KULTURA
Počela misa. Na sprovodu pape Franje Trump, Macron, Plenković, Milanović…
Mnoštvo katoličkih vjernika i svjetskih vođa okuplja se na Trgu svetog Petra po sunčanom vremenu kako bi u subotu odalo posljednju počast Franji dok papa kreće na posljednje putovanje iz Vatikana do odabranog počivališta – jednostavne grobnice u omiljenoj crkvi u Rimu.
Vlasti očekuju 200.000 ljudi na pogrebnoj misi na Trgu svetog Petra u Vatikanu, koja počinje u 10 sati kada će se lijes iznijeti na prostor ispred bazilike. Neki su kampirali preko noći kako bi pokušali osigurati bolja mjesta na trgu.
“Čekali smo cijelu noć“, rekla je španjolska hodočasnica Maria Fierro. „Pratiti (Franju) u njegovim posljednjim trenucima je vrlo emotivno.“
James Mary, franjevačka časna sestra, također je čekala preko noći. „Bila sam budna cijelu noć“, rekla je. „Želimo se oprostiti jer je on (bio) živi svetac, vrlo ponizan i jednostavan.“
Mimohod pokraj lijesa pape Franje u bazilici svetog Petra završio je u petak navečer nakon tri dana, a Crkva procjenjuje da je 250.000 ožalošćenih odalo počast papi, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina.
Bazilika svetog Petra zatvorila je vrata u 19 sati. Neposredno prije toga, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegova supruga Brigitte stigli su moliti se uz lijes.
U Rim je doputovao i američki predsejdnik Donald Trump sa suprugom Melanijom, a sprovodu će nazočiti 162 službene delegacije među kojima nekoliko katoličkih suverena, čelništvo Italije, britanski premijer Keir Starmer i britanski prijestolonasljednik princ William, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski Luiz Inacio Lula da Silva i glavni tajnik UN-a António Guterres.
Hrvatsku predstavljaju predjednik i premijer Zoran Milanović i Andrej Plenković.
Zbog dolaska tako velikog broja svjetskih vođa raspoređene su brojne sigurnosne snage policije, vojske i drugih službi. Snajperisti, psi za detekciju i timovi za deaktiviranje bombi, specijalne snage na rijeci Tiber i druge jedinice bit će raspoređene kako bi se osiguralo da sve teče glatko.
Talijanski kardinal Giovanni Battista Re predvodit će pogrebnu misu. Sprovodu će prisustvovati više od 220 kardinala, uključujući i one koji imaju pravo glasa na nadolazećoj konklavi za izbor sljedećeg pape.
Nakon mise, papin lijes bit će vraćen u baziliku svetog Petra, odakle će procesija krenuti na pokop u bazilici svete Marije Velike.
Deseci tisuća ljudi okupit će se na ruti dugoj nekoliko kilometara kroz središte Rima – prolazeći pored znamenitosti poput Piazze Venezije i Koloseja do bazilike gdje će Franjo biti pokopan nakon što ju je često posjećivao tijekom svog 12-godišnjeg papinstva.
Franjo će biti prvi papa koji neće biti pokopan u bazilici svetog Petra u više od stoljeća.
Sam pokop bit će privatan uz nekoliko kardinala, Franjinih bliskih suradnika i njegovu osobnu medicinsku sestru. Papin lijes će kod bazilike, po papinoj želji, dočekati neki siromašni i beskućnici.
Hina/Foto : Vatican media
KULTURA
Večer zahvale HDZ-a BiH: Zajedništvom smo ostvarili izbornu pobjedu, odgovornošću gradimo budućnost
Uskoro tu!
Memoari o borbi za nacionalni identitet i političkom djelovanju hrvatskog iseljeništva za oslobođenje od komunističke Jugoslavije
Almost here!
A Memoir of Struggles for National Identity and Croatian Diaspora Political Activism for Freedom from Communist Yugoslavia
Posveta:
Svim domoljubnim Hrvatima u iseljeništvu, njihovoj djeci i prijateljima koji su tijekom borbe za slobodu stajali uz njih —
svima koji su darovali svoje vrijeme, svoj trud, svoj novac, svoj glas i sve drugo čega su se mogli odreći kako bi san mnogih naraštaja napokon postao stvarnost.
Onima koji nikada nisu prestali vjerovati, čak ni tisućama kilometara udaljeni od domovine, da Hrvatska ima pravo na slobodu.
Onima u iseljeništvu koji su svjedočili rađanju slobodne Hrvatske u svojim kuhinjama i dnevnim boravcima, u hrvatskim klubovima i crkvama, za stolovima na kojima su se prikupljali dobrovoljni prilozi i na prosvjednim skupovima, uz telefone i telefaks uređaje, te u srcima iseljenika koji nisu dopustili da udaljenost od domovine preraste u zaborav.
Ovu knjigu posvećujem vama, sa zahvalnošću i ponosom.
Vaša odricanja i žrtve pridonijeli su rađanju slobodne i neovisne Hrvatske.
„…Postoje trenuci u životu kada povijest zakorači u najobičnija mjesta naše svakodnevice i zauvijek ih promijeni.
Za mene je jedno od tih mjesta bila moja kuhinja u Sydneyju.
Nikada nije bila zamišljena kao išta više od srca našega obiteljskog doma — mjesta za jutarnju kavu, obiteljske obroke, razgovore, rasprave, proslave i bezbrojne male rituale svakodnevnoga života. Ipak, početkom 1992. godine, dok se Hrvatska borila za opstanak i nastojala učvrstiti svoj položaj kao novostvorena neovisna država, jedan kutak te kuhinje postao je nešto iznimno.
Pretvorio se, zapravo, u neslužbeni hrvatski diplomatsko-konzularni ured u kojem su se obavljali službeni poslovi, premda bez formalnoga diplomatskog statusa.
Ondje nije bilo uglačanoga pisaćeg stola od mahagonija, diplomatskoga grba svečano istaknutog na zidu, niti osoblja sastavljenog od školovanih diplomata koji bi užurbano prolazili otmjenim hodnicima.
Moj pisaći stol bila je obična ploča od šperploče koju je moj otac, nekada domobranski časnik, pričvrstio na komodu i s ljubavlju lakirao. Pisaći stroj Canon StarWriter, telefon i telefaks postali su moja diplomatska sredstva rada.
S toga improviziranog radnog mjesta odlazila su pisma, zahtjevi, upiti i službena korespondencija. Ondje su se rješavala pitanja prijevoza posmrtnih ostataka preminulih u Hrvatsku i obavljali bezbrojni telefonski razgovori vezani uz zemlju koja je tek nedavno stekla međunarodno priznanje o kojemu su sanjali naraštaji Hrvata.
Ljudi su trebali pomoć pri ishođenju putovnica, stjecanju državljanstva, pribavljanju dokumenata, organiziranju putovanja te rješavanju imovinskih i obiteljskih pitanja.
Hrvatskoj je bilo potrebno uspostaviti veze s australskim institucijama i diplomatskim predstavništvima drugih država.
Trebalo je započeti pripreme za osnivanje službenoga veleposlanstva i mreže konzularnih predstavništava koja će naposljetku predstavljati Republiku Hrvatsku u Australiji.
Netko je morao započeti.
I tako smo započeli mi!…”
Dedication:
To all patriotic Croatians in the diaspora,
and to their children and friends who, during the struggles for freedom, stood beside them—
to those who gave their time, their labour, their money, their voices, and whatever else they could sacrifice so that the dream of generations might finally become reality.
To those who never stopped believing, even from thousands of kilometres away, that Croatia had the right to be free.
To those in the diaspora who witnessed free Croatia being born in their kitchens and living rooms, in Croatian clubs and churches, at fundraising tables and protest marches, beside telephones and fax machines, and in the hearts of emigrants who refused to allow distance to become forgetting.
This book is dedicated to you, with gratitude and pride.
Your sacrifices helped a free and independent Croatia to be born.
“…There are moments in life when history enters the most ordinary of places and changes them forever.
For me, one of those places was my kitchen in Sydney.
It was never intended to become anything more than the heart of my family home—a place for morning coffee, meals, conversations, arguments, celebrations and the countless small rituals of domestic life. Yet in the early months of 1992, as Croatia fought for survival and struggled to establish itself as a newly independent state, a corner of that kitchen became something extraordinary.
It had effectively become an unofficial Croatian diplomatic and consular office, carrying out official responsibilities despite lacking formal diplomatic status.
There was no polished mahogany desk, no diplomatic seal mounted impressively on a wall, no staff of trained officials moving purposefully through elegant corridors. My desk was a sheet of plywood fixed to a dresser and lovingly varnished by my father, a former Croaian Home Guards officer. A Canon StarWriter, telephone and facsimile machine became my tools of diplomacy. From that improvised workplace came letters, applications, enquiries, official correspondence, the repatriation of the deceased to Croatia, and countless telephone calls concerning a country that had only recently achieved the international recognition that generations of Croats had dreamed of.
People needed help with passports, citizenship, documents, travel, property and family matters. Croatia needed contacts with Australian institutions and foreign diplomatic missions. Preparations had to be made for the formal embassy and consular network that would eventually represent the Republic of Croatia in Australia.
Somebody had to begin.
And so we did…”
Večer zahvale HDZ-a BiH: Zajedništvom smo ostvarili izbornu pobjedu, odgovornošću gradimo budućnost
Obljetnica Hodocasca na Bobovcu
Vice Vukov u Sirokom Brijegu
Čitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
Tjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
Heroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
KULTURA11 mjeseci agoČitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
-
Uncategorized1 godina agoHeroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
Uncategorized1 godina agoTjedni Komentar:Rada Krivokapić Radonjić dobitnica nagrade za najboljeg modnog dizajnera za Južnu Evropu 2024/25
-
KULTURA1 godina agoGoca Srećko ®️©️…….Uteha……..
-
KULTURA2 godine agoNa zahtjev čitatelja portala vraćamo tekst “Ministar MUP-a HNŽ Marijo Marić “Zovu me Sjećanja ,Na Dane Ponosa i Slave!
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar…Ravnatelju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata 1991-1995 u BiH prof. dr. sc. Ivica Šarac zašto službeno ne objavite poziv svima za prikupljanje HVO dokumentacije o oslobodilačko-obrambenom Domovinskom rata u BiH s ciljem izdavanja knjige “Rat u Herceg Bosni” ?
-
KULTURA2 mjeseca agoClan predsjednistva HNS-A Pero PrevisicHRVATSKI GENERALI, BRIGADIRI I POLITIČARI, ZAŠTO STE DIGLI RUKU❓️.