Žepče – dom prkosnih ljudi!

Krcata dvorana KŠC-a govori dovoljno o kakvoj snazi i podršci se radi, no postoji jedna ogromna razlika.

Svi vi ste došli jer ste htjeli, a ne jer ste morali. Mislili su da još uvijek mogu pozivima, ucjenama i zastrašivanjima zaustaviti promjenu koja stiže.

Nemojmo zaboraviti u nedjelju na biralištima što mislimo o njihovima komunističkim metodama i dati im jasno do znanja da je prošlo vrijeme 30-godišnjih vladavina. Dogodit će im se narod!

Ispunjena Pecara obilježila je večerašnju završnicu izborne kampanje HDZ-a BiH u Širokom Brijegu. Pred okupljenima su predstavljeni kandidati HDZ-a BiH za županijsku, federalnu i državnu razinu vlasti. Skupu su nazočili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto, kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijana Filipović, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara te brojni dužnosnici HDZ-a BiH i predstavnici stranačkog vodstva sa svih razina vlasti.

Filipović je u poruci iz Širokog Brijega naglasila odgovornost snažnijih hrvatskih sredina prema hrvatskom narodu u cijeloj Bosni i Hercegovini.

„Vrijednost našega naroda ne mjeri se prema tome kako žive njegovi najjači dijelovi, nego prema tome jesmo li onoga komu je najteže ostavili samoga. I zato večeras poručujemo Hrvatima diljem Bosne i Hercegovine: mi smo jedan narod i ne smijemo nikada zaboraviti jedni na druge“, poručila je Filipović.

Širokobriješku priču nastavila je primjerom obnovljenog Kina Borak. Samo nekoliko tjedana nakon njegova otvorenja ondje je održan Mediteran Film Festival, s programom koji je okupio dokumentarne filmove iz 17 mediteranskih zemalja.

„Vrpca nije rezultat. Rezultat je ono što se događa kada škare pospremimo. Samo nekoliko tjedana poslije u toj istoj kinodvorani sjedili su ljudi iz različitih zemalja Europe i Mediterana, gledali dokumentarne filmove i razgovarali o identitetu, obitelji, pripadnosti, filmu i svijetu koji se mijenja. Doveli smo Europu u Široki Brijeg. To je za mene rezultat. Ne samo završiti projekt, iako je i to teško, nego napraviti da projekt počne služiti ljudima“, kazala je Filipović.

Što Širokom Brijegu trebaju donijeti sljedeće četiri godine? Daljnji razvoj gospodarskih zona, nova ulaganja u obrazovanje, bolja prometna povezanost i infrastruktura koja može pratiti snagu širokobriješkog gospodarstva dio su poslova koji ulaze u razdoblje nakon izbora.

Tri programska pravca HDZ-a BiH – rast i razvoj, kvaliteta života te ravnopravnost i sigurnost – u Širokom Brijegu dobivaju konkretan sadržaj. Filipović je izdvojila obnovu Gimnazije fra Dominika Mandića, planiranu novu zgradu Srednje strukovne škole te projekte za koje je početkom rujna kroz različite institucije Republike Hrvatske osigurano gotovo milijun eura – od vodoopskrbe i škole do vrtića i društvenih sadržaja.

„Možda ovi projekti nisu nešto što će puniti naslovnice ovdašnjih portala, ali upravo od njih se sastoji kvalitetan život. Kad dijete ima bolju školu, kad selo ima prostor gdje se ljudi okupljaju – zar to nije najvažnija vijest i najvažniji sadržaj svake odgovorne i svakodnevne politike?“ istaknula je Filipović.

Dario Knezović, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Široki Brijeg i nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, večerašnju je Pecaru vezao uz političku energiju koju je, kako je kazao, osjetio tijekom ovogodišnje kampanje.

„Prošla su vremena velikih dvorana, govorili su mi posljednjih dana. Širokobriješku ljepoticu trenutačno mogu napuniti estradne zvijezde poput Marka Perkovića Thompsona, Hrvatski košarkaški klub Široki, koji će za koji tjedan ovdje ponovno puniti dvoranu u ABA ligi, i još netko – Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Dvadeset godina sudjelujem u svim kampanjama kada je u pitanju Gradski odbor HDZ-a BiH Široki Brijeg. Nikada nisam osjetio takvu energiju, takvu klimu i takvu sinergiju. To je pokazatelj da su pred nama povijesni, prevažni izbori. Četvrti listopada nije samo običan dan niti su ovo obični izbori“, kazao je Knezović.

Razvoj gospodarstva traži i infrastrukturu koja može pratiti njegov tempo. U Knešpolju je ove godine ugovorena rekonstrukcija jednog od najvažnijih raskrižja prema gospodarskoj zoni, vrijedna više od 1,4 milijuna KM, dok su dodatni projekti usmjereni na pješačke staze i sigurnije prometno povezivanje naselja.

Potpora takvim projektima ne završava na gradskoj razini. Na federalnoj su razini posljednjih godina otvarana sredstva za prometnu i energetsku infrastrukturu, lokalne zajednice i županije, o čemu je govorio Toni Kraljević, dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine i federalni ministar financija te nositelj liste HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

„Mislim da nismo zaboravili povjerenje koje smo dobili od vas i da smo se trudili vraćati ga na sto mogućih načina kroz različite transfere i pozive, kroz sve sektore – bilo da pričamo o prometnoj infrastrukturi, energetskoj infrastrukturi, kapitalnim i tekućim transferima našim gradovima i općinama ili o 200 milijuna za županije koje nam itekako mnogo znače. Uvijek se nekako u ovo doba pojave različita obećanja. Međutim, narod je uvijek bio pametan. Narod zna tko je donosio, a tko je odnosio“, naglasio je Kraljević.

Kod projekata koji određuju razvoj grada jednako je važno i tko donosi zakone, usvaja proračune i odlučuje o sredstvima iz kojih se oni financiraju. Predrag Kožul, predsjedatelj Kluba zastupnika HDZ BiH–HNS BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i nositelj liste HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, važnost ovih izbora vezao je uz zastupljenost na županijskoj, federalnoj i državnoj razini te uz ulogu domova naroda u zaštiti političkih prava hrvatskoga naroda.

„Imamo ključ za zaštitu naših ustavnih, teško stečenih narodnih prava i imamo prostor kojim ćemo se izboriti za ona prava za koja mislimo da još uvijek nismo došli do potrebne razine. Imamo most kojim ćemo doći do sudjelovanja u vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini, a to nije pitanje vlasti, moći, položaja i privilegija, nego je pitanje opstanka i razvoja. A kad govorimo o opstanku i razvoju, gospodarskom razvoju, demografskom napretku i socijalnoj sigurnosti, o tome je najlakše govoriti u Širokom Brijegu jer to je naš život u Širokom Brijegu“, poručio je Kožul.

Filipović je odnos različitih razina vlasti proširila i na pitanje suradnje s Republikom Hrvatskom i europskim prostorom. Europu pritom nije opisala samo kao politički cilj, nego kao prostor iz kojeg odnosi, partnerstva i otvorena vrata trebaju prerasti u konkretne projekte.

„Nama treba Europa, ne kao točka iz našeg izbornog programa, nego Europa kojoj otvaramo vrata i gradimo odnose da bi se iz njih sutra dogodila cesta, voda, novo radno mjesto, nova investicija, novi biznis“, poručila je Filipović.

Na kraju se ponovno vratila na mjerilo kojim je otvorila širokobriješku priču – rezultat koji ostaje nakon što završe govori, fotografiranja i kampanja. Borbu za ravnopravnost hrvatskoga naroda povezala je upravo s odgovornošću da se politička snaga, znanje i zajedništvo pretoče u konkretne rezultate koji ostaju ljudima i zajednici.

„Možete biti oduševljeni prvim kadrom, ali po prvom kadru ne znate je li film dobar. Morate ga odgledati do kraja, a politika je ista. Fotografija s otvaranja nije dovoljna. Prerezana vrpca nije dovoljna. Obećanje s predizbornog skupa nije dovoljno. Funkcija nije dovoljna. Na kraju se računa ono što ostane kada se kamere ugase. Ostaje li škola? Ostaje li radno mjesto? Ostaje li sigurna cesta? Ostaje li mladi čovjek? Ostaje li mlada obitelj? Ostaje li narod ono što jest? To je rezultat koji tražimo. HDZ BiH zna što treba sačuvati – mir, identitet i zajedništvo. Zna i što treba mijenjati – politike razdora, sukoba i podjela. Četvrtog listopada na biračkim mjestima Široki Brijeg pokazat će da znamo i kako“, zaključila je Filipović.

Oteta djedovina u srcu grada: Centar Širokog Brijega pripada obitelji Igora Štimca, a Općina šuti!

Pogledajte crno-bijelu fotografiju desno. Ona svjedoči o jednom drugom vremenu, o radu, muci i znoju naših predaka koji su gradili ovaj grad. Mlinica prije mosta na rijeci Lištici, izgrađena još 1920-ih godina u samom središtu Širokog Brijega, nije bila samo obična građevina, bila je od neprocjenjivog i ogromnog značaja za čitav Široki Brijeg i sve njegove stanovnike.

U to vrijeme, u njoj su radila dva mlina Bošnjaka i dva mlina Tadije Ćavara (šukundjeda Igora Štimca), dok se odmah zdesna nalazila kuća Ljube Štimca. Ta je mlinica desetljećima hranila narod, bila mjesto okupljanja, rada i života čitavog kraja.

Danas govorimo o oko 4.000 metara četvornih u samom najstrožem centru grada, na koje obitelj Štimac i Ćavar imaju potpuno legalno, povijesno i djedovinsko pravo.
Mlinica u vlasnistvu obitelji Štimac je svjedočanstvo pekarskog zanata kojim se i Igorov djed Mihovil bavio i koji ga je odveo na posao u Opuzen gdje mu se otac Vlado rodio.

I gdje smo danas, stoljeće poslije?

Umjesto da općinske vlasti odaju priznanje onima koji su gradili ovaj grad, isprave povijesnu nepravdu i vrate otetu imovinu zakonitim vlasnicima, imamo sramotan prizor. Nekadašnji simbol napretka i žila kucavica Širokog Brijega danas je zapuštena ruševina natrpana smećem, što se vidi na slici lijevo.

Dokle će se ignorirati djedovina i privatno vlasništvo? Oteto se mora vratiti, a povijesni značaj i rad naših djedova ne smiju završiti pod gomilom općinskog nemara i otpada!

Završit ćemo stihovima pjesme Meri Cetinić koja idealno može opisati obiteljsku situaciju Igora Štimca.

ZEMLJA DIDE MOG

Ka dite čula san,
Još se sićan ka i sad
Riči dide mog:
Upamti zauvik
Da u njima vire ni
Nisu oni ka i mi
I tako dodje dan
Da mi čovik dobro znan
Hoće uzest nju,
Al’ mi je ne damo
Jer ona je dio nas
I ostat ćemo tu
Cili život živin tu
Ka u nikom plavom snu,
Jer to je zemlja dide mog
I oca mog
Ja ostajem na njoj
A ona je prilipa
Ka draga divojka
I sva’ko želi nju,
Al’ mi je ne damo
Jer ona je dio nas
I ostat ćemo tu

CENTAR ŠIROKOG PRIPADA OBITELJI IGORA ŠTIMCA