Povodom 32. obljetnice oslobođenja Kupresa, Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH oštro je reagirala na tvrdnje da je Armija BiH oslobodila Kupres 1994. godine, a potom se povukla kako bi omogućila ulazak hrvatskim snagama.

Iz Koordinacije poručuju da takve tvrdnje predstavljaju manipulaciju povijesnim činjenicama i pokušaj umanjivanja uloge hrvatskih branitelja u jednoj od najvažnijih oslobodilačkih operacija Domovinskog rata u BiH.

ŠTO SE DOGODILO 3. STUDENOGA 1994. GODINE?

Nakon dvije i pol godine srpske okupacije, Kupres je oslobođen tijekom vojne operacije „Cincar”, u kojoj su sudjelovale snage Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), Hrvatske vojske (HV) i 7. korpusa Armije BiH.

Prema priopćenju Koordinacije, pripreme za oslobađanje započele su još u srpnju 1994. godine u Zapovjedništvu Zbornog područja HVO-a Tomislavgrad.

Hrvatske snage napredovale su iz smjera Tomislavgrada i Rame, dok su postrojbe Armije BiH djelovale iz pravca Bugojna.

Operacija je započela 1. studenoga, a hrvatske snage ušle su u Kupres 3. studenoga 1994. godine.

ŠTO KAŽU RATNI DOKUMENTI SRPSKE STRANE?

Koordinacija posebno ističe obavještajno izvješće Glavnog štaba Srpske vojske Krajine od 7. studenoga 1994. godine.

U tom se dokumentu navodi da su hrvatske snage 3. studenoga do 13 sati stigle približno pet kilometara južno od Kupresa, nakon čega su ušle u grad bez otpora.

Taj dokument, prema Koordinaciji, osporava tvrdnje kojima se oslobađanje grada pripisuje isključivo Armiji BiH.

Pritom je važno naglasiti da sudjelovanje 7. korpusa Armije BiH u operaciji nije sporno. Polemika se odnosi na pitanje tko je prvi ušao u grad i kome pripadaju ključne zasluge za njegovo oslobađanje.

KOJE SU HRVATSKE POSTROJBE SUDJELOVALE?

Među brojnim postrojbama koje su sudjelovale u operaciji bile su:

– 1., 2. i 3. gardijska brigada HVO-a
– 60. bojna „Ludvig Pavlović”
– 22. diverzantski odred
– Specijalna policija MUP-a HR Herceg-Bosne
– 1. hrvatski gardijski zdrug
– 4. gardijska brigada Hrvatske vojske
– 115. brigada Hrvatske vojske iz Imotskog

DEVET POGINULIH I 33 RANJENA HRVATSKA BRANITELJA

Prema podacima Koordinacije, tijekom operacije život je izgubilo devet pripadnika hrvatskih snaga, dok su 33 ranjena.

Iza tih brojki stoje ljudski životi, obitelji i žrtva onih koji su sudjelovali u oslobađanju Kupresa.

Za njihove suborce i obitelji pitanje povijesne istine nije samo akademska rasprava, nego i pitanje poštovanja prema ljudima koji su položili živote.

HRVATSKI BRANITELJI PORUČUJU: NEĆEMO SE UMORITI OD ISTINE!

Koordinacija upozorava da se povijest ne smije pisati prema današnjim političkim potrebama, nego na temelju dokumenata, svjedočanstava i stvarnih događaja.

Pozivaju se i na izvješća Ujedinjenih naroda te međunarodne vojne analize koje, prema njihovom tumačenju, potvrđuju ključnu ulogu hrvatskih snaga.

Oslobođenje Kupresa 3. studenoga 1994. ostaje jedan od važnih vojnih uspjeha u borbi protiv tadašnjih srpskih snaga i okupacije dijelova Bosne i Hercegovine.

Žrtva hrvatskih branitelja ne smije biti zaboravljena, a njihov doprinos oslobađanju Kupresa mora imati zasluženo mjesto u povijesti.

ŠTO VI MISLITE?

Smatrate li da se danas pokušava umanjiti uloga HVO-a i Hrvatske vojske u oslobađanju Kupresa?

Podijelite svoje mišljenje u komentarima, osobito ako ste bili sudionik ili svjedok tih povijesnih događaja.

Izvori: Koordinacija udruga Domovinskog rata HVO-a u BiH, Livno Online, RTV Herceg-Bosne, 4. studenoga 2026.

#HVO #Kupres #OperacijaCincar #DomovinskiRat #HrvatskiBranitelji #HrvatskaVojska #HrvatiUIrskoj

Tijekom službenog posjeta hrvatskoj zajednici u Republici Čile, boravio sam u Valparaísu i Santiagu, gdje sam zajedno s veleposlanicom Republike Hrvatske u Čileu Mirom Martinec održao niz susreta s predstavnicima čileanskih institucija i hrvatske zajednice.

Tijekom boravka u Valparaísu susreo sam se s predstavnicima Hrvatskog kluba Valparaíso te posjetio Muzej Pascual Baburizza koji sjajno svjedoči o hrvatskom doprinosu kulturi u Čileu.

U Nacionalnom kongresu Čilea nazočio sam sjednici Zastupničkog doma te se sastao s prvim potpredsjednikom Zastupničkog doma Felipeom Camañom i glavnim tajnikom Miguelom Landerosom. Održao sam i susret s članovima Parlamentarne skupine prijateljstva Čile – Hrvatska, predvođene zastupnicom Catalinom del Real Mihovilovic, na kojem smo razgovarali o daljnjem jačanju suradnje i prijateljskih odnosa dviju država.

U Santiagu sam se susreo i s članovima Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, s kojima sam razgovarao o položaju hrvatske zajednice u Čileu, očuvanju hrvatskog identiteta i daljnjem jačanju veza s domovinom.

Posebno svečan dio posjeta održan je u Hrvatskom klubu Estadio Croata, gdje sam, uz veleposlanicu Martinec i brojne pripadnike hrvatske zajednice, sudjelovao na svečanosti uručenja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo. Program je nastavljen svečanom večerom s hrvatskom zajednicom, tijekom koje sam istaknuo kako su naraštaji Hrvata u Čileu, gradeći svoj život daleko od domovine, uspjeli očuvati snažnu povezanost sa svojim korijenima i izgraditi zajednicu vrijednu poštovanja. Prisjećajući se vlastitog iskustva Vukovara, naglasio sam kako ljubav prema domovini i osjećaj pripadnosti nadilaze mjesto rođenja i prenose se s naraštaja na naraštaj, čak i među onima koji u domovini svojih predaka nikada nisu živjeli. Hrvatska zajednica u Čileu trajna je poveznica dviju prijateljskih država i važan dio globalne hrvatske obitelji.↔

Središnje izborno povjerenstvo jučer je potvrdilo rezultate Općih izbora 2026. godine i ovom prilikom želim zahvaliti svima koji su mi pružili podršku i ukazali povjerenje.
U Skupštinu ŽZH ušla sam isključivo zahvaljujući vašoj podršci i vašim glasovima.
Toga sam svjesna i to povjerenje doživljavam kao veliku odgovornost.
Skupština je razina više, s mnogo više tema, materijala i proračunskog novca nego što je to bio slučaj u Općinskom vijeću. Svjesna sam izazova koji su predamnom i nastojat ću i dalje biti dostupna za vaše potrebe, inicijative, pitanja, sugestije i prijedloge.
Neću šutjeti, postavljat ću pitanja, tražiti odgovore i zalagati se za interese naših ljudi.
Što se tiče ukupnih rezultata oporbenih stranaka, oni nisu onakvi kakve smo očekivali.

Narod je odlučio drugačije i njegovu odluku treba poštovati.
Svi oni koji su se razočarali trebaju pronaći novi motiv i nastaviti dalje. Jer ovo je maraton, a ne sprint.
A što bi bilo, kada bih se ja kao učiteljica, razočarala zato što sam toliko generacija djece naučila čitati i pisati, a onda mi ponovno dođu nova djeca koja to tek trebaju naučiti?
Neodustajem , naprotiv svaki put s novim učenicima radim još više i još predanije.
Tako treba i u politici. Svaki rezultat treba biti poticaj za novo djelovanje, a svaki poraz razlog za preispitivanje i dodatni rad.