Connect with us

KULTURA

U Splitu održan prvi znanstveni skup o Zvonku i Julienne Bušić

Published

on

Foto: Udruga Benedikt
Piše N. M.
PODIJELI
Facebook
X (Twitter)
WhatsApp
Povodom pedesete obljetnice povijesnih zbivanja koja su trajno obilježila noviju hrvatsku povijest, u dvorani ‘Vinko Draganja’ Dominikanskog samostana u Splitu održan je znanstveni okrugli stol pod nazivom ’50 godina kasnije – Zvonko i Julienne Bušić: Povijesna rasprava o jednom vremenu i njegovim akterima 1976. – 2026.’. Organizatori ovoga znanstvenog skupa bili su Hrvatska udruga Benedikt i Ogranak Matice hrvatske u Zadru.

Skup je organiziran točno pola stoljeća nakon što je skupina hrvatskih političkih emigranata, predvođena Zvonkom Bušićem, 10. rujna 1976. izvršila otmicu američkog putničkog zrakoplova. Uvodnu riječ održao je Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, koji je na samom početku podsjetio kako se susret održava u sjeni trinaeste obljetnice smrti Zvonka Bušića (1. rujna) te nedavnoga odlaska njegove supruge Julienne Bušić (21. svibnja), zbog čega je skup započeo minutom šutnje. Posebno je pozdravio obitelj pokojnog Zvonka Bušića koja je prisustvovala događaju.

U ime Splitsko-dalmatinske županije pozdrav je uputio pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava Damir Gabrić, a u ime grada Splita pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam dr. Silvana Burilović Crnov.VIDEO: U Splitu održan prvi znanstveni skup o Zvonku i Julienne Bušić

Oglas

U svojem izlaganju Zaradić je naglasio kako sama otmica zrakoplova nije bila cilj akcije, nego sredstvo kojim su njezini akteri nastojali privući međunarodnu pozornost na hrvatsko pitanje. Jedini zahtjev otmičara bila je objava teksta Deklaracije, autora Brune Bušića, na naslovnicama pet vodećih svjetskih dnevnih tiskovina uz distribuciju letaka iznad više sjevernoameričkih i europskih gradova, nakon čega su se otmičari u Parizu mirno predali.

Analizirajući sadržaj Deklaracije, napisane pod pseudonimom ‘Vrhovnog zapovjedništva’, Zaradić je istaknuo kako se dokument pozivao na Opću deklaraciju UN-a o ljudskim pravima iz 1948. godine i pravo na nacionalno samoodređenje. U dokumentu se ukazivalo na ekonomski kolonijalizam te kulturni i jezični etnocid. Deklaracija je istodobno nudila viziju slobodne Hrvatske izvan vojnih i političkih blokova, naglašavajući da borba nije usmjerena protiv srpskog naroda nego protiv beogradskog poretka.

Osvrćući se na pravni epilog i tragičnu pogibiju njujorškog policajca Briana Murrayja, Zaradić je podsjetio na drugostupanjsku presudu Žalbenog suda SAD-a za Drugi okrug od 30. listopada 1978., kojom su optuženi osuđeni za zračno piratstvo i zavjeru, napomenuvši da američko zakonodavstvo tada još nije poznavalo današnju zakonsku definiciju terorizma. Posebno je citirao nekoliko izjava i pisama okružnog suca Johna R. Bartelsa u kojima je izričito naveo da bračni par Bušić ne smatra teroristima te da je naknadna odluka o odbijanju otpusta bila neuobičajeno i nepotrebno oštra.

Oglas

Prvo znanstveno izlaganje pod naslovom ‘Percepcija slučaja Zvonka Bušića (1976. – 2008.): između Jugoslavije, SAD-a i Hrvatske’ održala je dr. sc. Andrijana Perković Paloš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, autorica knjige Vlada demokratskog jedinstva. Njezina se analiza temeljila na osobnim arhivima Julienne Eden Bušić i Tihomira Bušića (SDB dokumentacija, tisak) te diplomatskim telegramima iz zbirki WikiLeaks i Office of the Historian.

Dr. sc. Perković Paloš prikazala je odnos jugoslavenskog režima prema političkom nasilju, usporedivši ga s odbijanjem izručenja međunarodnog bjegunca Ilicha Ramireza Sancheza ‘Carlosa’ Njemačkoj nakon Münchena 1972. S druge strane, SAD je potporu neovisnosti Jugoslavije smatrao branom od sovjetskog utjecaja, pa su memorandumi iz 1977. i 1978. potvrdili američku distanciranost od hrvatske emigracije i namjeru da se predsjedniku Titu dokaže odlučnost u kažnjavanju.

RAZMJENA SADRŽAJA

ECB želi novac na blockchainu

Crna kronika − U Konavlima pao 30-godišnjak: Policija mu pronašla više od kilograma marihuane i laboratorij
Sponsored by Midas
Midas logo
Izlaganje je obuhvatilo analizu brojnih pisama utjecajnih pojedinaca u SAD-u koji su se zalagali za uvjetni otpust ili premještaj Zvonka Bušića u Hrvatsku – od suca Bartelsa (1989., 1991., 1992.), voditelja pokreta za prava osoba s invaliditetom Evana Kempa (1993.), senatora Marka O. Hatfielda (1993.), bivšeg predsjednika B’nai B’ritha Tommyja Baera (1999.), umirovljenog veleposlanika Thomasa P. Meladyja (2006.) te čikaškog kardinala Francisa Georgea (2006.). Kempovo pismo iz 1993. godine otkrilo je da su visoki izvori potvrdili kako je pritisak jugoslavenske vlade bio čimbenik od izrazito velike važnosti pri odbijanju otpusta.

Oglas

Autorica je ukazala i na selektivnost i nedosljednost američke politike kroz presedane premještaja komunističke aktivistice Silvije Baraldini 1999. te ublažavanje kazni i oslobađanje pripadnika portorikanske paravojne skupine FALN u kolovozu i rujnu 1999. pod predsjednikom Billom Clintonom. U završnom dijelu izlaganja prikazane su službene inicijative hrvatskih vlasti (Sanader 1993., Tuđman 1994. i 1996., Vlada RH 1995., oporba 1999., Tomčić 2003., kardinal Bozanić 2008.) te građanske akcije pod vodstvom dr. Tihomira Bušića, poput peticije s 200.000 potpisa prikupljenih 1996. godine na splitskoj Pjaci, pisma općinskih sudaca u Splitu predsjedniku Tuđmanu te prosvjeda pred američkim veleposlanstvom u Zagrebu 2002., sve do Bušićeva izlaska na slobodu 2008. godine.

Drugo izlaganje pod naslovom ‘Više od otmice: Julienne i Zvonko Bušić u tajnim dokumentima iz hladnog rata’ održao je dr. sc. Luka Knez s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, autor monografije Slučaj Mlinar i tajnik zadarskog Ogranka Matice hrvatske.

Dr. sc. Knez smjestio je događaje u hladnoratovski okvir prioriteta Zapada – održavanja Jugoslavije (‘keeping Tito afloat’) nakon razlaza Tita i Staljina 1948. godine. Na temelju arhivskoga gradiva SDS-a RSUP-a SRH i obavještajnih izvora, Knez je rekonstruirao početak obavještajne obrade nad Zvonkom Bušićem 1969. godine preko suradnika pod šifrom ‘Putnik’ te u okviru akcije ‘Klek’.

Oglas

Predavač je iznio detalje o akciji iz studenog 1970. kada je Julienne Bušić bacala letke s nebodera u Zagrebu, nakon čega je bila pritvorena te je imala zaštitu Generalnog konzulata SAD-a. Prikazano je i razdoblje boravka u Austriji 1971. pod opsežnim nadzorom austrijskog STAPO-a i jugoslavenske službe te protjerivanje iz Salzburga u listopadu 1971. Knez je naglasio kako su stvarni motiv odlaska u SAD i same otmice bili senzibiliziranje javnosti i neposredan strah od likvidacije od strane jugoslavenskih obavještajnih službi.

U analizi same otmice prikazani su dokumenti jugoslavenske akcije ‘Let’, uključujući depešu saveznog sekretara Franje Herljevića od 11. rujna 1976. koja je zabilježila stvaranje slike o ‘vrlo ljubaznim otmičarima koji su prinuđeni skrenuti pažnju svetu’. Iz arhivskih spisa FBI-a i dokumentacije SDS-a izveden je zaključak kako je izricanje visoke kazne bio taktički potez američkih vlasti zbog političkoga pritiska Jugoslavije. Na koncu izlaganja Knez je najavio skorašnji izlazak zbornika znanstvenih radova posvećenih istoimenoj temi i znanstveni skup u Zadru u listopadu ove godine. Okrugli stol pratila je ispunjena dvorana posjetitelja različitih generacija, a nakon izlaganja razvila se i rasprava s brojnim pitanjima i komentarima od strane splitske publike.

YouTube

PODIJELI
Facebook
X (Twitter)
WhatsApp
Najnovije
Najčitanije
JESEN NA TEATRU UZ MORE: Uz nikad bogatiji repertoar otvara Grintalo i Arsenov feral
PRIJE 1 SAT · Život
URNEBESAN VIDEO Propucana roda privukla pažnju, pogledajte što je napravila kod veterinara
PRIJE 3 SATA · Život
TUŽNA VIJEST Preminuo bivši predsjednik Crvenog križa: ‘Bio je izuzetno vezan uz braniteljsku populaciju’
PRIJE 3 SATA · Život
Zvijezda ‘Kumova’ uživa u majčinstvu
PRIJE 6 SATI · Život
VEČER SMIJEHA Arijana Čulina stiže na Mertojak
PRIJE 7 SATI · Život
Učitaj više
Dodaj kao preferirani izvor na Googleu
VIŠE S WEBA
UTVRĐENI PROPUSTI S obzirom na rizik, u slučaju femicida, možda i nisu upotrebljene sve potrebne radnje
GONZALO GARCIA ‘Svaki novi igrač donijet će nam neku novu kvalitetu. Čabraja? Trener koji se zna natjecati”
VIDEO Dramatične scene iz uvale Maslinova: Zbog požara evakuirani ljudi s ribogojilišta
ViK o nanosu u Vukovarskoj: Unatoč poduzetim mjerama, uslijed velike količine vode ispran materijal pripremljen za asfaltiranje
Vesna Škare Ožbolt: Ne želim saborsku mirovinu
Sponsored by Midas
Midas logo

VIŠE S WEBA

[+18] Svaki dan dijelimo do 100 Jackpotova od 50 KM! Osvoji ga i ti!
Oglas

UPOZORENJE NEUROLOGA: Trnci u nogama i rukama su POSLEDNJE UPOZORENJE…
Oglas

PARAZITOLOZI U ŠOKU! CRIJEVNI PARAZITI CRKAVAJU BEZ LIJEKOVA I TABLETA – EVO KAKO…
Oglas

ENDOKRINOLOZI U ŠOKU! Šećer nestaje bez inzulina i tableta – EVO KAKO…
Oglas

UROLOZI U ŠOKU!: Rak prostate nestaje bez operacije i zračenja – EVO KAKO…
Oglas

Zbogom proširene vene. Jedite prije doručka da biste ih eliminisali za 5 dana
Oglas

Najveći neprijatelj bora – pročitajte prije nego što članak nestane!
Oglas

Prestanite se češati: Ovo zauvijek uklanja svrab izazvan hemoroidima.
Oglas
Dalmatinski portalDalmatinski portal
Instagram
Facebook
Marketing i kontakt
Impressum
Uvjeti korištenja
Pravila privatnosti

Continue Reading

KULTURA

Pero Previšić podnio ostavku na mjesto predsjednika Čapljinske neovisne stranke : „Ljudi, izabrali ste i poštujem vašu odluku“

Published

on

Pero Previšić podnio je ostavku na mjesto predsjednika Čapljinske neovisne stranke nakon rezultata jučerašnjih izbora.

Previšić je svoju odluku objavio na Facebook stranici „Čapljina U Srcu“, poručivši kako je nakon izbornog rezultata osjetio moralnu i osobnu odgovornost povući se s čela stranke. Istaknuo je kako prihvaća odluku građana, bez obzira na to koliko mu je teško prihvatiti izborni ishod.

U opširnom obraćanju osvrnuo se na 15 godina političkog i društvenog djelovanja, tijekom kojih je, kako navodi, sudjelovao u različitim inicijativama te pomagao sportskim klubovima, udrugama, obiteljima, pojedincima i vjerskim zajednicama.

Poseban dio obraćanja posvetio je pritiscima, prijetnjama i napadima za koje tvrdi da su tijekom godina bili usmjereni prema njemu, njegovoj obitelji i članovima stranke. Naveo je i slučajeve fizičkih napada, bacanja eksplozivnih naprava te uništavanja imovine.

Previšić je istaknuo kako svoj odlazak s čela stranke ne smatra odricanjem od onoga za što se zalagao, nego preuzimanjem odgovornosti nakon izbornog rezultata. Pobjednicima je čestitao, a zahvalio je i članovima, simpatizerima i volonterima koji su ga pratili tijekom proteklih godina.

Što je poručio u svom obraćanju, donosimo u cijelosti:

„Dragi prijatelji,

nakon jučerašnjih izbora osjećam moralnu i osobnu obvezu obratiti vam se, ne samo kao predsjednik Čapljinske neovisne stranke, nego prije svega kao čovjek koji je posljednjih petnaest godina svoj život, svoje vrijeme i svoju  energiju ulagao u ono u što je vjerovao. Od 2011. godine nisam se politikom bavio samo kada su dolazili izbori. Petnaest godina živio sam za ono za što sam vjerovao da vrijedi. Za svoj narod, svoj grad i svoje ljude nisam davao samo političke izjave i obećanja, nego svoje vrijeme, novac, energiju, ugled, živce i zdravlje. U najtežim trenucima bio sam spreman riskirati i vlastitu sigurnost jer sam vjerovao da vrijedi stati iza onoga što smatram ispravnim.

Borili smo se protiv nepravde, kriminala, korupcije i ponižavanja hrvatskih branitelja. Pokretali smo inicijative, nudili prijedloge i rješenja, upozoravali na probleme i tražili odgovore od onih koji su za njih bili odgovorni. Kada smo smatrali da nešto nije dobro, nismo šutjeli samo zato što je bilo lakše šutjeti, nego smo govorili i onda kada smo znali da će nas to koštati.

Ali moj rad nikada nije bio samo politika. Moja vrata svih ovih godina bila su otvorena svim ljudima. Pomagao sam sportskim klubovima, kulturno-umjetničkim društvima, udrugama, obiteljima i pojedincima koji su se obraćali za pomoć. Pomagao sam koliko sam mogao, svojim vremenom, svojim kontaktima i vlastitim sredstvima, često bez ikakvog pitanja tko je čovjek, kojoj političkoj opciji pripada ili hoće li mi ikada tu pomoć vratiti. Posebno sam nastojao biti na raspolaganju našim svećenicima i Crkvi. Na moja vrata dolazili su svećenici, župnici i predstavnici crkvenih zajednica i nikada ih nisam gledao kroz prizmu politike. Pomagao sam župama, crkvenim zajednicama i ljudima kojima je pomoć bila potrebna, a isto sam činio i prema predstavnicima drugih vjerskih zajednica. Nisam pomagao zbog fotografije, političkog boda ili glasa na izborima, nego zato što sam vjerovao da tako treba i zato što sam smatrao da čovjeka ne treba pitati za koga će glasati kada mu je pomoć potrebna.

Danas to posebno ističem jer ne želim da petnaest godina rada bude svedeno samo na jedan izborni rezultat.

A cijena tog rada bila je velika.

Ja osobno, moja obitelj, moje kolegice i kolege iz stranke godinama smo prolazili kroz različite pritiske, prijetnje, ucjene i zastrašivanja. Bilo je fizičkih napada, bacanja eksplozivnih naprava i uništavanja imovine, a došlo je i do pokušaja ubojstva paljenjem vozila i dijela kuće naše gradske vijećnice Ilijane Jelčić. I za sve to do danas nitko nije odgovarao.

Unatoč svemu tome, ostali smo raditi jer smo vjerovali da se nepravda ne može pobijediti šutnjom i da se za ono što vrijedi mora biti spreman platiti određenu cijenu.

Naravno, u petnaest godina bilo je i pogrešaka. Nitko od nas nije bez njih. Ako sam nekoga nenamjerno povrijedio, ako sam pogriješio u procjeni, riječima ili postupcima, ispričavam se. Nikada mi nije bila namjera učiniti nepravdu bilo kome. Ali za ono u što sam vjerovao i za ono za što smo se svih ovih godina borili, neću se ispričavati.

Nakon jučerašnjeg rezultata ne želim tražiti krivca, ne želim umanjivati rezultat i ne želim izmišljati opravdanja.

Ljudi, izabrali ste.

Svojim ste glasovima pokazali da želite drugačiji politički put od onoga koji smo vam nudili ja i moje kolegice i kolege. Možemo vjerovati da smo nudili bolji put, možemo vjerovati da smo puno toga napravili ispravno i možemo znati koliko smo sebe dali, ali u demokraciji posljednju riječ imaju građani. Vaš glas je vaša odluka i tu odluku moram poštovati, bez obzira na to koliko mi je teško prihvatiti je.

Zato, nakon prespavane noći i ozbiljnog razmišljanja o svemu što je iza nas, osjećam odgovornost napraviti ono što smatram ispravnim.

S današnjim danom podnosim ostavku na mjesto predsjednika Čapljinske neovisne stranke.

Ovu odluku ne donosim iz ljutnje, ogorčenosti niti zbog jednog pojedinca. Ne donosim je zato što se sramim onoga što smo radili, niti zato što mislim da smo trebali šutjeti. Donosim je zato što smatram da svatko tko preuzima odgovornost u politici mora znati preuzeti odgovornost i kada rezultat nije onakav kakvom se nadao.

Pobjednicima ovih izbora čestitam. Narod vam je dao povjerenje i time ste dobili legitimitet da nastavite putem koji ste izabrali. S tim povjerenjem dobili ste i veliku odgovornost prema ljudima koji su vam dali svoj glas, ali i prema onima koji nisu.

Hvala svima koji ste svih ovih petnaest godina bili uz mene i koji ste vjerovali meni i ljudima s kojima sam zajedno radio.

Posebno hvala svim simpatizerima i volonterima, kao i svima koji su imali hrabrosti svojim imenom stati na liste Čapljinske neovisne stranke, od Gradskog vijeća pa do viših razina vlasti. Znam koliko je puta zbog toga trebalo slušati prozivanja, trpjeti pritiske i objašnjavati zašto ste odlučili stati uz nas.

Hvala i svim ljudima kojima smo tijekom ovih godina pomogli. Možda nikada nećete znati koliko je nama značilo kada smo vidjeli da je nekome naš trud olakšao život, riješio problem ili barem dao osjećaj da nije sam.

Na kraju, hvala dragom Bogu na daru života i na prilici da sam imao mogućnost petnaest godina boriti se za svoj narod, svoj grad i za sve ljude kojima je moj rad mogao biti od koristi.

Ne znam što donosi sutra i ne želim danas unaprijed određivati što će biti dalje. Ali znam da iza mene ostaje petnaest godina života koje sam dao onome u što sam vjerovao.

Ljudi, izabrali ste i poštujem vašu odluku.

Sada je odgovornost na onima kojima ste dali svoje povjerenje.

Hvala vam na svemu i želim vam svako dobro.

Pero Previšić“

Vrisak.info

Povezane objave

Continue Reading

KULTURA

Karta BiH: Evo gdje je više glasova imala Darijana Filipović, a gdje Zdenko Lučić

Published

on

 

Darijana Filipović osvojila je više glasova od Zdenka Lučića u pet županija i Brčko distriktu, a Lučić više od Filipović u pet županija, pokazuju podaci Središnjeg izbornog povjerenstva BiH od 5. listopada u 12:45.

Filipović u Federaciji BiH i Brčko distriktu ukupno ima 109.449 glasova, a Lučić 53.850.

Najveći udio oboje kandidata imaju u Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji.

Županije

Filipović je ispred u Hercegovačko–neretvanskoj, Županiji Središnja Bosna, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj županiji te u Brčko distriktu.

Najviše glasova osvojila je u Hercegovačko-neretvanskoj, 32.704, a najveći udio u Zapadnohercegovačkoj, 76,07 posto.

Lučić je ispred u Sarajevskoj, Tuzlanskoj, Zeničko–dobojskoj, Unsko–sanskoj i Bosansko–podrinjskoj županiji.

Najviše glasova osvojio je u Hercegovačko-neretvanskoj, 10.432, a najveći udio u Hercegbosanskoj, 35,39 posto.

Najmanja razlika između dvoje kandidata je u Zeničko–dobojskoj županiji, gdje Lučić ima 6.752, a Filipović 6.508 glasova.

Općine i gradovi

Lučić je ispred Filipović u 40 općina i gradova, a Filipović ispred Lučića u 38 te u Brčko distriktu.

Najveće razlike u Lučićevu korist su u Zenici, gdje ima 1.286 glasova više, i Novom Gradu Sarajevu, s 1.274 glasa više.

Najveći udio Filipović ima u Ravnom, 89,68 posto, a slijede Dobretići s 83,12 i Čitluk s 82,32 posto. Najviše glasova osvojila je u Mostaru, 15.510, i u Širokom Brijegu, 7.744.

Lučić najveći udio ima u Kupresu, 39,23 posto, Tomislavgradu, 37,76, i Prozor–Rami, 35,20 posto. I on je najviše glasova osvojio u Mostaru, 5.414, a slijede Livno s 2.872 i Tomislavgrad s 2.824 glasa.

Lučić ni u jednoj općini nije osvojio najviše glasova od svih kandidata

U 17 od 20 sredina s njegovim najvećim udjelom drugi je, iza Filipović. Pet od deset najboljih rezultata ostvario je u Hercegbosanskoj županiji, a najveći udio od 39,23 posto u Kupresu.

Lučić je više glasova od Filipović osvojio u 40 općina i gradova, uglavnom u Sarajevskoj, Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj i Unsko-sanskoj županiji.

Najviše glasova u tim sredinama ima u Tuzli, 2.264, Zenici, 2.034, i Novom Gradu Sarajevu, 1.899. Ni u jednoj općini nije osvojio najviše glasova od svih kandidata, a Filipović je najmanje zaostao u Glamoču, 25 glasova.

Slaven Kovačević

Treći kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva, Slaven Kovačević, u Federaciji BiH i Brčko distriktu ima 71.770 glasova.

Najviše ih je osvojio u Sarajevskoj (23.585), Tuzlanskoj (17.188) i Zeničko–dobojskoj županiji (12.695), a u Zapadnohercegovačkoj ima 79 glasova te u Hercegbosanskoj 376 glasova.

(www.jabuka.tv | Foto: ilustracija / Facebook)Cvitanović: Petorka ispunila očekivanja - www.vecernji.ba

                                                                                                                                                                                                            Ilija  Cvitanović  ulazi u Predstavničkog doma BiH

Ko ulazi u novi saziv državnog parlamenta: Pogledajte imena i stranke
Foto: E. L. / Radiosarajevo.ba / Poznata imena novog saziva Predstavničkog doma BiH

Nakon okončanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji su održani u nedjelju 4. oktobra, poznat je i novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Među budućim zastupnicima najveći je broj poznatih imena i dugogodišnjih parlamentarca.

 

 

 

Prema preliminarnim rezultatima i projekcijama raspodjele mandata, u državnom parlamentu svoje mjesto trebali bi pronaći predstavnici političkih stranaka iz oba entiteta. U nastavku donosimo pregled imena koja bi mogla obilježiti novi saziv Predstavničkog doma PSBiH.

Kraj tehničkim mandatima za Vladu FBiH: Politički dogovor ili slijede prijevremeni izbori

Kraj tehničkim mandatima za Vladu FBiH: Politički dogovor ili slijede prijevremeni izbori

Stranka demokratske akcije (SDA) osvojila je  9 mandata:

 

 

 

  • Mirsad Zaimović
  • Melika Mahmutbegović
  • Refik Lendo
  • Muamer Zukić
  • Midhat Čaušević
  • Mirela Avdić
  • Haris Zahiragić
  • Šemsudin Dedić
  • Šerif Špago

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) osvojio je 6 mandata:

  • Srđan Amidžić
  • Snježana Novaković Bursać
  • Obren Petrović
  • Sanja Vulić
  • Sandra Erkić
  • Radovan Višković

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP BiH) osvojila je 5 mandata:

  • Albin Muslić
  • Jasmin Imamović
  • Zukan Helez
  • Saša Magazinović
  • Azra Okić

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) osvojila je  4 mandata:

 

 

 

  • Marinko Čavara
  • Predrag Kožul
  • Antea Čilić
  • Borjana Krišto

Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) osvojila je 3 mandata:

  • Džemal Smajić
  • Zijad Krnjić
  • Amra Švrakić

Stranka Narod i Pravda (NiP) osvojila je 2 mandata:

  • Elmedin Konaković
  • Denis Zvizdić

Stranka Demokratska fronta (DF) osvojila je 2 mandata:

  • Zlatan Begić
  • Dženan Džonlagić

Pokret Sigurna Srpska (PSS) osvojio je 2 mandata:

  • Branislav Borenović
  • Igor Radojičić

Srpska demokratska stranka (SDS) osvojila je  2 mandata:

  • Želimir Nešković
  • Darko Babalj

Naša stranka osigurala je jedan mandat za predsjednicu te stranke Sabinu Ćudić. Koalicija DNS-NPS Banjac-Nešić osvojila je jedan mandat za Nenada Nešića, bivšeg ministra sigurnosti BiH. Slijedi NES čiji je Jasmin Emrić također osvojio mjesto u državnom parlamentu, kao i Ilija Cvitanović iz HDZ 1990, Nedeljko Jović (DEMOS), Milan Petković (Ujedinjena Srpska) te Milan Grković iz Liste za pravdu i red.

Konačan sastav Predstavničkog doma PS BiH bit će poznat nakon završetka svih procedura i potvrde mandata, kada će odnos političkih snaga biti konačan i obilježiti novi saziv.

Ko će činiti novi saziv, ko je izborio direktan mandat, a kome su stranke omogućile ulazak u Parlament kroz kompenzacijske mandate, pogledajte u nastavku.

SDA – 32

Nijaz Hušić, Bisenija Mušedinović, Hamdija Abdić, Rahim Gadžić, Indira Omeragić, Irfan Halilagić, Edin Vikalo, Bego Gutić, Hasiba Kurtić, Nezir Pivić, Suad Huskić, Emira Drnda-Čičeklić, Mirza Ganić, Mirza Mušija, Selma Mušić, Adnan Efendić, Lejla Čomor, Alija Jusić, Alisa Karahodžić, Mujo Trako, Nisvet Hrnjić, Kenan Greda, Haris Šabanović, Edin Smajić, Sebija Izetbegović, Miralem Galijašević, Eldin Delić, Asmir Hasić, Jasmina Biščević-Tokić, Senahid Godinjak, Esad Bašagić, Selma Dandić.

SDP BiH – 16

Armin Halitović, Nihad Krajinović, Vedran Lakić, Vedrana Petrović, Nusret Mamić, Elvir Karajbić, Iso Delibašić, Damir Mašić, Besim Belegić, Deala Bećirović-Helez, Lana Prlić, Igor Stojanović, Edis Dervišagić, Ivan Boban, Samir Avdić, Fatka Kulenović.

HDZ BiH – 14

Mijo Matanović, Goran Jurić, Lidija Bradara, Ilija Nakić, Marija Buhač, Slaven Zeljko, Andrijana Katić, Kristina Šimović, Toni Kraljević, Franka Leko, Tomislav Krišto, Delfa Dejanović, Marijan Marjanović, Mato Matijević.

SBiH – 9

Hamdija Lipovača, Hasan Handžić, Haris Gudić, Edina Gabela, Ramiz Meša, Almir Bečarević, Rusmira Konjević, Senad Đogić, Amela Efendić.

NiP – 7

Mustafa Šakić, Admir Čavalić, Elvedin Okerić, Rijad Konjhodžić, Lejla Kuralić-Čišić, Rasim Smajlović, Damir Husić.

DF – 6

Almir Zulić, Mustafa Tabaković, Alma Kratina, Dennis Gratz, Ferid Mušić, Sandra Imširović.

Naša stranka – 4

Edin Forto, Amra Nadarević Vodenčarević, Nihad Uk i Nasiha Pozder (kompenzacijski mandat).

NES / PDA / Naprijed – 4

Nermin Ogrešević, Dženita Muratagić, Elzina Pirić i Sabahudin Koštić.

Hrvatska petorka / HNP – 4

Petar Galić, Ante Jurčević, Ante Pavković i Slaven Raguž.

POMAK -1

Šuhret Fazlić.

BHI-KF -1

Elmin Šabanović

Izabrani kandidati mogu odbiti mandate ukoliko već obavljaju političke funkcije ili funkciju nespojivu sa onom zastupnika u Parlamentu FBiH, dok neki od parlamentaraca novog saziva potencijalno mogu dobiti i funkcije u izvršnoj vlasti nakon čega bi se lista korigirala.

 

Continue Reading

KULTURA

U utrci za Zastupnički dom Parlamenta FBiH vodi SDA, slijede SDP i HDZ BiH

Published

on

Nakon obrađenih preko 90 posto biračkih mjesta na izborima za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH vodi Stranka demokratske akcije (SDA) s osvojenih 30,54 posto glasova.

BiHinvesticije

Socijaldemokratska partija (SDP) BiH za sada ima 15,36%, a Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH s koalicijski partnerima 13,69% glasova.

Trenutačno je četvrta po broju glasova Stranka za BiH (SBiH) koja ima 9,06% glasova. Slijedi Narod i pravda (NiP) sa 6,54 te Demokratska fronta (DF) sa 6,05%.

Više od tri posto glasova na razini Federacije BiH još osvajaju koalicija NES-PDA-Naprijed (4,04%), Naša stranka (3,88%) i Koalicija HDZ 1990., HRS, HDS, HSS (3,34%). /HMS/

Preporučeno:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba