Dok je cijeli svijet gledao povijesne trenutke iz Vatikana i novoizabranog Svetog Oca, Papa Lava, milijarde ljudi na ovoj zemaljskoj kugli mogle su vidjeti i jedno lice koje je kod hrvatskog naroda izazvalo poseban ponos — lice našega velikog kardinala Vinko Puljić. Njegov prepoznatljivi osmijeh pokraj novoga Pape nije bio samo trenutak kamere, nego simbol dostojanstva, vjere i postojanosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Bio je to osmijeh čovjeka koji je kroz desetljeća ostao uz svoj narod u najtežim trenucima, čovjeka koji nikada nije izgubio ni vjeru ni nadu.
Naš kardinal nije samo veliki crkveni dostojanstvenik. On je otac svoga naroda, moralna vertikala i simbol opstanka hrvatskog čovjeka u Bosni i Hercegovini. U vremenu kada mnogi političari kalkuliraju, biraju riječi i šute o najvažnijim pitanjima hrvatskog naroda, kardinal Puljić bez straha, bez kompleksa i bez ikakvih političkih kalkulacija otvoreno govori o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Govori jasno o potrebi pravednog izbornog zakona, o ravnopravnosti hrvatskog naroda, ali i o svim mogućim rješenjima koja bi hrvatskom narodu osigurala dostojanstvo i jednakopravnost, pa tako i o pitanju trećeg entiteta.
To ne govori političar, nego čovjek vjere, sluga Božji i pastir svoga naroda. Upravo zato njegove riječi imaju posebnu težinu. Sa svojim poznatim osmijehom i ljudskom toplinom osvaja čak i simpatije onih kojima se možda ne sviđaju njegove poruke, jer iza njegovih riječi ne stoje osobni interesi, nego iskrena ljubav prema svome narodu i domovini.
I zato nije slučajno da je kardinal Vinko Puljić danas jedan od najpoštovanijih sinova Bosne i Hercegovine. On je čovjek koji nikada nije zaboravio tko je, odakle dolazi i kome pripada. Njegova snaga nije u politici ni moći, nego u karakteru, vjeri i istini.
No ono što posebno boli i razočarava jest činjenica da su samo nekoliko dana nakon njegovih iskrenih i hrabrih javnih nastupa pojedini visoki dužnosnici najveće hrvatske stranke u BiH počeli objašnjavati kako treći entitet nikada nije bio tema njihove politike. To je tužno, da nije smiješno. Umjesto da politika govori ono što govori naš veliki pastir, kod nas je često sve obrnuto. Kardinal govori ono što bi mnogi izabrani predstavnici hrvatskog naroda trebali imati hrabrosti reći.
Nažalost, danas se politika prečesto svodi na podjelu resora, funkcija i novca, dok se pred izbore ponovno podižu tenzije, bude emocije naroda i daju velika obećanja koja brzo nestanu nakon izbora. U takvom vremenu glas kardinala Puljića zvuči još snažnije, iskrenije i poštenije.
Zato hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u njemu ne vidi samo kardinala, nego simbol svoga opstanka. On je stećak našega naroda — čvrst, postojan i vječan simbol vjere, ponosa i dostojanstva hrvatskog čovjeka. Primjer je našim generacijama, ali i svima koji dolaze poslije nas.
A meni osobno ostaje poseban ponos i životna čast što Vas mogu nazvati svojim prijateljem. Dragi kardinale Vinko Puljić, bio sam čovjek koji je uz Vas učio, slušao i upijao svaku Vašu riječ. Nikada neću zaboraviti naša druženja u Njemačkoj, razgovore pune mudrosti, vjere i ljubavi prema hrvatskom narodu, zajedno s našim neponovljivim pokojnim kardinalom Franjo Kuharić.
To su bili trenuci koji su ostavili dubok trag u mom životu. Vrijeme provedeno s Vama nije me učinilo samo ponosnijim Hrvatom i vjernikom, nego prije svega boljim čovjekom. Od Vas sam učio kako ostati dostojanstven u teškim vremenima, kako voljeti svoj narod bez mržnje prema drugima, kako čuvati vjeru i obraz kada je najteže.
Mnogo toga sam naučio od Vas — iz Vaših riječi, ali još više iz Vašeg primjera. Zato Vam od srca hvala za svaku riječ, svaki savjet i svaki trenutak proveden zajedno. Takvi ljudi poput Vas ne ostavljaju trag samo u Crkvi i narodu, nego duboko u srcima ljudi koji su imali sreću poznavati Vas.
Dragi kardinale Vinko Puljić, hvala Vam što ste kroz najteža vremena ostali uz svoj narod. Hvala Vam što nikada niste izgubili vjeru, osmijeh ni hrabrost da govorite istinu. Hvala Vam što ste pokazali kako se voli svoj narod, ali i kako se ostaje čovjek velikoga srca, mudrosti i dostojanstva.
Ponosni smo što Vas imamo. Ponosni smo na vrijeme provedeno s Vama i na sve ono što ste ostavili hrvatskom narodu kao trajnu poruku vjere, nade i zajedništva.
Vaše ime ostat će zapisano među najvećim sinovima hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.
U Bruxellesu je 25. lipnja 2026., u osamdeset drugoj godini života, preminuo član Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Tomislav Dretar.
Tomislav Dretar rođen je 2. ožujka 1945. u Novoj Gradišci, Diplomirao je organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, a magistrirao u Sarajevu. Bio je nastavnik u Bosanskoj Krupi, sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću i predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću, a zatim se bavio novinarstvom.
Objavljivao je prijevode s francuskoga, njemačkoga, latinskoga i slovenskoga jezika, rasprave, znanstvene referate i članke u mnogim časopisima. Giacomo Scotti je na talijanski jezik preveo izbor iz Dretarove poezije Sorella della notte (Napulj, 1984.). Zastupljen je u više antologija. Urednik je antologija (izbor, prijevod i predgovor) Sublimisme balkanique – Tom 1 – poètes de Croatie i Sublimisme balkanique – Tom 2 – poètes de Bosnie-Herzégovine. U rukopisu mu je ostao prijevod poezije Petra Gudelja na francuski jezik.
Živio je u Bruxellesu, Belgija.
Objavljena djela: Vox interioris, pjesme, Sarajevo, 1976.; Drska perunika, pjesme, Banja Luka, 1980.; Nedostupna staza, pjesme, Bihać, 1984.; Protjecanja, Bihać, 1984.; Sorella della notte, pjesme, Napulj, 1984.; Knjiga čežnje, pjesme, Bihać, 1986.; Slika, unutarnja rukovet, pjesme, Beograd, 1988.; Gorka srma, pjesme, Bihać, 1989.; Potraga za rubom, pjesme, Kikinda, 1989.; Bol, ciganska rapsodija, Novi Sad, 1990.; L’Image,le florilège des lumières, pjesme, Pariz, 2001.; Kotva, Bruxelles, 2005.; Le Foyer des paroles, Pariz, 2006.; Douleur, Rhapsodie tsigane (s G. Adamom), dvojezično fr.-hr., Barry, 2007.; Aux Portes de l’Inaccessible / Na vratima nedostupnog, pjesme, Bruxelles, 2009.; Parole, mon logement social, pjesme, Bruxelles, 2010.; Riječ, poezija i filozofija – estetička rasprava – Uvod u Antologiju poetičkog sublimizma, Bruxelles, 2012.
Posljednji ispraćaj bit će sutra, 1. srpnja 2026., u Bruxellesu, gdje će biti i pokopan.
Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je danas dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću.
Hrvatskapolitika
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,
obavještavam Vas da sam, kao Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, donio Zapovijed da Oružane snage Republike Hrvatske neće sudjelovati na vojnom mimohodu u Parizu 14. srpnja 2026. Za provedbu spomenute Zapovijedi odgovoran je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid.
S obzirom na to da je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske izložen pritiscima iz Vlade Republike Hrvatske kroz koje se od njega traži nepoštivanje i neprovođenje Zapovijedi Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika OSRH, predlažem Vam hitan sastanak na kojemu ćemo raspraviti te okolnosti kojima se izravno ugrožava sustav zapovijedanja u OSRH. Ugrožavanje sustava zapovijedanja ozbiljno ugrožava i stabilnost cjelokupnog sustava obrane, što predstavlja ozbiljan problem i traži jasno vraćanje svih aktera u Ustavom i zakonima propisane okvire, stoji u dopisu predsjednika Zorana Milanovića, a kojeg potpisuje njegov glasnogovornik Nikola Jelić.
Plenković odgovorio Milanoviću: Neka zove Vučića
Premijer Plenković kratko je odgovorio Milanoviću prilikom dolaska na sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.
– Neka zove Vučića, rekao je premijer misleći na predsjednika Srbije. /Hina/HMS/
Preporučeno:
Rat stigao do Rusa, zbog napada dronovima čekaju gorivo satima
HRVATSKA: Gori na Čiovu, iznad Orebića, u Kaštel Sućurcu i na Šolti
Starmer na odlasku predstavio obrambeni plan uvećan za 15 mlrd. funti
Predsjedništvo HDZ-a BiH: Dogovor ostaje ključ političke stabilnosti
Izdvajamo
29.06.2026
HDZ BiH
Pripreme stranačkih tijela za provedbu aktivnosti povezanih s Općim izborima 2026. godine te aktualne političke prilike u Bosni i Hercegovini obilježile su 30. proširenu sjednicu Predsjedništva HDZ-a BiH, održanu u Mostaru.
U organizacijskom dijelu sjednice razmotreni su proceduralni koraci za predstojeće razdoblje, djelovanje stranačkih organizacija na terenu te obveze i rokovi utvrđeni izbornim propisima i aktima Središnjega izbornog povjerenstva BiH. Posebna pozornost posvećena je pravodobnoj razmjeni informacija i usklađenom postupanju svih stranačkih razina u skladu s važećim pravilima.
Politička rasprava bila je usmjerena na pitanja koja utječu na stabilnost i učinkovitost rada institucija u Bosni i Hercegovini, uz razmatranje tema koje su obilježile sastanke i događaje u proteklom razdoblju. Ocijenjeno je kako politički dijalog mora voditi prema održivim rješenjima, uz dosljedno poštivanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine i ravnopravno sudjelovanje triju konstitutivnih naroda u procesima odlučivanja.
U nastavku je razmatran europski put Bosne i Hercegovine, osobito provedba preuzetih obveza i potreba za dogovorom domaćih političkih aktera. Naglašeno je kako puna ustavna ravnopravnost i legitimno političko predstavljanje hrvatskoga naroda nisu izdvojena pitanja, nego sastavni dio političke stabilnosti, međusobnog povjerenja i vjerodostojnog nastavka procesa europskih integracija.
