Connect with us

KULTURA

Vratila sam se majko..

Published

on

DOŠLA JE KUĆI POSLE 21 GODINE MISAO DA NJENA MAJKA JOŠ UVEK IMA MESTO ZA NJU… ALI SU JE IZBACILI KAO PROSJAKA I REKLI: „MI NE BRINEMO O NEUSPESIMA OVDE.“ ONDA SU SE ZAUSTAVILA 3 CRNA DŽIPA — I PORODICA KOJA JU JE GODINAMA KORISTILA SHVATILA JE DA SU UPRAVO NAPRAVILI NAJVEĆU GREŠKU U SVOM ŽIVOTU.

„Ne puštamo neuspehe u ovu kuću… čak i ako dele moju krv.“

To su bile reči koje su Magdalenu pogodile jače nego žarko popodnevno sunce u dva sata u tom malom gradu u Gvanahuatu.

Peške je došla od autobuske stanice, noseći stari ranac, prašnjave patike i iznošeni džemper koji ju je činio još iscrpljenijom nego što je zaista bila.

Nije bila u Meksiku **21 godinu**.

Dvadeset jednu godinu čistila je restorane, motele i poslovne zgrade u Hjustonu.

Dvadeset jednu godinu slala je novac kući svakog meseca.

U **tu** kuću.

Istu onu kuću u kojoj su joj sada zatvarali kapiju pred nosom.

Pred njom je stajala kuća u Ulici Huarez — najveća u bloku.

Svež kamen.
Crne gvozdene kapije.
Glinene saksije.
Balkon kojem je pola komšiluka zavidela.

Svaki pedalj nje izgrađen je **njenim novcem**.

Ali njena majka, Doña Tereza, gledala ju je kao da je strankinja koja traži sitniš.

Onda je iza nje izašla njena mlađa sestra Lupita.

Svež manikir.
Butična odeća.
I isti onaj prezriv pogled koji je godinama skrivala iza slatkih poruka svaki put kad joj je trebao novac.

„Dakle, istina je“, rekla je Lupita, prekrstivši ruke. „Stvari su ti krenule naopako u Americi, i sad si se vratila da živiš na naš račun.“

Magdalena je spustila pogled i pretvarala se da joj je neprijatno.

„Nisam došla da vam išta uzmem“, rekla je tiho. „Samo mi treba mesto da odsedim nekoliko dana.“

Doña Tereza se nasmejala suvim, ružnim smehom.

„Ni jedan dan. Već si dovoljno štete napravila kad si ostavila svoju decu kod prijateljice samo da bi jurila dolare.“

To ju je skoro slomilo.

Jer nije napustila svoju decu.

To je bila najokrutnija cena preživljavanja.

Magdalena je otišla jer joj niko iz porodice nije hteo pomoći.

Niko nije hteo da čuva decu.
Niko nije hteo da radi.
Ali svi su rado uzimali novac.

„Mogu da spavam u dvorištu“, šapnula je, glas joj je pucao. „Na ćebetu. Bilo gde.“

„Nema šanse“, odbrusila je njena majka. „Ima crkva na kraju ulice. Tamo dele supu ljudima koji nemaju ništa.“

Onda je Lupita prišla još bliže.

„I nemoj ni da pomišljaš da pričaš da je ova kuća tvoja samo zato što si poslala nekoliko malih dolara. Moja majka je ta koja je držala ovu porodicu na okupu.“

Tog trenutka Magdalena je podigla pogled.

I tu je bila.

Istina bez maske.

Bez saosećanja.
Bez zagrljaja.
Čak ni čaše vode.

Samo ista stara glad ljudi koji su je ikada voleli samo kroz bankovne uplate.

Doña Tereza je počela da zatvara kapiju.

„Odlazi pre nego što te komšije vide.“

I onda se to dogodilo.

Zvuk motora probio je tišinu ulice.

Tri sjajna crna džipa sa tablicama iz grada Meksika skrenula su za ugao i zaustavila se tačno ispred kuće.

Komšije su počele da proviruju kroz prozore.
Zavese su se pomerale.
Psi su počeli da laju.

Lupita je problendela.

Doña Tereza je pustila kapiju i čvršće stegla čašu tekile u ruci.

Magdalena se nije pomerila.

Samo je polako udahnula dok su se vrata džipova počela otvarati.

Jer ono što će se dogoditi…

bila je ona vrsta stvari koja zapali celu porodicu iznutra.

I niko od njih nije imao ni najmanju ideju šta sledi.
Deo 2 i kompletan finale: ukucajte „Da“ i kliknite „Sviđa mi se“ kako bismo mogli da objavimo celu priču. Hvala vam!!! 💞

Continue Reading

KULTURA

Vilina jama u Ljubotićima kod Širokog Brijega: Ekspedicija stigla do 157 metara

Published

on

U opisu videa koji je objavljen o speleološkom objektu „Vilina jama“ ispod Ljubotića kod Širokog Brijega stoji kako je autor u proteklih petnaestak godina nekoliko puta pokušavao ući, ali tek sada ima „koliko toliko dobar materijal za objaviti“.

Humanitarni događaji

Jama je rijetko dostupna jer se i nakon najveće suše nailazi na vodene prepreke, a većim dijelom godine ulaz je potpuno potopljen ili iz njega izbija jaki potok.

„Kanali su uski, sa dosta suženja a većim dijelom je tlo prekriveno skliskom glinom, tako da je teško snimati i kretati se“, navodi se u opisu.

Ovoga puta dokumentiran je prolaz do 157 metara od ulaza, uz dodatnih dvadesetak metara, a zaključeno je da se jama nastavlja dalje. Izlazak s krajnje točke do ulaza traje oko 40 minuta neprekidnog kretanja.

„Osim samog ulaza gdje se nalazi dosta oblutaka i kamena, većim dijelom na podu i zidovima je glina, imamo par ‘malo’ širih dvorana gdje se može uspraviti, tri prolaza koja su pod vodom, jedan malo veći skok od nekih 7-8m a u globalu stalno imamo lagana spuštanja i dizanja“, stoji u opisu.

Unutrašnjost krije nekoliko vrsta kukaca, lišajeve, šišmiše u blizini ulaza, ali i stalaktite i stalagmite, većinom oštećene djelovanjem jake vode.

„Oko sredine objekta se osjeća lagani dotok zraka tako da pretpostavljamo da imaju neki sitni prolazi koje nismo vidjeli“, navodi se, uz napomenu da je uočena i jedna vertikalna pukotina blizu ulaza koja će biti predmet daljnjeg istraživanja.

Tehnička oprema nije korištena, osim jednog užeta radi osiguranja na skliskom dijelu.

„Adrenalinska bomba u svakom slučaju. Raduje me što ima perspektive za dalje, pa tko zna što će se događati u nekoj budućnosti“, zaključuje opis.

Vilina jama tako ostaje izazov za nove ekspedicije i istraživače, s perspektivom daljnjih otkrića u podzemlju Ljubotića.

Vrisak.info

Odgovori

Continue Reading

KULTURA

Biskupi BiH preporučili vjernicima za koje vrijednosti glasovati na izborima

Published

on

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pozvali su vjernike da na predstojećim Općim izborima u BiH pristupe glasovanju savjesno, odgovorno i u duhu kršćanske zrelosti, ističući važnost općeg dobra, zaštite ljudskog dostojanstva, jednakopravnosti naroda i građana te vladavine prava.

Vijestiiz BiH

U poruci upućenoj svećenicima, redovnicima, redovnicama i ostalim vjernicima, biskupi su podsjetili da je sudjelovanje na izborima građansko pravo, ali i dužnost, pozivajući građane da se informiraju o političkim programima te, prema vlastitoj savjesti, odluče kome će dati političko povjerenje.

Crkva ne određuje vjerniku komu će dati svoj glas, naglasili su biskupi, podsjećajući na učenje Drugoga vatikanskog koncila prema kojemu se Crkva ne podudara s političkom zajednicom niti se veže uz bilo koji politički sustav, prenosi KTA.

U poruci se navodi kako pri donošenju odluke o tome kome dati političko povjerenje treba voditi računa o odnosu kandidata i  političkih opcija prema crkvenom nauku o dostojanstvu svake osobe, zaštiti ljudskog života od začeća do prirodne smrti, braku i obitelji, pravu roditelja na odgoj i obrazovanje djece, socijalnoj pravdi te brizi za siromašne i najranjivije.

Biskupi su među važnim pitanjima istaknuli i slobodu vjere i savjesti, vladavinu prava te promicanje mira, pomirenja i zajedničkog dobra.

Posebno su upozorili na demografske izazove i iseljavanje te gospodarsku i socijalnu sigurnost, naglašavajući potrebu stvaranja uvjeta u kojima ljudi neće biti prisiljeni napuštati svoje domove kako bi osigurali dostojan život sebi i svojim obiteljima.

Govoreći o izbornom procesu, Biskupska konferencija BiH istaknula je da on mora biti pravedan i omogućiti svim građanima i narodima stvarno ostvarivanje njihovih političkih prava u skladu s Ustavom BiH.

– Samo Bosna i Hercegovina u kojoj se poštuju jednakopravnost konstitutivnih naroda, njihovo pravo na legitimno političko predstavljanje te jednako dostojanstvo i prava svakoga građanina i naroda može biti istinski demokratska i stabilna država – navodi se u poruci.

Biskupi su od političara i kandidata zatražili odgovorno služenje općem dobru, upozorivši da politička vlast ne smije biti podređena osobnim ili stranačkim interesima.

Kao pojave nespojive s odgovornim shvaćanjem politike naveli su preglasavanje malobrojnijih naroda, kupovanje glasova, politički klijentelizam, zloporabu javnih dobara i institucija u stranačke svrhe te svaki oblik manipuliranja slobodnom izbornom voljom građana.

Poseban poziv uputili su svećenicima, redovnicima i redovnicama da tijekom predizbornog razdoblja čuvaju svetost liturgijskih slavlja i dostojanstvo crkvenih prostora.

Crkve i drugi crkveni prostori, istaknuli su, ne smiju biti mjesta stranačke ili predizborne promidžbe, dok svećenici, redovnici i redovnice ne smiju koristiti svoju crkvenu službu ili crkveni autoritet za promicanje pojedinih političkih stranaka i kandidata.

Izborniprogrami

Biskupi su također pozvali sudionike predizborne kampanje da crkvene događaje i prostore ne koriste u promidžbene svrhe.

Na kraju poruke pozvali su vjernike da u predizbornom razdoblju sačuvaju mir i međusobno poštovanje, ističući kako različita politička mišljenja ne bi trebala dovoditi do podjela u obiteljima, među prijateljima i susjedima niti narušavati zajedništvo župnih zajednica./HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Continue Reading

KULTURA

Svečanom skupštinom u Mostaru obilježene 143 godine odvjetništva u BiH

Published

on

Svečanom skupštinom Odvjetničke komore Federacije BiH u Mostaru je obilježeno 143 godine odvjetništva u Bosni i Hercegovini, uz naglasak na važnost neovisne i snažne odvjetničke profesije, jačanje njezina položaja te potrebu daljnje reforme pravosuđa.

Rezerviraj Gradsku Turu

Predsjednica Odvjetničke komore FBiH Ana Primorac ocijenila je kako je 2026. godina obilježena sustavnom suradnjom sa svim nositeljima vlasti i nastojanjima da se sačuva položaj i dostojanstvo odvjetničke profesije.

– Izuzetno sam ponosna i sretna što smo u proteklih godinu dana sustavno surađivali sa svim stupovima vlasti te spoznali da su konstruktivan dijalog, međusobno uvažavanje i suradnja vrijednosti na kojima trebamo ustrajati. U proteklom razdoblju, kao i u vremenu koje je pred nama, očekuju nas brojni izazovi i zahtjevi na koje ćemo odgovarati. Želimo da se glas odvjetništva čuje i da njegov doprinos bude prepoznat u procesima koji se tiču pravosuđa i vladavine prava – poručila je Primorac.

Na pitanje jesu li odvjetnici u Bosni i Hercegovini kao profesionalci dovoljno zaštićeni i slobodni u obavljanju svoje profesije, Primorac je odgovorila kako na jačanju njihova položaja treba sustavno raditi.

Istaknula je kako je pritom najvažnije očuvati temeljna načela odvjetništva – neovisnost, samostalnost i profesionalnu etiku, koji predstavljaju osnovu njihove profesije.

Potpisani sporazumi i humanitarna donacija

Primorac je istaknula i humanitarnu dimenziju djelovanja Komore, naglasivši kako žele pokazati empatiju i društvenu odgovornost odvjetničke profesije.

S tim u vezi, Komora je osigurala novčanu donaciju Udruzi „Plava vrpca“, koja se zalaže za ravnopravan položaj djece s teškoćama u razvoju, posebno djece s autizmom.

Osiguranje vozila

Vrisak.info

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba