Connect with us

Uncategorized

  –   Lijaljanu Skerlić Vemić  -PREDSTAVLJAMO ODLIČNO PERO – PESNIKINJU

Published

on

PREDSTAVLJAMO ODLIČNO PERO – PESNIKINJU
                    –   Lijaljanu Skerlić Vemić  –
____________________________________________________
    Već jednom Ovu izuzetnu pesnikinju smo našto ranije predstavili. Razlog zašto smo opet, to je njeno pesničko uzdizanje u sam vrh poetske reči. I ranije njene pesme su bile itekako dobre, ali nedosvosmileno Vemićka iz dana u dan daje vrhunsko pojanje. To nije kako bi smo rekli njen  “napredak.” Ona samo daje ono što je skrivala u sebi ne želeći da se nameće. Ali šta je tu je. Ovladala je poezijom na svojsten, a u istu ruku na visok način shodno velikim perima današnjice. Ova brilijantna pesnikinja uronila je svim srcem u poetsku misao, jer u ključnim pojmovima vrlo uspešno i lako melodizuje nov akord. Ona je svojim zvučnim i pisanim koracima ušla sigurnim stepenicama s pravom u sam veliki hram poezije. Autorka piše poeziju lako, jer je Vemićka puna zrele imaginacije. Njoj nije potrebna mašta, da je uhvati, mašta se nalazi u njenim kostima i krvotoku njenog bića kao domicil…
/Vrlo je teško izabrati neku njenu pesmu – sve su joj odlične/
              –  Z. Đurović – književnik i knj. Kritičar –
                LJUBAV BOEMA
                ________________
Nesreća je kada se neko jako zavoli,
tada se
u pijanstvu posebni vidici otvore.
I ništa,
ama baš ništa
u tom samoljublju
srcu ne promakne.
Nesreća je i
kada ljubav u opustošeno srce pokuca
i hoće da mu sudi.
A uspela je da ovlada.
Pogube se sva osećanja kojih je bilo.
I grešno i ružno nestaje…
Lepotu vidiš sam,
a ne i ljudi.
Vredi li raspevane deliće lepote iznova loviti?
To nije lek duši.
I leptira na cvetu kada dotakneš…
Lišen je života.
                                   –    Ljiljana Skelić Vemić   –
                                          /novembar 2024./
Ljiljana Skelić Vemić….PROBUĐENE BORE…TVOJE POSTOJANJE.. – tropolje.info
Ljiljana Skerlić Vemić
IZUMIRE PROŠLOST
Sjećate li se obućarskih radnji za popravku cipela, uličnih majstora za popravku kišobrana, krojača, opančara, tkalja na razboju…?
Sva imućna gospoda vozila se zapregom po gradu. Bili su jako rečiti, otmeno obučeni i činilo se kao da su u najvećoj snazi. Kaldrmom se širio miris muškatle sa balkona, drugog cveća retko je bilo. Iz širokih avlija čuo bi se žamor otmene gospode i kuckanje čaše vina ili rakije iz tek natočenih buradi.
Cipele za decu su pravljene u radnji do Panta bojađžije. Tu su se djeca najčešće okupljala i igrajući se radoznalo bacala pogled na prozorče, gdje je uvijek bilo poređeno nekoliko najnovijih modela cipelica. Petrova vešta ruka po svu noć je radila ispod visoke mensingane lampe u kojoj je goreo petrolej. I danas se takve lampe čuvaju kao uspomena na jednu lepu prošlost.
Vešte ruke žena su radile ručne radove, plele, tkale, šile i vezle. Za život su se itekako snalazile.
I nisu se libile nijednog posla.
Tada su gotovo svi bili siromašniji u nemanju svega onoga što danas imamo, ali ništa manje dušom siromašniji.
Živelo se i radilo dostojanstveno, ma kojim poslom su se ljudi bavili.
Danas gotovo nema majstora u gradu. Odlaze lagano, kao da nestaju. Zanati polako izumiru. O njima se samo sa setom priča.
Dve suze kapnuše niz obraz Petrije, dok se povuče nazad i uspravi uz jastuk.
-Danas đeco, sve pokvareno se baca na one njive, livade i izvore koji su nas nahranili i napojili. Nema tko bi se šta popravio.
Eno sa kace u kojoj smo šljive skupljali, ispalo nekoliko duga i nema više vajde od nje. Može slobodno da se oćera u potok. Poslednji od pintora bio je u selu Živojin. Pravio je i burad gotovo do same smrti. Jedino Pavlovo bure nije završio. Posle njegove smrti pričali su da nije dobro, što bure nije završeno. Pravi razlog nitko nije znao, jedino su ono ponavljali…
– Ne valja!
I letine više po poljima nema. Nakon smrti komšije Milovana i nesreće rođaka Radovana, njive ostaše neuzorane.
A Radovan je to sa posebnom ljubavlju radio. Svaku vrzinu i kovrag bi raskrčio. Često je znao reći…
-Moram sve da zategnem. Onda bi malo kroz osmeh nastavio, ako umrem, ko će mi imati raditi. Ko će ovu ljepotu ostaviti…
Zapamtite, tako vam Boga ovdje da me čuvate. Dok je u jednoj ruci držao flašu sa rakijom, drugom je pokazivao ćošak livade, pored samog puta.
Đeco moja… nastavi Petrija…
Salaši i ambari po selima ostaše prazni, vremenom nazubljeni, ni klip kukuruza da im se pod strehom okačen nasmeši. Kad sam ja bila djete, tu se uz muziku komišalo do posle ponoći. Tu sam se naslušala i svakih priča. Posle toga noćima nisam smela iz kuće sama da izađem.
Pričalo se o vampirima koji su noću bili po vodenicama. Od priča bi se svakome krv zaledila. Obrad je jednu noć devet puta obišao oko vodenice, đavo mu put određivaše, dok se borio da nađe put ka kući. Kada je prvog pevca čuo da kukuriče, put mu se sam otvorio i vampir je tako nestao.
Vodenički kamen je od neke sile noću pucao. Držao je Obrad glogov kolac okačen o vrata, drugim je miješao žito dok se mlelo. Znao je deda da se vampiri toga plaše, ali uvijek je gledao iz mlina, po danu kući da se vrati.
Ljiljana Skelić Vemić….PROBUĐENE BORE…TVOJE POSTOJANJE.. – tropolje.info
Ljiljana Skelić Vemić
(moguće nastaviti…)
BUDNO JUTRO
Budno je jutro
što spavalo je u meni.
Na usni sirotoj
žeđ se zaustavlja.
Šta je sa travom
što bila je topla
na bosoj livadi,
gde gledah šum vetrova.
Nestao je leptir
zagledan u podne,
zlatna ptica
što stajaše na vodi.
Šta se to jutros
u meni krije…
Sećanje na divan početak,
kraj pun elegije.
Magla prohladna
poljem se širi…
Kroz vene plave
priziva sećanja.
Ne ostavlja me mirnu
ni ovog jutra….
Pretače slike
u osećanja….
Ljiljana Skelić Vemić….BALADA JEDNOG LETA.. – tropolje.info
Ljiljana Skeliċ Vemiċ
/maj 2017./

Continue Reading

KULTURA

U Mostaru predstavljena nova knjiga Zdenka i Ive Klepić

Published

on

U Mostaru predstavljena nova knjiga Zdenka i Ive Klepić

 

U zgradi Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru predstavljena je knjiga “Suvremeni menadžment ljudskih potencijala – teorija i praksa”, autora Zdenka Klepića i Ive Klepić (Kordić).

Riječ je o knjizi koja daje značajan doprinos razumijevanju teorijskih i praktičnih aspekata upravljanja ljudskim potencijalima u suvremenom poslovnom okruženju, posebno po pitanju usklađivanja naših sa svjetskim trendovima., istaknuto je tom prigodom.

Knjiga spomenutu tematiku obrađuje kroz 17 poglavlja na 560 stranica i određenom je smislu i novitet, budući da obrađuje najsvježije teme poput digitalizacije.

Zdenko Klepić

Radi se o teoriji i praksi, a obje se stavke neprekidno mijenjaju, ocijenio je autor Zdenko Klepić, dodajući da je misija knjige prijenos novih spoznaja praktičarima u svijetu upravljanja ljudskim resursima.

Ono što je specifično za knjigu, mi smo naše najbolje tvrtke usporedili s najboljim svjetskima poput IKEA-e, Googla i Microsofta te prenijeli njihova iskustva, dodao je Klepić.

Kako je istaknuo, čitatelji, studenti, menadžeri ljudskih potencijala i menadžeri općenito, u knjizi bi trebali naći puno novih praktičnih rješenja za snalaženje u vremenu digitalizacije.

Ne možete očekivati konkurentnost na svjetskom tržištu, ukoliko ne stavite ljude u prvi plan. Jer ako imamo zadovoljne zaposlenike, onda će i kupci biti zadovoljni, poručio je Klepić.

Iva Klepić (Kordić)

Koautorica Iva Klepić (Kordić) istaknula je, među ostalim, činjenicu da je “Suvremeni menadžment ljudskih potencijala – teorija i praksa” knjiga koja je svojevrsni novitet na bh. tržištu:

Na našem području već više od deset godina nije napisana knjiga o upravljanju ljudskim potencijalima pa će ovaj naslov sigurno poslužiti kao literatura studentima, ali i kao pomoć stručnjacima, pogotovo po pitanju novih trendova, poput digitalizacije.

Zoran Tomić

Jedan od predstavljača knjige bio je rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić, koji je podcrtao kako knjiga nije samo teorijsko štivo, nego most između teorije i prakse, između iskustva i novih generacija.

Knjiga je ovo koje obogaćuje Sveučilište u Mostaru i cijelu akademsku zajednicu. Karakter, ethos i karizma autora, najveća su garancija njezine vrijednosti. Ova knjiga nije samo teorija i praksa, ona je priča o tome da čovjek vrijedi onoliko koliko ostavi iza sebe, rekao je Tomić.

Akademik Izet Rađo kazao je kako su autori pokazali izvrsnost, predstavivši sve procese koji determiniraju uspješnost kompanija, ali kompanija preko ljudi.

Njihov koncept je suvremen, obuhvatili su kontekst vremena. Na znanstven i human način podvukli su da tvrke ne čine pravilnici i procedure, nego ljudi sa svojim otkucajima srca i stavovima, kazao je Rađo.

O knjizi su još govorili profesorica na Sveučilišta u Dubrovniku Ivona Vrdoljak Raguž i profesor na Sveučilištu u Splitu Nikša Alfirević.

(Fena | Foto: Emanuel Soca/Fena)

 

 

 

Continue Reading

Uncategorized

Robert Perić-Komšić, napadač Cibalije iz Vinkovaca “Jastreb ovog vremena kapa do poda”

Published

on

23-godišnji hrvatski fudbaler Robert Perić-Komšić, napadač Cibalije iz Vinkovaca koja se takmiči u drugom rangu hrvatskog fudbala, uradio je nešto što bi se malo ko usudio da uradi. Poslednjih meseci u centru pažnje nije bio zbog fudbala, iako mnogi smatraju da je veoma talentovan, već zbog doniranja jetre svojoj majci.
Nakon tri neuspešne transplatacije koje je imala njegova majka, Robert je odlučio da i sam bude donor kako bi joj produžio život. Oni su zajedno otputovali u Tursku gde je operacija i obavljena, a četiri meseca nakon toga fudbaler se vratio na teren.
“Nisam uopšte razmišljao o tome jer sam imao jasnu misiju, da mama bude dobro. Ostalo je bilo sporedno. Brat i otac zbog stanja jetre nisu mogli da doniraju organ, a mami je vreme isticalo. Trbuh joj se punio vodom i bilo je pitanje dana. Mama mora da uzima terapiju, ali to za nju nije nikakva novost, jer je već godinama pod lekovima. Meni su svi nalazi uredni, jetra je dva meseca nakon operacija bila gotovo u celosti regenerisana. Uglavnom, bežim od neke priče o herojstvu, učinio sam ono što bi verujem učinio svako ko je odrastao u funkcionalnoj porodici. Meni je majka dala život, ja sam njoj produžio”, pojasnio je mladi fudbaler.

Continue Reading

KULTURA

Iz dnevnika generala HV. Ilije Ile Vrljića “*AUSTRALIJA CIJELOM ZAPADU ČITA LEKCIJU IZ CIVILIZACIJE!*

Published

on

Muslimanima koji žele živjeti po islamskom šerijatskom zakonu nedavno je rečeno da napuste Australiju kako bi spriječili i izbjegli moguće terorističke napade.
Premijer John Howard šokirao je neke australske muslimane izjavom:
Imigranti koji nisu iz Australije moraju se prilagoditi!
“Uzmi ili ostavi, umoran sam od toga da ova nacija mora brinuti o tome vrijeđamo li određene ljude ili njihovu kulturu. Naša se kultura razvila kroz borbe, pobjede i osvajanja milijuna muškaraca i žena koji su tražili slobodu.
Naš službeni jezik je engleski, a ne španjolski, libanonski, arapski, kineski, japanski ili bilo koji drugi jezik.
Dakle, ako želite biti dio našeg društva, naučite jezik!
Većina Australaca vjeruje u Boga. Ovdje nije riječ o kršćanskoj obvezi, desničarskom utjecaju ili političkom pritisku, već o činjenici, jer su muškarci i žene osnovali ovu naciju na kršćanskim načelima i to se službeno uči. Stoga je primjereno da se to vidi na zidovima naših škola. Ako vas Bog vrijeđa, predlažem vam da smatrate drugi dio svijeta svojom zemljom domaćinom jer je Bog dio naše kulture. Prihvatit ćemo vaša uvjerenja bez pitanja. Sve što tražimo je da prihvatite naše i živite s nama u skladu i miru.
OVO JE NAŠA ZEMLJA; NAŠA ZEMLJA I NAŠ NAČIN ŽIVOTA. A mi vam nudimo priliku da sve to iskoristite. Ali ako se samo žalite, krivite našu zastavu, našu predanost, našu kršćansku vjeru ili naš način života, onda vas snažno potičem da iskoristite još jednu veliku australsku slobodu: PRAVO NA IZLAZAK. Ako nisi sretan ovdje, ONDA OTIĐI.
Nismo te prisilili da dođeš ovdje, tražio si da budeš ovdje. Onda poštuj zemlju koja te je primila.”
https://www.youtube.com/watch?v=B-aj-Iwdc0I&t=8s
*_Molimo slobodno podijelite!*_

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba