Connect with us

KULTURA

Plenković i Filipović iz Orašja: Novih 276 ugovora i 6,95 milijuna eura potpore RH za projekte Hrvata u BiH

Published

on

 

Konkretna ulaganja u projekte važne za razvoj potvrda su kontinuirane suradnje Vlade Republike Hrvatske i hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini, zajednička je poruka koju su danas iz Orašja u svojim obraćanjima uputili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.Galerija 2

Na svečanosti u Orašju dodijeljeno je 276 ugovora uz ukupno 6,95 milijuna eura potpore iz programa Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH. Programom potpore Hrvatima u BiH obuhvaćeno je 55 ugovora uz 2,95 milijuna eura potpore, dok je za razvoj poljoprivrednih projekata dodijeljen 221 ugovor ukupne vrijednosti potpore četiri milijuna eura.Galerija 3

Svečanosti su nazočili predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednica Federacije BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara, dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović te brojni drugi visoki dužnosnici i predstavnici institucija iz BiH i RH.

„Ovo je pokazatelj kontinuirane suradnje i potpore Vlade Republike Hrvatske hrvatskom narodu u BiH, ali i BiH u cjelini. Bilo da je riječ o ulaganjima u poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje ili infrastrukturu, primarno je riječ o ulaganju u ljude koji ovdje žive i obitelji koje žele upravo na ovim prostorima graditi svoj život i budućnost“, poručila je Filipović.Galerija 11Galerija 10

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković podsjetio je da su sredstva za Hrvate izvan RH tijekom proteklih deset godina, kada se obuhvate izdvajanja svih resora, povećana sa 16 na oko 200 milijuna eura.

„Našu promijenjenu političku poziciju – ekonomski snažniju, financijski stabilniju i europski integriranu Hrvatsku – stavili smo u funkciju potpore hrvatskom narodu izvan Hrvatske. Tijekom proteklih deset godina sustavno smo razvijali suradnju s BiH, koja danas donosi konkretne rezultate: trgovinsku razmjenu vrijednu oko četiri milijarde eura, rast međusobnih ulaganja, sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji i sve bolju prometnu povezanost. Sve je to zajednički napor Hrvatske i BiH kako bismo osnažili suradnju i pomogli prijateljskoj i susjednoj BiH, a u tom kontekstu i Hrvatima kao ravnopravnom i konstitutivnom narodu“, kazao je Plenković.

Važnost potpore koja izravno utječe na kvalitetu života stanovnika Posavine istaknuo je i predsjednik Vlade Županije Posavske Đuro Topić. Posebno je izdvojio mogućnost liječenja pacijenata iz Posavine u bolnicama u Slavoniji i Zagrebu te pozdravio potpisivanje ugovora namijenjenih poljoprivredi, institucijama i ustanovama Županije Posavske, naglasivši njihov doprinos daljnjem razvoju ovoga područja.

„Zahvaljujući potpori Vlade RH, u Županiji Posavskoj značajno smo unaprijedili stanje naših škola i vrtića, zdravstvenih i kulturnih ustanova te komunalne infrastrukture“, istaknuo je Topić.

Novost Programa potpore Hrvatima u BiH za 2026. godinu jest proširenje programskog područja na cijelu BiH, uz uvjet da najmanje 70 % proračuna projekta bude namijenjeno partnerima iz BiH.

„Uručenje ugovora još je jedna potvrda kontinuirane potpore koju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a i cijela Vlada RH pružaju hrvatskoj zajednici u BiH, njezinim institucijama, udrugama i župama te svima koji su važni za očuvanje hrvatskoga jezika, hrvatskoga identiteta i našega zajedništva“, kazala je hrvatska ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman.

Dugoročnost ovih programa i mogućnost da korisnici na njih računaju potvrdio je i predsjednik Vlade RH.

„Ove aktivnosti resora neće biti jednokratne. One su sada u proračunu, tu će ostati, a s vremenom će biti još snažnije i veće. To je ono na što se možete osloniti kada planirate svoje buduće aktivnosti“, poručio je Plenković.

Najveći dio ovih ulaganja odnosi se na nabavu poljoprivredne mehanizacije, opreme i priključaka te na cjelovitu modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava.

„Ministarstvo poljoprivrede i dalje će biti vaš partner, pratiti vaš razvoj i projekte. Nastavljamo ovu priču koju smo zajedno započeli“, naglasio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Iskustva korisnika i partnera zaokružila su predstavljanje programa, potvrđujući kako se dodijeljena potpora pretvara u konkretne projekte i vidljive rezultate u lokalnim zajednicama. U njihovo ime obratio se gradonačelnik Orašja Marijan Oršolić.Galerija 5

„Svi koji su dobili ove projekte imaju obvezu dodijeljena sredstva iskoristiti na najbolji način. Korisnici će kroz ove projekte razvijati svoja gospodarstva i zajednice“, zaključio je gradonačelnik Oršolić na svečanosti u Orašju.

 

Continue Reading

KULTURA

MILJENKO MIDA PRSKALO… ZBOGOM, DRAGI PRIJATELJU, AKADEMIČE JOSIPE PEČARIĆU! 

Published

on

 

S tugom sam primio vijest o odlasku akademika Josipa Pečarića, istaknutog hrvatskog znanstvenika, intelektualca i domoljuba, čovjeka koji je svojim znanstvenim radom, knjigama i javnim istupima ostavio dubok trag u hrvatskom društvu.

Imao sam čast poznavati ga i zvati ga svojim prijateljem. Naše poznanstvo započelo je zahvaljujući našem pokojnom prijatelju prof. dr. sc. Zvonimiru Šeparoviću, predsjedniku Hrvatskoga nacionalnog etičkog sudišta, kojemu smo obojica pripadali. To nas je zajedništvo povezivalo kroz ljubav prema hrvatskom narodu, poštovanje prema istini i brigu za hrvatsku budućnost.

Josip Pečarić bio je čovjek koji se nije bojao javno iznositi svoja uvjerenja, braniti svoje stavove i govoriti o temama koje je smatrao važnima za hrvatski narod i državu. Svojim znanstvenim opusom i javnim djelovanjem ostavio je iza sebe djelo koje će se još dugo proučavati i o kojem će se govoriti.

Odlaskom dragog prijatelja odlazi i dio jedne generacije ljudi koji su, svatko na svoj način, nosili teret svojih uvjerenja i odgovornosti prema hrvatskom narodu.

Dragi Josipe, hvala ti za prijateljstvo, razgovore i sve trenutke koje smo dijelili. Tvoj životni put i djelo ostat će dio hrvatske povijesti, a uspomena na tebe živjet će u srcima prijatelja koji su te poznavali i poštovali.

Neka te Gospodin primi u svoje kraljevstvo, a tvojoj obitelji podari snagu i utjehu u ovim teškim trenucima.

Počivaj u miru Božjem, dragi prijatelju!

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine.

Continue Reading

KULTURA

NEKADA JE POTREBNO VIŠE VREMENA DA PRESTANEMO DA SE PLAŠIMO NEGO DA PRESTANE ONO ČEGA SMO SE PLAŠILI.

Published

on

 

A šta kada se to ne dogadja samo jednom čoveku, već velikom delu jednog društva?

Postoji nešto neobično u trenutku kada se konačno dogodi ono što smo toliko dugo čekali.

Radost je stvarna. Olakšanje takodje. A ipak, ispod svega toga može ostati napetost koju ne umemo sasvim da objasnimo.

Kao da je nešto u nama još uvek na oprezu.

Jer godine provedene u neizvesnosti nisu samo vreme koje je prošlo. One postaju deo načina na koji živimo, razmišljamo i očekujemo ono što dolazi.

Godine tokom kojih su se smenjivali strah i nada, obećanja i razočaranja. Trenuci u kojima smo verovali da je promena blizu i oni u kojima smo se pitali koliko još možemo da izdržimo.

I upravo tu postoji jedan psihološki mehanizam koji zaslužuje pažnju.

U psihologiji se govori o trauma bondingu, traumatskom vezivanju, koje može nastati u odnosima sa neravnotežom moći, kada se povredjivanje smenjuje sa povremenim olakšanjem, obećanjima ili nagradama.

Društvo, naravno, nije jedna osoba, niti svi njegovi članovi prolaze kroz isto iskustvo. Ali u dugotrajnom smenjivanju straha, nade i olakšanja možemo prepoznati obrazac koji pomaže da razumemo zašto neizvesnost ostavlja trag i kada okolnosti počnu da se menjaju.

Jer ono što takvo iskustvo može ostaviti u ljudima nije samo sećanje.

Naš organizam reaguje na ono što doživljavamo kao pretnju. Adrenalin nas priprema za reakciju, kortizol učestvuje u odgovoru na stres, dok dopamin ima važnu ulogu u iščekivanju nagrade i olakšanja, naročito kada se nada i razočaranje neprestano smenjuju.

Kada se neizvesnost ponavlja godinama, organizam može postati osetljiviji na znake opasnosti. Čovek se navikava da predvidja, da bude spreman, da čak i u trenucima olakšanja ostavi deo pažnje za ono što bi moglo da podje naopako.

Ne zato što želi da živi u strahu.

Već zato što je dugo morao da računa na njega.

A kada veliki broj ljudi živi u takvoj neizvesnosti, posledice se mogu osetiti i u društvenoj svakodnevici.

U načinu na koji razgovaramo, reagujemo, doživljavamo sigurnost i prenosimo sopstvenu napetost jedni na druge.

I onda se okolnosti konačno promene.

Promena je stvarna. Radost zbog nje takodje. Ali iskustvo prethodnih godina ne nestaje istog trenutka.

Nije to nužno sumnja u budućnost. Ponekad je samo odjek prošlosti.

U nauci postoji izraz alostatsko opterećenje, kojim se opisuje fiziološka cena dugotrajnog prilagodjavanja stresu.

A postoji i jedna šira, društvena posledica o kojoj vredi razmišljati.

Koliko nam je postalo prirodno da budemo na oprezu? Koliko smo se navikli da odlažemo radost? Koliko smo puta, pokušavajući da zaštitimo sebe od novog razočaranja, nesvesno prenosili taj oprez i na druge?

Možda je upravo zato pred nama još jedan važan proces.

Ne da ponovo učimo da verujemo u promenu. U nju smo verovali i kada je bilo najteže.

Već da kroz drugačiju svakodnevicu polako prestanemo da živimo u stanju pripravnosti koje su prethodne godine od nas zahtevale.

Da sigurnost ne bude samo nešto što razumemo, već i nešto što osećamo.

Da mir prestane da bude neobičan.

Jer kada jedno društvo dugo živi u strahu, nije dovoljno da se promene okolnosti koje su ga stvarale.

Potrebno je vreme da ljudi prestanu da nose te okolnosti u sebi.

Autor: Jasmina Jovanovski

#PsiholoskeSiveZone #KolektivnaTrauma #PsihologijaDrustva #DugotrajniStres #OsecajSlobode

Continue Reading

KULTURA

NEJASNI DRHTAJI

Published

on

 

Kada se lampe pogasiše,
na njene usnule dojke
zažaren mesec leže.

Nejasni drhtaji
nevidljive sile probudiše.
Nebo se glasa…
Visoki mlazevi
zvezdanom beskraju
dojavu dadoše.

Zaljuljani zagrljaji
jutro sačekaše.

Ljiljana Skelić Vemić
/oktobar 2026./
Posebno ocenjena pesma na sajtu.💜

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba