Na sjednici Rektorskog zbora/Rektorske konferencije Bosne i Hercegovine, održanoj pod predsjedavanjem Sveučilišta u Mostaru, dodijeljene su plakete i priznanja istaknutim članovima akademske zajednice za izniman doprinos razvoju univerziteta i sveučilišta u Bosni i Hercegovini.
Među dobitnicima ovog značajnog priznanja nalazi se i Brotnjak prof. dr. sc. Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru te voditelj Centra za informacijske tehnologije – SUMIT.
Plaketa mu je dodijeljena za istaknuti rad na znanstvenom, nastavnom i stručnom području, kao i za doprinos jačanju ugleda Sveučilišta u Mostaru i akademske zajednice Bosne i Hercegovine u zemlji i inozemstvu.
Kroz dugogodišnji angažman u području digitalizacije obrazovanja, razvoja informacijskih tehnologija i modernizacije akademskih procesa, prof. dr. sc. Volarić dao je značajan doprinos unapređenju visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja Sveučilišta u Mostaru. Posebno se ističe njegov rad kroz SUMIT, koji je postao jedan od ključnih centara za razvoj digitalnih rješenja i tehnološke infrastrukture unutar akademske zajednice.
Dodjela priznanja potvrda je važnosti kontinuiranog ulaganja u znanje, inovacije i međunarodnu afirmaciju bosanskohercegovačkih univerziteta i sveučilišta, a ujedno predstavlja priznanje pojedincima koji svojim radom doprinose razvoju suvremenog i konkurentnog sustava visokog obrazovanja.
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder boravila je danas u Širokom Brijegu, gdje se sastala s gradonačelnikom Ivom Pavkovićem. Na prijemu u Gradskoj upravi potpisan je ugovor o dodjeli sredstava za podršku provedbi projekta „Izgradnja reciklažnog centra s pretovarnom stanicom – IV. faza“, koji se realizira u okviru Programa utroška sredstava za zaštitu okoliša i prirode te upravljanje otpadom kroz kapitalne transfere drugim razinama vlasti i fondovima.
Za realizaciju četvrte faze projekta Federalno ministarstvo okoliša i turizma osiguralo je 165.000 KM. Sredstva će biti utrošena za izgradnju nadstrešnice pretovarne stanice, uređenje prometnih površina, postavljanje rubnjaka i opločnika, nabavu i postavljanje montažnih kontejnera za uredske prostorije te izvođenje radova potrebnih za postavljanje kolske vage.
Tijekom posjeta ministrica Pozder obišla je lokaciju reciklažnog centra s pretovarnom stanicom u Industrijskoj zoni Trn, gdje je danas službeno puštena u rad nova automatska horizontalna preša za baliranje otpada kapaciteta 40 tona, vrijedna 263.250 KM.
Stroj je nabavljen u okviru projekta „Nabava opreme za odvojeno prikupljanje otpada na prostoru Širokog Brijega i Posušja“, a koristit će ga Javno komunalno poduzeće „Čistoća“ Široki Brijeg s ciljem unapređenja sustava odvojenog prikupljanja otpada i razvoja kružnog gospodarstva u Županiji Zapadnohercegovačkoj.
Projekt je ukupne vrijednosti 345.735 KM, a sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH u iznosu od 100.000 KM te sredstvima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke. Nabava preše dodatno je sufinancirana sredstvima Fonda u iznosu od 68.870,16 KM.
Događaju su nazočili gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Slađan Bevanda, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke Mate Lončar, ravnatelj JKP „Čistoća“ Široki Brijeg Zoran Slišković te predstavnici tvrtke TEHNIX d.o.o. iz Donjeg Kraljevca, koja je isporučila stroj.
„Ovo je važan iskorak u unapređenju sustava gospodarenja otpadom na području Grada Širokog Brijega. Realizacija ovakvih projekata značajno doprinosi modernizaciji komunalne infrastrukture i podizanju standarda javnih usluga. Posebno je važno što se ovakvi projekti provode u partnerstvu s višim razinama vlasti i fondovima, jer to omogućava njihov brži i kvalitetniji razvoj“, istaknuo je gradonačelnik Pavković.
Grad Široki Brijeg već nekoliko godina provodi projekt izgradnje reciklažnog centra s pretovarnom stanicom, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u području gospodarenja otpadom. Do sada su uspješno realizirane dvije faze projekta uz potporu Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Ukupna vrijednost dosadašnjih ulaganja iznosi 540.290,80 KM, od čega je Fond osigurao 291.975,26 KM, dok je preostali dio financiran iz proračuna Grada Širokog Brijega.
Treća faza projekta trenutačno je u provedbi, dok je za četvrtu fazu već pokrenut postupak odabira izvođača radova.
Ministrica Pozder istaknula je kako Federalno ministarstvo okoliša i turizma kontinuirano podupire projekte koji doprinose uspostavi suvremenog sustava gospodarenja otpadom, povećanju stope recikliranja, razvoju kružnog gospodarstva i zaštiti okoliša.
„Široki Brijeg otpad transportira i odlaže na regionalnu deponiju Mošćanica u Zenici te je reciklažni centar važan element za smanjenje količine otpada za transport i konačno odlaganje. Ovaj projekt predstavlja dobar primjer planskog ulaganja u komunalnu infrastrukturu za cijelu Federaciju BiH“, izjavila je ministrica.
Podsjećamo, Federalno ministarstvo okoliša i turizma tijekom 2025. godine podržalo je nastavak razvoja ove infrastrukture u Širokom Brijegu s dodatnih 200.000 KM za projekt izgradnje stanice za pretovar i sortiranje komunalnog otpada.
Federalni ministar prostornoga uređenja Željko Nedić boravio je u Širokom Brijegu, gdje su potpisani ugovori za realizaciju 25 projekata koji će biti sufinancirani sredstvima Federalnoga ministarstva prostornoga uređenja osiguranim u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu. Ukupna vrijednost odobrenih sredstava iznosi 2.115.000 KM.
Domaćin sastanka bio je gradonačelnik Široki Brijeg Ivo Pavković. Ugovori su potpisani za 11 projekata na području Županije Zapadnohercegovačke u vrijednosti od 1.080.000 KM te za 14 projekata na području Hercegovačko-neretvanske županije vrijednosti 1.035.000 KM.
„Riječ je o kapitalnim i tekućim transferima drugim razinama vlasti i fondovima, kojima Vlada Federacije BiH sudjeluje u sufinanciranju projekata zaštite nacionalnih spomenika, povećanja energetske učinkovitosti javnih objekata te sanacije šteta nastalih uslijed poplava i klizišta“, izjavio je ministar Nedić.
Gradonačelnik Pavković zahvalio je Federalnom ministarstvu prostornoga uređenja na kontinuiranoj potpori lokalnim zajednicama. „Drago nam je što je upravo Široki Brijeg domaćin ovoga događaja i što danas zajedno potpisujemo ugovore za realizaciju 25 projekata iza kojih stoji 14 podnositelja prijava iz naših dviju županija. Vjerujem kako će ovi projekti donijeti konkretne rezultate i dodatno poboljšati uvjete života u našim sredinama“, kazao je Pavković.
Grad Široki Brijeg među korisnicima je sredstava s ukupno 340.000 KM za realizaciju triju projekata: izgradnju cestovnoga mosta preko rijeke Ugrovače, sanaciju ceste Vranić – Rujan te utopljavanje zgrade Područne škole Knešpolje.
Pored Grada Širokog Brijega, među korisnicima sredstava su: Grad Ljubuški, Općina Posušje, Općina Grude, Župa sv. Franje Asiškoga Posuški Gradac, Grad Čapljina, Općina Čitluk, Grad Mostar, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Župa Kruševo, Udruga za kulturu Neum, Općina Ravno, Grad Stolac i Župa sv. Mihovila Arkanđela Prenj.
Ministar Nedić istaknuo je zadovoljstvo realizacijom programa, naglasivši kako su svi projekti koji su zadovoljili kriterije javnoga poziva Federalnoga ministarstva prostornoga uređenja osigurali financijsku potporu iz ovogodišnjega federalnog proračuna.
Zakonima se utvrđuju ključni elementi sustava plaća, način određivanja osnovice, platni razredi i koeficijenti kao i vrste dodataka i naknada
Zapadnohercegovačka županija realizirala je jednu od najvećih reformi u sustavu materijalnih pravca korisnika proračuna od svojeg osnivanja, proces koji je provodilo Ministarstvo financija na čelu s ministricom Blagicom Leko, čija je kulminacija usvajanje dva zakonska rješenje u Skupštini te potpisivanje sporazuma s nekoliko sindikata. Navedeno stvara uvjete za povijesni rast plaća u županiji, naravno vodeći računa o stabilnosti proračuna, a o značaju novih rješenja dovoljno govore i iscrpne analize i pregovori posljednjih mjeseci i tjedana, ali i aktivnosti čija je misao vodilja bila uvesti princip “ista plaća za isti rad”. Dopredsjednica Vlade Zapadnohercegovačke županije i ministrica financija Blagica Leko u intervjuu za Večernji list ističe kako nedavno potpisani sporazumi o prihvaćanju osnovice, boda, te izmjene Kolektivnog ugovora predstavljaju jedan od osnovnih preduvjeta za povećanje osnovice za izračun plaće, ali donose niz drugih benefita. Naravno, ključna reformska mjera koju je ova županija dočekala na zadovoljstvo vlasti i zaposlenih su Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna ZHŽ i Zakon o plaćama policijskih službenika ZHŽ; navedena rješenja čine temelj za novi način obračuna plaća, a samim time i za njihovo povećanje. -Po prvi put Zapadnohercegovačka županija ima zakonska rješenja na osnovu kojih se uvodi princip “ista plaća za isti rad” kako bi se uklonila pravna nejednakost među korisnicima, objasnila je Leko.
Nedavno su okončani pregovori i postignuti sporazumi s četiri sindikata (državni službenici, MUP, srednje i osnovno obrazovanje), a vezani uz materijalna prava zaposlenih. Što donose novi kolektivni ugovori za navedene kategorije?
-Sa sindikatima su potpisani sporazumi o prihvaćanju osnovice, boda, te izmjene Kolektivnog ugovora i njegova produženja. Pored toga što predstavljaju jedan od osnovnih preduvjeta za povećanje osnovice za izračun plaće sporazumi o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora donose niz drugih benefita. Zadržana su sva dosadašnja stečena prava, te su proširena novim. Cilj spomenutog sporazuma kojeg je u ime Vlade ZHŽ pripremilo Ministarstvo financija ZHŽ je dodatno popraviti materijalna prava svih djelatnika.
Primjerice kada je riječ o Ministarstvu unutarnjih poslova zahvaljujući novim propisima policijski službenik ima pravo na poseban dodatak na plaću od 35% od osnovne plaće policijskog službenika bez dijela plaće po osnovu radnog staža
Tako primjerice kada je riječ o Ministarstvu unutarnjih poslova zahvaljujući novim propisima policijski službenik ima pravo na poseban dodatak na plaću od 35% od osnovne plaće policijskog službenika bez dijela plaće po osnovu radnog staža. Potom policijski službenik raspoređen na poslove i zadatke u Specijalnoj policiji Ministarstva i na mjesto kriminalističkog tehničara ima pravo na poseban dodatak na plaću u iznosu od 45 % od osnovne plaće policijskog službenika bez dijela plaće po osnovu radnog staža.
Koliku važnost u procesu rasta plaća imaju dva nova zakonska rješenja koja je usvojila Skupština ZHŽ na svojoj posljednjoj sjednici?
-Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna ZHŽ i Zakon o plaćama policijskih službenika ZHŽ čine temelj za novi način obračuna plaća, a samim time i za njihovo povećanje. Po prvi put Zapadnohercegovačka županija ima zakonska rješenja na osnovu kojih se uvodi princip “ista plaća za isti rad” kako bi se uklonila pravna nejednakost među korisnicima. Zakonima se utvrđuju ključni elementi sustava plaća, način određivanja osnovice, platni razredi i koeficijenti kao i vrste dodataka i naknada koje pripadaju zaposlenicima čime se osigurava ujednačen pristup u ostvarivanju prava iz radnog odnosa. Posebno se uređuju i pojedina prava kao što su naknade za prijevoz, topli obrok, regres, bolovanje kao i druga materijalna prava koja proizlaze iz radnog odnosa.
Osnaživanje životnog standarda uposlenih iznimno je bitno u kontekstu inflacijskih pritisaka kojima svjedočimo. U kojoj je mjeri Vlada pokazala odgovornost prema ovoj problematici?
-Samom činjenicom da zahvaljujući donošenju već spomenutih zakonskih akata i sporazuma imamo povijesni rast plaća u Zapadnohercegovačkoj županiji za kojeg je u proračunu ZHŽ planirano dodatnih 9.478.300 konvertibilnih maraka smatram da smo kao Vlada djelovali u tom smislu. Naravno, prilikom izračuna postotaka rasta smo se vodili time da ne ugrozimo stabilnost županijskog proračuna što je opet glavni preduvjet za sva buduća plaćanja, kao i povećanja. Kada govorimo o ublažavanju inflacijskih pritisaka treba spomenuti kako su na temelju Kolektivnih ugovora potpisanih tijekom 2024. godine u manje od dvije godine plaće rasle dva puta, za ukupno 14 posto.
U smislu demografskih mjera, postoje li novi podaci i broju korisnika materijalne pomoći za treće i svako iduće dijete?
-Poznato je kako Vlada ZHŽ poseban naglasak stavlja na provedbu demografskih mjera. Ovdje se posebno ističe jedinstvena naknada za treće i svako iduće dijete, koja sudeći prema podatcima itekako utječe na promjenu demografske slike ove županije. Tijekom 2025. godine za provedbu ove demografske mjere iz proračuna ZHŽ je izdvojeno ukupno 12.332.500 KM, što je za 962.500 KM više u odnosu na 2024. godinu. Prema podatcima Ministarstva financija ZHŽ samo za prva četiri mjeseca 2026. godine obiteljima s troje i više djece isplaćeno je 4.407.883,50 KM.
Dakle od listopada 2022. godine do sada ukupan iznos isplaćen obiteljima s troje i više djece iznosi 40.946.384 KM. Da ova mjera, uz sve ostale koje se na području ZHŽ provode uz pomoć jedinica lokalne samouprave kao i viših razina vlasti, daje rezultate pokazuju i matične knjige iz kojih je vidljivo kako posljednjih godina ova županija jedina ima pozitivan prirodni prirast, a kontinuitet je nastavljen i u prvih pet mjeseci 2026. gdje se bilježi plus od 4djece u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Fra Ante Vukoja, franjevac rodom s Kočerina, trenutno na službi na Humcu, predstavio je svoju autorsku duhovnu pjesmu pod nazivom „Upravi mi korak“, nastalu kao plod osobne molitve, promišljanja i nadahnuća Božjom riječju.
Glazbu i tekst pjesme potpisuje fra Ante Vukoja, dok je za aranžman zaslužan Josip Bošnjak. Prateće vokale otpjevala je Ana Raspudić Galić (Jimi).
Kako je sam autor istaknuo, pjesma je nastala 2020. godine tijekom njegovih studentskih dana. Inspiraciju je pronašao u različitim dijelovima Biblije koji su se spojili u novu priču i potaknuli riječi molitve koje je njegovo srce tražilo.
Prijepodne. Radni stol u sobi. Olovka i mali zeleni papirići koje sam običavao lijepiti na oglasnu ploču. Inspiracija: različiti dijelovi Biblije koji su u kombinaciji stvorili jednu novu priču i uspjeli pronaći i potaknuti riječi za molitvu koje je srce u sebi tražilo. Hvala Gospodinu! Nadam se da će i tebe pronaći, poručio je fra Ante, prenosi Ljportal.
Pjesma nosi snažnu duhovnu poruku te poziva na povjerenje u Boga, molitvu i osluškivanje Njegova glasa u tišini svakodnevice. Kroz stihove se provlači molba da Gospodin upravlja čovjekovim koracima i vodi ga putem vjere, ljubavi i predanja.
„Upravi mi korak“ prožeta je jednostavnim, ali dubokim riječima koje podsjećaju na važnost svakog trenutka, svake riječi i svakog koraka u životu vjernika, naglašavajući da susret s Bogom donosi radost, iscjeljenje i unutarnji mir.
Nova pjesma fra Ante Vukoje zasigurno će pronaći put do brojnih vjernika te obogatiti suvremenu duhovnu glazbenu scenu hrvatskog govornog područja.
