinu. Jedan mandat može biti dovoljan za dosezanje potrebnog broja glasova, ali stabilnost vlasti ovisit će o sadržaju dogovora i potpori zastupnika tijekom cijelog mandata.

Navedeni sastav temelji se na trenutačnoj projekciji. Daljnje prebrojavanje može promijeniti broj mandata i redoslijed kandidata, a konačnu raspodjelu utvrdit će Središnje izborno povjerenstvo BiH.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore

VIŠE S WEBA
  • UROLOZI U ŠOKU!: Rak prostate nestaje bez operacije i zračenja – EVO KAKO…
  • Totalni haos u SDS-u, Pandurević oplela po Blanuši: Govorili smo da ćeš izgubiti, ti si rekao “pa šta”
  • [+18] PREMIER MEGA JACKPOT čeka te na online Bingu i Utrkama pasa u Premier kladionici!
  • Prijedorska policija upozorila traktoriste
  • ENDOKRINOLOZI U ŠOKU! Šećer nestaje bez inzulina i tableta – EVO KAKO…
  • UPOZORENJE NEUROLOGA: Trnci u nogama i rukama su POSLEDNJE UPOZORENJE…

Continue Reading

Uncategorized

Bosnu je oporukom ostavila papi: Na današnji dan prije 548 godina umrla je kraljica Katarina

Published

on

Na današnji dan 1478. godine u Rimu je preminula Katarina Kosača Kotromanić, bosanska kraljica i franjevačka trećoredica koju Hrvati u Bosni i Hercegovini stoljećima časte kao blaženicu.

Iako nije zabilježeno da je za nju vođen službeni postupak beatifikacije, glas o njezinoj svetosti od davnina je prisutan u narodu, ponajviše zahvaljujući franjevcima. Katoličke žene iz okolice Kraljeve Sutjeske i danas nose crne marame u znak žalosti za svojom kraljicom.

Kći hercega i žena kralja

Prema Hrvatskoj enciklopediji, Katarina je rođena oko 1424. godine kao kći hercega Stjepana Vukčića Kosače i Jelene Balšić. Godine 1446. udala se za bosanskog kralja Stjepana Tomaša, s kojim je imala sina Sigismunda i kćer Katarinu.

Vjersku pouku primila je od bosanskih franjevaca, a s mužem je promicala katoličku vjeru, navodi fra Bonaventura Duda.

Dala je podići crkve sv. Katarine u Jajcu i Presvetoga Trojstva u Vrilima, a predaja kaže da je žene oko Kraljeve Sutjeske podučavala vezu i tkanju.

Bijeg pred Osmanlijama

Nakon osmanskog osvajanja Bosne 1463. godine Osmanlije su joj odveli djecu i islamizirali ih.

Katarina se sklonila na otok Lopud u Dubrovačkoj Republici, a oko 1465. otišla je u Rim, odakle je do smrti sudjelovala u pokušajima organiziranja protuosmanskih pohoda.

Djecu iz zatočeništva, unatoč pokušajima, nije uspjela izbaviti.

Posljednje godine provela je kao franjevačka trećoredica uz crkvu Ara Coeli na Kapitoliju.

Godine Gospodnje 1478., dana 25. listopada, u Rimu je preminula gospođa Katarina, kraljica Bosne, i sahranjena u Araceli. Ta je pobožna kraljica više godina živjela pod Pravilom bl. Franje i javno nosila habit, zapisao je kroničar fra Marijan iz Firence, čiji zapis donosi fra Bonaventura Duda na Bitno.net.

Bosnu oporukom ostavila papi

Pet dana prije smrti, 20. listopada 1478., Katarina je kao posljednja legitimna nasljednica bosanske krune oporukom odredila papu Siksta IV. i njegove nasljednike baštinicima Bosne, navodi Hrvatska enciklopedija.

Prema Dudi, kraljevstvo je trebalo predati njezinoj djeci ako se vrate katoličkoj vjeri.

Pokopana je pred glavnim oltarom crkve Ara Coeli, ispod nadgrobne ploče s reljefnim likom kraljice s krunom u prirodnoj veličini (1,78 m).

Grob je stotinjak godina kasnije premješten, a ploča postavljena na stup kraj svetišta.

U posljednjim desetljećima 20. stoljeća njezin je grob postao hrvatska hodočasnička postaja.

(www.jabuka.tv | Foto: Wikipedija)

Continue Reading

Uncategorized

Srbija je rekla ne Vučiću, ali i svim strankama – pobijedili su građani! Napokon!

Published

on

AJMO Hrvatska ima isti cilj – dovesti na vlast novu platformu građana koji će stvoriti pravedmu državu, 3. republiku.

AJMO reći NE svim HDZolikim strankama i birati budućnost u kojoj će nam se vratiti djeca i unuci. A to je moguće samo ako građani preuzmu političku odgovornost.

Čestitke Studentskoj list, pobijedili su jer su drugačiji!

Ajmo Hrvatska, za pravednu državu!

Continue Reading

Uncategorized

Evo tko ide u Skupštinu HNŽ-a: Kandidat HDZ-a BiH s 4.125 glasova ostao bez mandata Stana Burić ulazi direktno u Skupštinu HNŽ-a

Published

on

 

Središnje izborno povjerenstvo BiH utvrdilo je rezultate izbora za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije, a HDZ BiH sa svojim koalicijskim partnerima u novom će sazivu imati dva zastupnika više nego prije četiri godine.

Koalicija HDZ BiH, HKDU, HDU, HRAST osvojila je 31.563 glasa, odnosno 37,73 posto, i imat će 13 od 30 zastupnika.

SDA s 20.994 glasa (25,09 posto) ima osam zastupnika, a SDP BiH sa 7.875 glasova (9,41 posto) tri.

Po dva mandata pripala su HDZ 1990 – HSS – Koaliciji (4.588 glasova) i Hrvatskoj republikanskoj stranci (4.225), a po jedan koaliciji NES BiH, PDA, Naprijed! (3.243) i DF/GS-u (3.187). Ostalih osam političkih subjekata nije prešlo prag od tri posto.

Usporedba s 2022.

HDZ BiH je 2022. osvojio 33.597 glasova i 32,61 posto, što je bilo dovoljno za 11 zastupnika. Ove godine ima manje glasova, ali veći udio, a s 13 mandata izjednačio je najbolji rezultat iz 2018.

SDA je prije četiri godine imala 19.964 glasa i sedam zastupnika. S 25,09 posto ove je godine ostvarila najveći udio na izborima za Skupštinu HNŽ-a od 2006. godine.

HDZ 1990 je 2022. samostalno osvojio 10.365 glasova i tri mandata, a ove godine u koaliciji s HSS-om ima jednog zastupnika manje. To je najslabiji rezultat te stranke na izborima za Skupštinu HNŽ-a otkako je osnovana 2006. godine.

SDP BiH, HRS i NES-ova koalicija zadržali su isti broj zastupnika kao prije četiri godine, DF/GS ima jednog zastupnika manje, a koalicija oko Naroda i pravde, koja je 2022. imala jednog zastupnika, ove godine s 1.564 glasa nije prešla prag.

Važećih glasova ove je godine 83.644, dok ih je 2022. bilo 103.038.

Tko ulazi u Skupštinu

Na listi HDZ-a BiH nijedan kandidat nije prešao prag od 20 posto glasova liste, pa mandate dobivaju prema redoslijedu.

Nositelj liste Marko Novak osvojio je 6.133 glasa, odnosno 19,43 posto.

Uz njega, u Skupštinu ulaze Ivana Buntić-Jovanović, Tomislav Martinović, Darinka Klarić Soldo, Daniel Babić, Matea Bulić, Damir Džeba, Slavko Bilić, Daniela Matić, Stanko Marić, Marija Bošković, Josip Grbavac i Stana Burić.

Na listi SDA prag je prešao samo nositelj Džafer Alić s 4.900 glasova.

Mandate su dobili i Alma Huseinbegović Radmanić, Kemal Muratović, Salmir Kaplan, Dragica Suša, Nedžad Maksumić, Harun Kurtović i Edina Gorančić.

SDP BiH predvodit će Ismet Lulić, treći na listi, koji je prag prešao s 20,01 posto, a uz njega ulaze Ivor Perić i Vesna Saradžić.

Iz HDZ-a 1990 – HSS – Koalicije u Skupštinu ulaze Marko Ćurčić i Danijela Mišura.

HRS će predstavljati Silvio Bubalo i Slavko Zovko, četvrti na listi, koji je s 964 glasa preuzeo mandat ispred Vesne Šunjić (853), također iznad praga.

NES-ovu koaliciju predstavljat će Semir Drljević, a DF/GS Arman Zalihić.

Više glasova, ali bez mandata

Najviše glasova bez mandata ima Ivo Bevanda, 35. na listi HDZ-a BiH, s 4.125 glasova, što je drugi rezultat na listi.

Na listi SDA izvan Skupštine ostaju Elvedin Habibija (2.567) i Adil Šuta (2.083), dok je Dragica Suša mandat dobila s 390 glasova.

Na listi HDZ-a 1990 – HSS – Koalicije Zoran Krešić osvojio je 437 glasova, jedan više od Danijele Mišure, ali kao treći na listi ne ulazi u Skupštinu.

Zahtjevi za ponovno brojanje glasačkih listića mogu se podnijeti SIP-u u roku od 72 sata od objave utvrđenih rezultata.

(www.jabuka.tv | Foto: Skupština HNŽ)

 

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba