Connect with us

EKONOMIJA

Potpisan Sporazum o partnerstvu između Sveučilišta u Mostaru i Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije na projektu DIGI-SAFE UNION

Published

on

 

Danas su ministar unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije Mladen Bebek i prof. dr. sc. Mirjana Milićević, voditeljica Ureda za projekte Sveučilišta u Mostaru, potpisali Sporazum o partnerstvu na projektu DIGI-SAFE UNION, čime je potvrđena suradnja na provedbi ove strateške inicijative usmjerene na prevenciju vršnjačkog i cyber nasilja među djecom i mladima.

Projekt DIGI-SAFE UNION zamišljen je kao dugoročna platforma suradnje između obrazovnog i sigurnosnog sustava. Njegove ključne aktivnosti uključuju razvoj digitalnih alata za prijavu i praćenje nasilja, edukacije policijskih službenika, nastavnika, studenata i učenika, provedbu kampanja podizanja svijesti, istraživanja o pojavnim oblicima vršnjačkog i cyber nasilja te izradu preporuka za unapređenje javnih politika u području sigurnosti djece i mladih.

Potpisivanjem Sporazuma potvrđena je zajednička opredijeljenost za razvoj održive i dugoročne suradnje koja povezuje obrazovne, znanstveno-istraživačke i sigurnosne kapacitete s ciljem stvaranja sigurnijeg i odgovornijeg okruženja za mlade generacije te jačanja uloge institucija u prevenciji i suzbijanju svih oblika nasilja.

Tijekom sastanka razgovaralo se i o narednoj fazi provedbe projekta, pri čemu je istaknuto zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom između Sveučilišta u Mostaru i Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije. Poseban naglasak stavljen je na pripremu i provedbu novih zajedničkih projekata u području digitalne sigurnosti, razvoja kapaciteta policijskih službenika, primjene suvremenih tehnologija u radu sigurnosnih institucija, prevencije svih oblika nasilja te jačanja sigurnosne kulture među djecom, mladima i građanima.

Sudionici sastanka usuglasili su da potpisani Sporazum predstavlja početak dugoročnog strateškog partnerstva između Sveučilišta u Mostaru i Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije. Dogovorena je intenzivna suradnja na pripremi i prijavi zajedničkih projekata prema domaćim i međunarodnim izvorima financiranja, uključujući programe Europske unije i druge međunarodne fondove, s ciljem razvoja inovativnih rješenja u području sigurnosti, digitalne transformacije, edukacije i jačanja institucionalnih kapaciteta.

Posebno je istaknuta uloga Ureda za projekte Sveučilišta u Mostaru kao nositelja razvoja projektnih inicijativa, pripreme projektnih prijedloga te koordinacije i organizacije provedbe zajedničkih aktivnosti. Ured za projekte nastavit će povezivati sastavnice Sveučilišta, ministarstva unutarnjih poslova i međunarodne partnere kako bi se razvili novi projekti koji će odgovoriti na suvremene sigurnosne izazove i potrebe društva.

Posebna vrijednost partnerstva sa Ministarstvom unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije ogleda se u činjenici da ova institucija raspolaže jednim od najsuvremenijih centara za edukaciju i stručno usavršavanje policijskih službenika u Bosni i Hercegovini i široj regiji. Centar predstavlja značajan infrastrukturni i stručni kapacitet za provedbu specijaliziranih obuka, stručnih usavršavanja i zajedničkih edukacijskih programa u području sigurnosti, cyber sigurnosti i prevencije nasilja.

Upravo zbog tih kapaciteta, Ministarstvo unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije prepoznato je kao jedan od ključnih partnera Sveučilišta u Mostaru u razvoju projekta DIGI-SAFE UNION. Edukacijski centar u Ljubuškom predstavlja izvrsnu osnovu za organizaciju nacionalnih i međunarodnih programa osposobljavanja, ali i za pripremu i provedbu budućih projekata financiranih iz fondova Europske unije, programa prekogranične suradnje i drugih međunarodnih izvora financiranja.

Povezivanjem znanstvenih i istraživačkih kapaciteta Sveučilišta u Mostaru s operativnim iskustvom i infrastrukturom Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije stvaraju se preduvjeti za razvoj inovativnih projekata i uspostavu regionalnog centra izvrsnosti u području sigurnosti, edukacije policijskih službenika, digitalne transformacije i prevencije suvremenih sigurnosnih prijetnji.

Continue Reading

EKONOMIJA

Izvješće CIA-e iz 1953. godine: Hercegovački duhan među najboljima na svijetu

Published

on

 

Hercegovački duhan bio je među najcjenjenijima na svijetu, a Mostar i Čapljina imali su ključnu ulogu u njegovoj obradi, navodi se u dokumentu američke Središnje obavještajne agencije (CIA) iz 1953. godine.

Izvješće oznake CIA-RDP80-00809A000700110673-1 distribuirano je 6. srpnja 1953. godine i obuhvaća razdoblje od 1938. do 1951. godine.

Temelji se na “Informativnom priručniku o Jugoslaviji”, koji je jugoslavenska Direkcija za informacije objavila u Beogradu.

Prema izvješću, u uzgoju, obradi i trgovini duhanom bilo je angažirano više od milijun ljudi, a kvaliteta duhana bila je poznata kao jedna od najboljih na svijetu, piše Bljesak.info.

Duhan se u cijeloj Jugoslaviji uzgajao na svega 32.000 hektara, od čega u Bosni i Hercegovini na oko 6.700 hektara.

Hercegovački tip duhana, sorte Ravnjak i Tanac, činio je 30 posto jugoslavenske proizvodnje, odmah iza makedonskog s 56 posto.

Naslovnica izvješća CIA-e iz 1953. godine

Čapljina, Mostar i Ljubuški

U izvješću se ističu hercegovački duhani kategorija A i B zbog velikih listova zlatnožute ili limunove boje, prepoznatljive arome, dobre gorivosti i finih vlakana za rezanje.

Glavne stanice za otkup i fermentaciju sirovog duhana nalazile su se u Mostaru i Čapljini, uz Imotski, Prilep i Skoplje.

U Čapljini je radila jedna od najvažnijih stanica za umjetnu fermentaciju duhana u zemlji, dok je nova sušionica bila u izgradnji u Ljubuškom.

Tvornica duhana Mostar bila je jedna od deset u Jugoslaviji, a svrstana je među tvornice srednjeg kapaciteta.

Drina od najboljeg hercegovačkog duhana

Kao najtraženiji duhanski proizvod u zemlji izvješće navodi cigaretu Drina, izrađenu pretežno od najboljih hercegovačkih duhana.

Od najkvalitetnijeg hercegovačkog lista radio se luksuzni rezani duhan Trebinjac, a hercegovački duhan bio je i u mješavini cigarete Istra.

Jugoslavija je 1950. godine izvezla 7.840 tona sirovog duhana, a najveći kupac bila je Francuska s više od 3.158 tona.

Slijedile su Zapadna Njemačka s 1.071 tonom, Austrija s 1.000 tona i Nizozemska s 884 tone.

>> O povijesti proizvodnje duhana u Širokom Brijegu i izazovima naših predaka

(www.jabuka.tv | Foto: arhiv / CIA)

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Oglasila se Marija Buntic povodom smjene Uprave EP.HZ-HB

Published

on

BUNTIĆ NAKON OSTAVKI U ELEKTROPRIVREDI HZ HB: Pogoni rade, opskrba strujom nije ugrožena

0

 

 

Uprava Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, na čelu s generalnim direktorom Dragom Bagom, podnijela je u utorak, 17. studenoga, ostavke koje je prihvatio Nadzorni odbor poduzeća. Iz Elektroprivrede poručuju da promjena vodstva neće utjecati na proizvodnju, distribuciju ni opskrbu električnom energijom. Rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija Marija Buntić potvrdila je da su ostavke podnesene iz osobnih razloga. Naglasila je da svi poslovni procesi teku prema planu i da je pogonska spremnost na visokoj razini. Za potrošače, istaknula je, nema razloga za zabrinutost zbog kontinuiteta opskrbe.

Prihvaćanje ostavki ne znači da je postupak formalnog razrješenja već dovršen. Ostavke su proslijeđene Vladi Federacije BiH, koja treba dati prethodnu suglasnost za razrješenje dosadašnje Uprave. Isti je korak predviđen i za imenovanje vršitelja dužnosti novih članova Uprave. Buntić je pojasnila da se daljnje kadrovske promjene moraju provesti u skladu sa zakonskom procedurom. U međuvremenu se, prema njezinim riječima, redoviti rad poduzeća nastavlja bez zastoja.

Prema informacijama koje su 17. studenoga objavili mediji, Nadzorni odbor za vršitelja dužnosti generalnog direktora odabrao je Božu Perića, svojeg dotadašnjeg predsjednika i diplomiranog inženjera elektrotehnike iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Njegovo preuzimanje dužnosti treba razlikovati od završetka formalnog postupka za koji je potrebna prethodna suglasnost Vlade FBiH. Dosadašnji generalni direktor Drago Bago na čelo Elektroprivrede HZ HB došao je 2023. godine, nakon ostavke Uprave koju je predvodio Marinko Gilja. Zasad nije objavljeno detaljnije službeno obrazloženje promjene vodstva osim navedenih osobnih razloga za ostavke.

Elektroprivreda HZ HB jedan je od ključnih proizvođača i opskrbljivača električnom energijom u Bosni i Hercegovini, zbog čega promjene u njezinu vrhu imaju značenje znatno šire od kadrovskog pitanja. Upravo zato poruka glasnogovornice poduzeća bila je usmjerena na sigurnost sustava i nastavak redovitog poslovanja. Istaknula je da su distribucija i opskrba električnom energijom na najvišoj mogućoj operativnoj razini te da je namjera poduzeća takvo stanje zadržati. Sljedeći korak ostaje odluka Vlade Federacije BiH o kadrovskim promjenama.

 

Čitajte Poskok češće na GoogleuDodajte nas među omiljene izvore.
G

0 Mišljenja

Continue Reading

EKONOMIJA

Vlada HNŽ-a odobrila 809.000 KM za športske kolektive i infrastrukturu

Published

on

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je sjednici usvojila dvije odluke o utrošku ukupno 809.000 KM iz Proračuna HNŽ-a za 2026. godinu. Za športske kolektive predviđeno je 529.000 KM, a za športsku infrastrukturu280.000 KM.

Korisnici sredstava moraju dostaviti izvješće o utrošku

Vlada je obje odluke donijela na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a. Sredstva su predviđena na proračunskim stavkama „Grant za športske kolektive” i „Kapitalni transfer za športsku infrastrukturu”.

Korisnici kojima su sredstva odobrena dužni su s Ministarstvom potpisati ugovor o dodjeli sredstava. Izvješće o utrošku sredstava moraju dostaviti u roku od 30 dana od realizacije ugovora, a najkasnije godinu dana od njegova potpisivanja.

Čapljina predložena za pilot-područje projekta Interreg Euro-MED

Na istoj je sjednici Vlada prihvatila informaciju o prijavi projektnog prijedloga na program Interreg Euro-MED 2021.–2027., koju je predstavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a. Projektom bi se testirala rješenja za praćenje stanja i mogućnosti prognoziranja uz primjenu umjetne inteligencije kako bi se smanjio utjecaj prodora morske vode i onečišćenja iz poljoprivrede na priobalna poljoprivredna područja.

Predloženo pilot-područje u Bosni i Hercegovini obuhvatilo bi poljoprivredno područje donjeg toka Neretve na području Čapljine, povezane sustave površinskih i podzemnih voda te sustav odvodnje i navodnjavanja Višićke kasete.

www.brotnjo.ba

Vezani članci

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba