KULTURA
U Splitu održan prvi znanstveni skup o Zvonku i Julienne Bušić
Foto: Udruga Benedikt
Piše N. M.
PODIJELI
Facebook
X (Twitter)
WhatsApp
Povodom pedesete obljetnice povijesnih zbivanja koja su trajno obilježila noviju hrvatsku povijest, u dvorani ‘Vinko Draganja’ Dominikanskog samostana u Splitu održan je znanstveni okrugli stol pod nazivom ’50 godina kasnije – Zvonko i Julienne Bušić: Povijesna rasprava o jednom vremenu i njegovim akterima 1976. – 2026.’. Organizatori ovoga znanstvenog skupa bili su Hrvatska udruga Benedikt i Ogranak Matice hrvatske u Zadru.
Skup je organiziran točno pola stoljeća nakon što je skupina hrvatskih političkih emigranata, predvođena Zvonkom Bušićem, 10. rujna 1976. izvršila otmicu američkog putničkog zrakoplova. Uvodnu riječ održao je Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, koji je na samom početku podsjetio kako se susret održava u sjeni trinaeste obljetnice smrti Zvonka Bušića (1. rujna) te nedavnoga odlaska njegove supruge Julienne Bušić (21. svibnja), zbog čega je skup započeo minutom šutnje. Posebno je pozdravio obitelj pokojnog Zvonka Bušića koja je prisustvovala događaju.
U ime Splitsko-dalmatinske županije pozdrav je uputio pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava Damir Gabrić, a u ime grada Splita pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam dr. Silvana Burilović Crnov.
Oglas
U svojem izlaganju Zaradić je naglasio kako sama otmica zrakoplova nije bila cilj akcije, nego sredstvo kojim su njezini akteri nastojali privući međunarodnu pozornost na hrvatsko pitanje. Jedini zahtjev otmičara bila je objava teksta Deklaracije, autora Brune Bušića, na naslovnicama pet vodećih svjetskih dnevnih tiskovina uz distribuciju letaka iznad više sjevernoameričkih i europskih gradova, nakon čega su se otmičari u Parizu mirno predali.
Analizirajući sadržaj Deklaracije, napisane pod pseudonimom ‘Vrhovnog zapovjedništva’, Zaradić je istaknuo kako se dokument pozivao na Opću deklaraciju UN-a o ljudskim pravima iz 1948. godine i pravo na nacionalno samoodređenje. U dokumentu se ukazivalo na ekonomski kolonijalizam te kulturni i jezični etnocid. Deklaracija je istodobno nudila viziju slobodne Hrvatske izvan vojnih i političkih blokova, naglašavajući da borba nije usmjerena protiv srpskog naroda nego protiv beogradskog poretka.
Osvrćući se na pravni epilog i tragičnu pogibiju njujorškog policajca Briana Murrayja, Zaradić je podsjetio na drugostupanjsku presudu Žalbenog suda SAD-a za Drugi okrug od 30. listopada 1978., kojom su optuženi osuđeni za zračno piratstvo i zavjeru, napomenuvši da američko zakonodavstvo tada još nije poznavalo današnju zakonsku definiciju terorizma. Posebno je citirao nekoliko izjava i pisama okružnog suca Johna R. Bartelsa u kojima je izričito naveo da bračni par Bušić ne smatra teroristima te da je naknadna odluka o odbijanju otpusta bila neuobičajeno i nepotrebno oštra.
Oglas
Prvo znanstveno izlaganje pod naslovom ‘Percepcija slučaja Zvonka Bušića (1976. – 2008.): između Jugoslavije, SAD-a i Hrvatske’ održala je dr. sc. Andrijana Perković Paloš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, autorica knjige Vlada demokratskog jedinstva. Njezina se analiza temeljila na osobnim arhivima Julienne Eden Bušić i Tihomira Bušića (SDB dokumentacija, tisak) te diplomatskim telegramima iz zbirki WikiLeaks i Office of the Historian.
Dr. sc. Perković Paloš prikazala je odnos jugoslavenskog režima prema političkom nasilju, usporedivši ga s odbijanjem izručenja međunarodnog bjegunca Ilicha Ramireza Sancheza ‘Carlosa’ Njemačkoj nakon Münchena 1972. S druge strane, SAD je potporu neovisnosti Jugoslavije smatrao branom od sovjetskog utjecaja, pa su memorandumi iz 1977. i 1978. potvrdili američku distanciranost od hrvatske emigracije i namjeru da se predsjedniku Titu dokaže odlučnost u kažnjavanju.
RAZMJENA SADRŽAJA
ECB želi novac na blockchainu
Crna kronika − U Konavlima pao 30-godišnjak: Policija mu pronašla više od kilograma marihuane i laboratorij
Sponsored by Midas
Midas logo
Izlaganje je obuhvatilo analizu brojnih pisama utjecajnih pojedinaca u SAD-u koji su se zalagali za uvjetni otpust ili premještaj Zvonka Bušića u Hrvatsku – od suca Bartelsa (1989., 1991., 1992.), voditelja pokreta za prava osoba s invaliditetom Evana Kempa (1993.), senatora Marka O. Hatfielda (1993.), bivšeg predsjednika B’nai B’ritha Tommyja Baera (1999.), umirovljenog veleposlanika Thomasa P. Meladyja (2006.) te čikaškog kardinala Francisa Georgea (2006.). Kempovo pismo iz 1993. godine otkrilo je da su visoki izvori potvrdili kako je pritisak jugoslavenske vlade bio čimbenik od izrazito velike važnosti pri odbijanju otpusta.
Oglas
Autorica je ukazala i na selektivnost i nedosljednost američke politike kroz presedane premještaja komunističke aktivistice Silvije Baraldini 1999. te ublažavanje kazni i oslobađanje pripadnika portorikanske paravojne skupine FALN u kolovozu i rujnu 1999. pod predsjednikom Billom Clintonom. U završnom dijelu izlaganja prikazane su službene inicijative hrvatskih vlasti (Sanader 1993., Tuđman 1994. i 1996., Vlada RH 1995., oporba 1999., Tomčić 2003., kardinal Bozanić 2008.) te građanske akcije pod vodstvom dr. Tihomira Bušića, poput peticije s 200.000 potpisa prikupljenih 1996. godine na splitskoj Pjaci, pisma općinskih sudaca u Splitu predsjedniku Tuđmanu te prosvjeda pred američkim veleposlanstvom u Zagrebu 2002., sve do Bušićeva izlaska na slobodu 2008. godine.
Drugo izlaganje pod naslovom ‘Više od otmice: Julienne i Zvonko Bušić u tajnim dokumentima iz hladnog rata’ održao je dr. sc. Luka Knez s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, autor monografije Slučaj Mlinar i tajnik zadarskog Ogranka Matice hrvatske.
Dr. sc. Knez smjestio je događaje u hladnoratovski okvir prioriteta Zapada – održavanja Jugoslavije (‘keeping Tito afloat’) nakon razlaza Tita i Staljina 1948. godine. Na temelju arhivskoga gradiva SDS-a RSUP-a SRH i obavještajnih izvora, Knez je rekonstruirao početak obavještajne obrade nad Zvonkom Bušićem 1969. godine preko suradnika pod šifrom ‘Putnik’ te u okviru akcije ‘Klek’.
Oglas
Predavač je iznio detalje o akciji iz studenog 1970. kada je Julienne Bušić bacala letke s nebodera u Zagrebu, nakon čega je bila pritvorena te je imala zaštitu Generalnog konzulata SAD-a. Prikazano je i razdoblje boravka u Austriji 1971. pod opsežnim nadzorom austrijskog STAPO-a i jugoslavenske službe te protjerivanje iz Salzburga u listopadu 1971. Knez je naglasio kako su stvarni motiv odlaska u SAD i same otmice bili senzibiliziranje javnosti i neposredan strah od likvidacije od strane jugoslavenskih obavještajnih službi.
U analizi same otmice prikazani su dokumenti jugoslavenske akcije ‘Let’, uključujući depešu saveznog sekretara Franje Herljevića od 11. rujna 1976. koja je zabilježila stvaranje slike o ‘vrlo ljubaznim otmičarima koji su prinuđeni skrenuti pažnju svetu’. Iz arhivskih spisa FBI-a i dokumentacije SDS-a izveden je zaključak kako je izricanje visoke kazne bio taktički potez američkih vlasti zbog političkoga pritiska Jugoslavije. Na koncu izlaganja Knez je najavio skorašnji izlazak zbornika znanstvenih radova posvećenih istoimenoj temi i znanstveni skup u Zadru u listopadu ove godine. Okrugli stol pratila je ispunjena dvorana posjetitelja različitih generacija, a nakon izlaganja razvila se i rasprava s brojnim pitanjima i komentarima od strane splitske publike.
YouTube
PODIJELI
Facebook
X (Twitter)
WhatsApp
Najnovije
Najčitanije
JESEN NA TEATRU UZ MORE: Uz nikad bogatiji repertoar otvara Grintalo i Arsenov feral
PRIJE 1 SAT · Život
URNEBESAN VIDEO Propucana roda privukla pažnju, pogledajte što je napravila kod veterinara
PRIJE 3 SATA · Život
TUŽNA VIJEST Preminuo bivši predsjednik Crvenog križa: ‘Bio je izuzetno vezan uz braniteljsku populaciju’
PRIJE 3 SATA · Život
Zvijezda ‘Kumova’ uživa u majčinstvu
PRIJE 6 SATI · Život
VEČER SMIJEHA Arijana Čulina stiže na Mertojak
PRIJE 7 SATI · Život
Učitaj više
Dodaj kao preferirani izvor na Googleu
VIŠE S WEBA
UTVRĐENI PROPUSTI S obzirom na rizik, u slučaju femicida, možda i nisu upotrebljene sve potrebne radnje
GONZALO GARCIA ‘Svaki novi igrač donijet će nam neku novu kvalitetu. Čabraja? Trener koji se zna natjecati”
VIDEO Dramatične scene iz uvale Maslinova: Zbog požara evakuirani ljudi s ribogojilišta
ViK o nanosu u Vukovarskoj: Unatoč poduzetim mjerama, uslijed velike količine vode ispran materijal pripremljen za asfaltiranje
Vesna Škare Ožbolt: Ne želim saborsku mirovinu
Sponsored by Midas
Midas logo
VIŠE S WEBA
[+18] Svaki dan dijelimo do 100 Jackpotova od 50 KM! Osvoji ga i ti!
Oglas
UPOZORENJE NEUROLOGA: Trnci u nogama i rukama su POSLEDNJE UPOZORENJE…
Oglas
PARAZITOLOZI U ŠOKU! CRIJEVNI PARAZITI CRKAVAJU BEZ LIJEKOVA I TABLETA – EVO KAKO…
Oglas
ENDOKRINOLOZI U ŠOKU! Šećer nestaje bez inzulina i tableta – EVO KAKO…
Oglas
UROLOZI U ŠOKU!: Rak prostate nestaje bez operacije i zračenja – EVO KAKO…
Oglas
Zbogom proširene vene. Jedite prije doručka da biste ih eliminisali za 5 dana
Oglas
Najveći neprijatelj bora – pročitajte prije nego što članak nestane!
Oglas
Prestanite se češati: Ovo zauvijek uklanja svrab izazvan hemoroidima.
Oglas
Dalmatinski portalDalmatinski portal
Instagram
Facebook
Marketing i kontakt
Impressum
Uvjeti korištenja
Pravila privatnosti
Uskoro tu!
Memoari o borbi za nacionalni identitet i političkom djelovanju hrvatskog iseljeništva za oslobođenje od komunističke Jugoslavije
Almost here!
A Memoir of Struggles for National Identity and Croatian Diaspora Political Activism for Freedom from Communist Yugoslavia
Posveta:
Svim domoljubnim Hrvatima u iseljeništvu, njihovoj djeci i prijateljima koji su tijekom borbe za slobodu stajali uz njih —
svima koji su darovali svoje vrijeme, svoj trud, svoj novac, svoj glas i sve drugo čega su se mogli odreći kako bi san mnogih naraštaja napokon postao stvarnost.
Onima koji nikada nisu prestali vjerovati, čak ni tisućama kilometara udaljeni od domovine, da Hrvatska ima pravo na slobodu.
Onima u iseljeništvu koji su svjedočili rađanju slobodne Hrvatske u svojim kuhinjama i dnevnim boravcima, u hrvatskim klubovima i crkvama, za stolovima na kojima su se prikupljali dobrovoljni prilozi i na prosvjednim skupovima, uz telefone i telefaks uređaje, te u srcima iseljenika koji nisu dopustili da udaljenost od domovine preraste u zaborav.
Ovu knjigu posvećujem vama, sa zahvalnošću i ponosom.
Vaša odricanja i žrtve pridonijeli su rađanju slobodne i neovisne Hrvatske.
„…Postoje trenuci u životu kada povijest zakorači u najobičnija mjesta naše svakodnevice i zauvijek ih promijeni.
Za mene je jedno od tih mjesta bila moja kuhinja u Sydneyju.
Nikada nije bila zamišljena kao išta više od srca našega obiteljskog doma — mjesta za jutarnju kavu, obiteljske obroke, razgovore, rasprave, proslave i bezbrojne male rituale svakodnevnoga života. Ipak, početkom 1992. godine, dok se Hrvatska borila za opstanak i nastojala učvrstiti svoj položaj kao novostvorena neovisna država, jedan kutak te kuhinje postao je nešto iznimno.
Pretvorio se, zapravo, u neslužbeni hrvatski diplomatsko-konzularni ured u kojem su se obavljali službeni poslovi, premda bez formalnoga diplomatskog statusa.
Ondje nije bilo uglačanoga pisaćeg stola od mahagonija, diplomatskoga grba svečano istaknutog na zidu, niti osoblja sastavljenog od školovanih diplomata koji bi užurbano prolazili otmjenim hodnicima.
Moj pisaći stol bila je obična ploča od šperploče koju je moj otac, nekada domobranski časnik, pričvrstio na komodu i s ljubavlju lakirao. Pisaći stroj Canon StarWriter, telefon i telefaks postali su moja diplomatska sredstva rada.
S toga improviziranog radnog mjesta odlazila su pisma, zahtjevi, upiti i službena korespondencija. Ondje su se rješavala pitanja prijevoza posmrtnih ostataka preminulih u Hrvatsku i obavljali bezbrojni telefonski razgovori vezani uz zemlju koja je tek nedavno stekla međunarodno priznanje o kojemu su sanjali naraštaji Hrvata.
Ljudi su trebali pomoć pri ishođenju putovnica, stjecanju državljanstva, pribavljanju dokumenata, organiziranju putovanja te rješavanju imovinskih i obiteljskih pitanja.
Hrvatskoj je bilo potrebno uspostaviti veze s australskim institucijama i diplomatskim predstavništvima drugih država.
Trebalo je započeti pripreme za osnivanje službenoga veleposlanstva i mreže konzularnih predstavništava koja će naposljetku predstavljati Republiku Hrvatsku u Australiji.
Netko je morao započeti.
I tako smo započeli mi!…”
Dedication:
To all patriotic Croatians in the diaspora,
and to their children and friends who, during the struggles for freedom, stood beside them—
to those who gave their time, their labour, their money, their voices, and whatever else they could sacrifice so that the dream of generations might finally become reality.
To those who never stopped believing, even from thousands of kilometres away, that Croatia had the right to be free.
To those in the diaspora who witnessed free Croatia being born in their kitchens and living rooms, in Croatian clubs and churches, at fundraising tables and protest marches, beside telephones and fax machines, and in the hearts of emigrants who refused to allow distance to become forgetting.
This book is dedicated to you, with gratitude and pride.
Your sacrifices helped a free and independent Croatia to be born.
“…There are moments in life when history enters the most ordinary of places and changes them forever.
For me, one of those places was my kitchen in Sydney.
It was never intended to become anything more than the heart of my family home—a place for morning coffee, meals, conversations, arguments, celebrations and the countless small rituals of domestic life. Yet in the early months of 1992, as Croatia fought for survival and struggled to establish itself as a newly independent state, a corner of that kitchen became something extraordinary.
It had effectively become an unofficial Croatian diplomatic and consular office, carrying out official responsibilities despite lacking formal diplomatic status.
There was no polished mahogany desk, no diplomatic seal mounted impressively on a wall, no staff of trained officials moving purposefully through elegant corridors. My desk was a sheet of plywood fixed to a dresser and lovingly varnished by my father, a former Croaian Home Guards officer. A Canon StarWriter, telephone and facsimile machine became my tools of diplomacy. From that improvised workplace came letters, applications, enquiries, official correspondence, the repatriation of the deceased to Croatia, and countless telephone calls concerning a country that had only recently achieved the international recognition that generations of Croats had dreamed of.
People needed help with passports, citizenship, documents, travel, property and family matters. Croatia needed contacts with Australian institutions and foreign diplomatic missions. Preparations had to be made for the formal embassy and consular network that would eventually represent the Republic of Croatia in Australia.
Somebody had to begin.
And so we did…”
Važnost političke stabilnosti i nastavka provedbe projekata za razvoj grada
Proširena sjednica Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar održana je danas u Mostaru, uz nazočnost predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića, izabrane hrvatske članice Predsjedništva BiH i dopredsjednice HDZ-a BiH Darijane Filipović, gradonačelnika Grada Mostara Maria Kordića, predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač te članova Gradskog odbora. Sjednicu je predvodio predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar Marko Novak.
Središnja tema sjednice bila je analiza rezultata nedavno provedenih općih izbora, uz osvrt na aktualnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini te daljnje političke aktivnosti nakon izbornog procesa. Istaknuta je potreba što skorijeg formiranja vlasti na svim razinama kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje institucija i stvorili preduvjeti za nastavak započetih procesa.
Filipović je zahvalila svima na podršci te istaknula kako je izborni rezultat HDZ-a BiH plod zajedničkog rada svih stranačkih organizacija, koalicijskih partnera unutar Hrvatskog narodnog sabora i širega hrvatskog naroda. Naglasila je kako je hrvatski narod jasno izrazio svoju volju i odabrao politički smjer kojim želi biti predstavljen, uz poruku da pred strankom predstoji mnogo posla u ostvarivanju zacrtanih ciljeva.
Čović i Filipović iskazali su potporu radu Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar, istaknuvši važnost odgovornog političkog djelovanja, suradnje svih razina vlasti i realizacije projekata koji pridonose razvoju Grada Mostara. Naglasili su kako ostvareni izborni rezultati HDZ-a BiH na svim razinama predstavljaju potvrdu povjerenja birača, ali i obvezu nastavka rada na ostvarivanju razvojnih prioriteta i zaštiti interesa hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Gradskog odbora Marko Novak zahvalio je Čoviću i Filipović na potpori te predstavio daljnje aktivnosti Gradskog odbora i planove djelovanja nakon izbora. Pritom je istaknuo važnost
kontinuiranog rada na lokalnim prioritetima i suradnje sa stranačkim dužnosnicima na svim razinama vlasti.
Na sjednici je naglašena važnost političke stabilnosti, funkcionalnosti institucija i nastavka provedbe projekata koji pridonose gospodarskom i društvenom napretku Mostara i Bosne i Hercegovine.
Iz rukopisa Ine Vukic moj nacionalni ponos
Svi brucoši iz Ljubuškog dobit će po 500 KM
Prvo kolo Pikado lige BiH u subotu u Čitluku
Čitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
Tjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
Heroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
KULTURA11 mjeseci agoČitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
-
Uncategorized1 godina agoHeroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
Uncategorized1 godina agoTjedni Komentar:Rada Krivokapić Radonjić dobitnica nagrade za najboljeg modnog dizajnera za Južnu Evropu 2024/25
-
KULTURA1 godina agoGoca Srećko ®️©️…….Uteha……..
-
KULTURA2 godine agoNa zahtjev čitatelja portala vraćamo tekst “Ministar MUP-a HNŽ Marijo Marić “Zovu me Sjećanja ,Na Dane Ponosa i Slave!
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar…Ravnatelju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata 1991-1995 u BiH prof. dr. sc. Ivica Šarac zašto službeno ne objavite poziv svima za prikupljanje HVO dokumentacije o oslobodilačko-obrambenom Domovinskom rata u BiH s ciljem izdavanja knjige “Rat u Herceg Bosni” ?
-
KULTURA2 mjeseca agoClan predsjednistva HNS-A Pero PrevisicHRVATSKI GENERALI, BRIGADIRI I POLITIČARI, ZAŠTO STE DIGLI RUKU❓️.