– Svi koji misle da BiH može dobiti status kandidata za članstvo u EU bez provedbe odluke Suda u Strazburu u predmetu Sejdić- Finci, bez provedbe odluke Ustavnog suda o izbornim pravilima za Mostar i po apelaciji gospodina Ljubića koja se odnosi na federalni Dom naroda, kroz izmjene izbornog zakona, u teškoj su zabludi, izjavio je hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH dr Dragan Čović 
– Svi koji misle da BiH može dobiti status kandidata za članstvo u EU bez provedbe odluke Suda u Strazburu u predmetu Sejdić- Finci, bez provedbe odluke Ustavnog suda o izbornim pravilima za Mostar i po apelaciji gospodina Ljubića koja se odnosi na federalni Dom naroda, kroz izmjene izbornog zakona, u teškoj su zabludi, izjavio je hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH dr Dragan Čović u intervju Hrvatskom Medijskom Servisu.
– Prošle su dvije godine, a mi nismo odradili taj dio posla, kad je riječ o izmjenama izbornog zakona. I kad je europski put u pitanju sve se činilo od strane partnera da netko drugi bude krivac, a to otprilike znači ostavi status quo narednih 5 ili 10 godina, za to vrijeme će najmalobrojniji narod odlaziti, nestajati. Koliko god ode tih ljudi iz ovih ili onih razloga, prestat će bit politički narod. Nisu u tome uspjeli. To je ključni argument da mi moramo dodatni pritisak napraviti da bi se u iduća tri mjeseca postigao dogovor o promijeni izbornog zakona, kako bi se sprovele odluke Ustavnog suda i Suda u Strazburu, a taj pritisak je u biti vještina kako komunicirati u jednom političkom ambijentu kakav je Bosna i Hercegovina, kazao je Čović.
Konstituiranje Hrvatskog Narodnog Sabora do kraja siječnja
Lider HDZ BiH najavio je, u razgovoru za HMS, kako će se do kraja siječanja održati konstituirajuća sjednica novog saziva Hrvatskog Narodnog Sabora BiH čime će se, kako je rekao, dodatno precizirati i osnažiti hrvatska pozicija u pregovorima o izmjenama izbornog zakona.
– Ono što je meni bitno je da kroz HDZ ali i Hravatski Narodni Sabor kojeg ćemo imati do kraja ovog mjeseca ove stvari zajedno definiramo na jedan način, da bi onda koliko toliko usklađeno mogli razumjeti ono što radimo. U to želimo ugraditi naravno i utjecaj Hrvatske i naš odnos s EU i s vodstvom koje imamo u Bruxellesu, koje je prepoznalo ovu našu incijativu i ovo što želimo uraditi. Ono što je naša vrlo jasna pozicija ili taktika u toj strategiji je ići europskim putem, da tu nema zaostataka i kad je u pitanju MAP, ali paralelno s tim da riješimo i djelomično pitanje presude suda u Strazburu odnosno da kroz izborno zakonodavstvo definiramo precizno izbor članova Predsjedništva BiH, Doma naroda, pitanje grada Mostara, to znači provedbu obe odluke Ustavnog suda. Ja mislim da bi time trebali biti zadovljni, ako to napravimo u tih prvih tri ili najdalje šest mjeseci, jer sve to treba proći parlamentarnu proceduru. Vjerujem da tu imamo dovoljnu većinu u parlamentu da te odluke možemo donositi, svjesni da će druga strana to nastojati opstruirati, bez obzira kakve će izgovore praviti za tu razgradnju. Ukoliko riješimo pitanje izbornog zakonodavstva nismo mi ništa posebno riješili, ali smo institucionalno na neki način se zaštitili i osigurali taj element jednakopravnosti. Naš je cilj dakle sustići naše susjede Srbiju, Crnu Goru, Albaniju na tom europskom putu, ali i osigurati na tom putu institucionalnu ravnopravnost hrvatskog naroda, jer ne bude li promijena u izbornom zakonu kako bi se osigurala ta ravnopravnost, neće biti ni tog europskog puta, kaže Čović.
Pokšavaju nam malo spustiti poziciju i personalno uvrijediti
Hrvatski član Predsjedništva BiH upozorava da, ukoliko se ne izmjene odredbe Izbornog zakona oko načina izbora federalnog doma naroda koje je Ustavni sud proglasio neustavnim, neće biti moguće konstituirati to zakonodavno tijelo ni na federalnoj, ni na državnoj razini, a onda niti formirati federalnu i državnu izvršnu vlast. Upitan zbog čega onda sarajevski mediji i političari šute o odluci Ustavnog suda po Ljubićevoj apelaciji, Čović kaže kako je to pokušaj “spuštanja pozicije Hrvatima”.
– Ja to shvaćam kao taktiku druge strane. Prvo se priča kako toga neće biti da bi vam spustili malo poziciju ili vas uvrijedili personalno tvrdnjama kako nas je “Bruxelles ošamario”, jer kao izmjene izbornog zakona neće biti uvjet za kandidatski status. Pokušavaju pregovaračku poziciju sebi učiniti boljom. Njihova pregovaračka pozicija je danas, međutim, dosta zahtjevna, složena, imaju i dosta svojih unutarnjih problema, kako u pojedinim strankama tako i između tog paketa stranaka. Imate uvijek dva pola koji se dopunjavaju na bošnjačkoj sceni. Ta ljevica koja je radikalnija od desnice. Ali da smo pregovarali s ljevicom ovi bi drugi bili radikalniji. Vjerujem, međutim, da HDZ i njegovo vodstvo na svim razinama vlasti ima dovoljno iskustva i znanja ali i vrlo jasnu predodžbu kako bi trebalo iskoristiti ova prva tri mjeseca ove godine za promijenu izbornog zakona, jer će se s druge strane i vještački ali i realno zbog problema unutar političkg ambijenta kod Bošnjaka, to na sve načine otežavati. Vidjet ćete nije to samo ljevica koja priča već dvije godine kako će za dvije godine praviti neki zajednički nastup kao da nekog danas interesira tko će izaći zajedno na izbore 2018. godine. Ali to im je jedina priča, dok s druge strane jača ta podjela u odnosu SDA- SBB i ta komunikacija očigledno ne funckoinira. Danas imamo takve podjele unutar i srpske i bošnjačke političke scene da je dvotrećinska potpora unutar ta dva naroda nezamisliva. Sve nas to tjera da ostanemo zajedno (u koaliciji) jer bez tog zajedničkog djelovanja nećete napraviti ništa. U takvim okolnostima je gotovo nemoguće raditi ozbiljno na unutarnjoj stabilnosti, na europskom putu, ako u ova prva tri mjeseca ne damo osnovu ovih dokumenata oko izmjena izbornog zakona, smatra Čović.
Oko Stoca nismo popustili
Na upit kada bi mogli biti održani izbori u Stocu i vjeruje li da Stolac neće postati “grad slučaj”, Čović kaže kako se nada da će se izbori u Stocu održati u idućih mjesec dana
– Nadamo se da ćemo izborni proces u Stocu koji traje više od tri mjeseca završiti i narednih mjesec dana. Tu nismo popustli već smo poslali vrlo jasnu poruku svima onima koji su bili organizatori jednog takvog procesa, jednog takvog čina, svjesne organizacije pravljenja problema i stvaranje novog slučaja, ali pazite opet u Hercegovini. Ja vjerujem da je tu na kraju morala profunkcionirati pravna država, bar djelimično, ili segment države koji ima odgovornost za takve stvari ili pravosudne institucije. Poslali smo poruku da to ne može biti pravilo ponašanja i na neki način, ako taj posao završimo, evo ja vjerujem u narenih mjesec i po dva dana, da nećemo više nikad pričati o Stocu i nekim drugim općinama, po ugledu na stolački slučaj, da onaj kojemu se ne sviđa potencijalni rezultat stranke jednog ili drugog naroda ima pravo izaći i fizički primjeniti silu na instrumente države koji tada tu funkcioniraju.
Mostar ne može biti izuzetak
Upitan hoće li konačno Mostar prestati biti “grad slučaj” usvajanjem izbornih pravila, kako bi se i u ovom gradu održali izbori i formirala vlast, Čović kaže kako je uvjeren da će se u paketu oko izbornog zakonodavstva postaviti osnove i za korekcije prelaznog statusa Mostara.
– Najprije kroz izborni zakon treba prepoznati ono što je osnova, onda kad imate Gradsko vijeće može se razgovarati o statusu Mostara. Mostar ne smije biti grad slučaj. Mi ćemo sve učiniti da to bude jedna normalna jedinica lokalne uprave i samouprave kao što je bilo koja druga u BiH. Svi koji misle da na Mostaru mogu praviti neke posebne izuzetke morat će razumjeti da to onda mora biti standard ponašanja i unutar drugih jedinica na području BiH. Mislim da se predobro poznajemo s prijatlejima na bošnjačkoj političkoj sceni i mislim da ćemo moći izboriti europski put BiH, ali i zaštititi hrvatski narod uoči izbora 2018 godine, kaže Čović.
Nije smetao dogovor u istočnom Sarajevu, a smetala bi im i moja kava s Dodikom
Hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH dr Dragan Čović komentirao je i reakcije bošnjačkih stranaka na inicijativu SNSD-a i HDZ-a da se donese zakon o Ustavnom sudu BiH, te da se u Ustavni sud biraju domaći sudci. Podsjetimo, SDA, ali i druge bošnjačke stranke ocjenili su tu inicijativu kao “udar na ustavni poredak”, “pokušaj razgradnje države”, te Čovića optužili “da pogoduje Dodiku” za održavanje referenduma 2018. o otcjepljenju Republike Srpske”.
– Mene to nije iznenadilo jer ja znam kakva je taktika jedne, druge, treće strane, kakva im je dugoročna strategija. Strategija bošnjačke politike zadnjih dvadesetek godina je da Hrvata nema na političkoj sceni. Što se tiče odnosa sa SNSD-om i tih razgovora koje smo imali u Sarajevu, ako netko procjenjuje da razgovor oko toga da ćemo zajednički imati pristup definiranju Ustavnog suda BiH u smislu donošenja zakona, a još ni jedna rečenica nije napisana, a neko vam kaže da je to udar na ustavni poredak BiH, onda je jasno kakva im je poruka. Međutim, svatko govorio o svojoj politici. Ne bih to uopće komentirao. Svjestan sam ja kad bi Dodik i ja samo popili kavu i upitali se, ima li bi negativnu reakciju iz Sarajeva. A vidjeli ste samo jedan izlet u Istočnom Sarajevu i što je potpisano na štetu Hrvata. Pravodobno smo na to reagirali i, hvala Bogu, da je danas politika hrvatskog naroda dosta stabilna, čvrsta, u zavidnoj mjeri jedinstvena, bez obzira što netko dobije medijski prostor da naglasi neke negativnosti što je sasvim OK u demokratskoj praksi. Ja sam uvjeren da ćemo mi nastaviti razgovarati sa svim strankama, predstavnicima srpskog i bošnjačkog naroda. A što se tiče Ustavnog suda ja osobno mislim da će doći vrijeme da ustavni sudci stranci lagano, kako im ističu mandati odlaze, a njihova mjesta popunjavaju građani BiH. To jedino može biti prihvatljivo u našoj narednoj fazi priključenja EU. Pa valjda ne misli netko ozbiljno da će nam EU dati da otvaramo poglavlja, da uređujemo sustave u kojima imate paralelne sustave odlučiavanja pa i na najvišoj razini.
Hrvatskim područjima uzete stotine milijuna maraka
Predsjednik Vlade HNŽ Nevenko Herceg nedavno je izjavio kako je Hercegovačko-neretvanska županija, u proteklih 10 godina, oštećena za cijeli jedan godišnji proračun nepravednom raspodijelom prihoda od neizravnih poreza, a slično tvrde i dužnosnici većine drugih županija. Upitan do kada će Sarajevo imati povlašten položaj, koeficijent 2 u raspodijeli javnog novca, Čović kaže kako već duže vrijeme vrijede koeficijenti raspodjele sredstava koje ne izbliza ne odgovaraju realnim stanjem na terenu, bez obzira je li u pitanju ekonomski potencijal ili broj stanovništva, te da će se i to morati mjenjati.
– Mi smo pokrenuli već neke stvari prije svega kroz resorno ministarstvo na federalnoj razini da napravimo određene korekcije ali i popis stanovništva nam daje za pravo. Sada možemo vrlo jasno kazati da se moramo prilagoditi jednom novom ambijentu jer nedopustivo je da na područjima gdje žive Hrvati, zadnjih 10 godina kako vrijede ti koeficijenti, izgubite 100 ili 200 milijuna maraka. Jasno je što to znači za razvoj pojedinog kraja, ili što to znači za nekog drugog, kad to vještački preusmjeravate. Znače bude li nas u izvršnoj vlasti kao predstavnika Hrvata za to ćemo se izboriti. I za to se ja ovoliko zalažem da smo kao politički narod organzirani, jer onda je sasvim izvjesno da ćemo do narednog izbornog ciklusa to riješiti. Ukoliko netko opet ne bude u mogućnosti izboriti se da vam nametne vlast s kojom može trgovati. A vidite da se ponovo pojavljuju kojekakvi političari koji su nestali pa su se sad opet pojavili i govore kako treba ugasiti sve županije. Naravno da oni razmišljaju očima i ušima onih koji su ih stavili da budu u njihovoj funkciji jer su to radili zadnjih 10-15 godina, jer su tako i donosili odluke i prije. Znači popravit će se, koliko brzo vidjet ćemo, ali imamo danas sve argumente ispred sebe da možemo o tome voditi računa, kaže Čović.
U 2016. vođena promašena politika
Predsjednik HDZ BiH komenirao je i ono što je ostvareno u prošloj 2016. godini. Kazao je kako može biti relativno zadovoljan kad je riječ o napretku na europskom putu i pripremama za dobivanje MAP-a, odnosno aktiviranje plana za člana BiH u NATO savezu.
– Međutim ni tu nas nitko nije spriječavao da uradimo puno više, to izgleda ovako prepotentno ali je to realan odnos snaga. Mi i dalje ne koristimo više od desetak posto realnog kapaciteta kojeg imamo da napravimo neki posao, a to se najbolje vidi na ovim drugim poljima kad je unutarnja politika u pitanju. Mislim da te koalicije i partnerstva koje smo izgradili ne funckioniraju u mjeri u kojoj su potrebne BiH na ekonomskom polju, na socijalnom planu, iako se mi možemo hvaliti da su neki parametri na mikroekonomskom polju pristojni, makropotencijal da je također pristojan, kad ga uspoređujete s nekim zemljama da bi rekli pa to nije BiH to je neka uspješnija zemlja. Bojim se da nas ta statistika uveliko zavarava jer postoji toliko mehanizama izvana koju čuvaju takav jedan pozitivniji pristup jednog realnog života. Međutim, kad se ti ekonomski parametri prevedu na realan život u BiH oni su zabrainjavjući i tako se treba odnositi prema njima. Ali mi ni tu ne pokazujemo dovoljno sluha. Tako da tu politiku koju smo vodili, ako je to uopće politika, treba nazvati pravim imenom- ona je promašena. Ne možemo se nadmudrivati oko stand-by aranžmana s MMFom i uopće s financijskim institucijama od kojih očekujemo pomoć, jer bez njih nema stabilnosti proračuna. Takva je bila prošla godina. Najbolji način da ju oslikamo je mladost naša koja odlazi, primarno s naših prostora, a razloge tog odlaska treba tražiti u tome da im nismo dali dovoljno vjere da smo spremni urediti državu da ih motiviramo da oni vide svoju budućnost u njoj.
Čović je, u intervju HMS-u, komentirajući osvrtanja HDZ BiH, u protekloj 2016. godini, izrazio zadovoljstvo rezultatom koji je ova stranka ostvarila na lokalnim izborima, iako je, kaže, čitava kampanja za lokalne izbore u BiH pretvorena u priču o referendumu u RS i o kojekakvim strahovima, “umjesto da sjednemo zajednički za stol i projiciramo BiH kakva nam treba i to što smo projicirali na neki način pratimo”.
– Sve u svemu 2016. je godina u kojoj je bilo dosta iskušenja na unutarnjem planu, vrlo malo je urađeno, moglo je mnogo više i bolje se uraditi, osobito kad je u pitanju entiteska vlast. Mi smo tek zadnjih mjesec dana prestali s nadmudrivanjima i počeli neke stvari raditi. Ako bi ja to sad povezao sa 2017-om vjerujem da moramo taj ciklus i nastaviti, a naš interes, kad govorim naš mislim primarno hrvatskog naroda, da to inteziviramo, onako kako je to bilo zadnjih 30-ak dana. I ja vjerujem da naredna 2 mjeseca možemo reći nemate ni jedne točke koja čeka da je svaka u nekoj funkciji boljeg života u BiH, u fazi relalizacije. Problem je da još nismo navikli raditi tako da napravite plan za neko vrijeme; mjesec ili tromjeseečje ili godinu dana i onda ga sprovodite dan za dan, umjesto što obveza stalno prolongirate. Da zaključim prošloj godini, u osnovi, mogla bi se dati neka prolazna ocjena, ali daleko je to od onoga što BiH treba, kazao je hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.
– Prošle su dvije godine, a mi nismo odradili taj dio posla, kad je riječ o izmjenama izbornog zakona. I kad je europski put u pitanju sve se činilo od strane partnera da netko drugi bude krivac, a to otprilike znači ostavi status quo narednih 5 ili 10 godina, za to vrijeme će najmalobrojniji narod odlaziti, nestajati. Koliko god ode tih ljudi iz ovih ili onih razloga, prestat će bit politički narod. Nisu u tome uspjeli. To je ključni argument da mi moramo dodatni pritisak napraviti da bi se u iduća tri mjeseca postigao dogovor o promijeni izbornog zakona, kako bi se sprovele odluke Ustavnog suda i Suda u Strazburu, a taj pritisak je u biti vještina kako komunicirati u jednom političkom ambijentu kakav je Bosna i Hercegovina, kazao je Čović.
Konstituiranje Hrvatskog Narodnog Sabora do kraja siječnja
Lider HDZ BiH najavio je, u razgovoru za HMS, kako će se do kraja siječanja održati konstituirajuća sjednica novog saziva Hrvatskog Narodnog Sabora BiH čime će se, kako je rekao, dodatno precizirati i osnažiti hrvatska pozicija u pregovorima o izmjenama izbornog zakona.
– Ono što je meni bitno je da kroz HDZ ali i Hravatski Narodni Sabor kojeg ćemo imati do kraja ovog mjeseca ove stvari zajedno definiramo na jedan način, da bi onda koliko toliko usklađeno mogli razumjeti ono što radimo. U to želimo ugraditi naravno i utjecaj Hrvatske i naš odnos s EU i s vodstvom koje imamo u Bruxellesu, koje je prepoznalo ovu našu incijativu i ovo što želimo uraditi. Ono što je naša vrlo jasna pozicija ili taktika u toj strategiji je ići europskim putem, da tu nema zaostataka i kad je u pitanju MAP, ali paralelno s tim da riješimo i djelomično pitanje presude suda u Strazburu odnosno da kroz izborno zakonodavstvo definiramo precizno izbor članova Predsjedništva BiH, Doma naroda, pitanje grada Mostara, to znači provedbu obe odluke Ustavnog suda. Ja mislim da bi time trebali biti zadovljni, ako to napravimo u tih prvih tri ili najdalje šest mjeseci, jer sve to treba proći parlamentarnu proceduru. Vjerujem da tu imamo dovoljnu većinu u parlamentu da te odluke možemo donositi, svjesni da će druga strana to nastojati opstruirati, bez obzira kakve će izgovore praviti za tu razgradnju. Ukoliko riješimo pitanje izbornog zakonodavstva nismo mi ništa posebno riješili, ali smo institucionalno na neki način se zaštitili i osigurali taj element jednakopravnosti. Naš je cilj dakle sustići naše susjede Srbiju, Crnu Goru, Albaniju na tom europskom putu, ali i osigurati na tom putu institucionalnu ravnopravnost hrvatskog naroda, jer ne bude li promijena u izbornom zakonu kako bi se osigurala ta ravnopravnost, neće biti ni tog europskog puta, kaže Čović.
Pokšavaju nam malo spustiti poziciju i personalno uvrijediti
Hrvatski član Predsjedništva BiH upozorava da, ukoliko se ne izmjene odredbe Izbornog zakona oko načina izbora federalnog doma naroda koje je Ustavni sud proglasio neustavnim, neće biti moguće konstituirati to zakonodavno tijelo ni na federalnoj, ni na državnoj razini, a onda niti formirati federalnu i državnu izvršnu vlast. Upitan zbog čega onda sarajevski mediji i političari šute o odluci Ustavnog suda po Ljubićevoj apelaciji, Čović kaže kako je to pokušaj “spuštanja pozicije Hrvatima”.
– Ja to shvaćam kao taktiku druge strane. Prvo se priča kako toga neće biti da bi vam spustili malo poziciju ili vas uvrijedili personalno tvrdnjama kako nas je “Bruxelles ošamario”, jer kao izmjene izbornog zakona neće biti uvjet za kandidatski status. Pokušavaju pregovaračku poziciju sebi učiniti boljom. Njihova pregovaračka pozicija je danas, međutim, dosta zahtjevna, složena, imaju i dosta svojih unutarnjih problema, kako u pojedinim strankama tako i između tog paketa stranaka. Imate uvijek dva pola koji se dopunjavaju na bošnjačkoj sceni. Ta ljevica koja je radikalnija od desnice. Ali da smo pregovarali s ljevicom ovi bi drugi bili radikalniji. Vjerujem, međutim, da HDZ i njegovo vodstvo na svim razinama vlasti ima dovoljno iskustva i znanja ali i vrlo jasnu predodžbu kako bi trebalo iskoristiti ova prva tri mjeseca ove godine za promijenu izbornog zakona, jer će se s druge strane i vještački ali i realno zbog problema unutar političkg ambijenta kod Bošnjaka, to na sve načine otežavati. Vidjet ćete nije to samo ljevica koja priča već dvije godine kako će za dvije godine praviti neki zajednički nastup kao da nekog danas interesira tko će izaći zajedno na izbore 2018. godine. Ali to im je jedina priča, dok s druge strane jača ta podjela u odnosu SDA- SBB i ta komunikacija očigledno ne funckoinira. Danas imamo takve podjele unutar i srpske i bošnjačke političke scene da je dvotrećinska potpora unutar ta dva naroda nezamisliva. Sve nas to tjera da ostanemo zajedno (u koaliciji) jer bez tog zajedničkog djelovanja nećete napraviti ništa. U takvim okolnostima je gotovo nemoguće raditi ozbiljno na unutarnjoj stabilnosti, na europskom putu, ako u ova prva tri mjeseca ne damo osnovu ovih dokumenata oko izmjena izbornog zakona, smatra Čović.
Oko Stoca nismo popustili
Na upit kada bi mogli biti održani izbori u Stocu i vjeruje li da Stolac neće postati “grad slučaj”, Čović kaže kako se nada da će se izbori u Stocu održati u idućih mjesec dana
– Nadamo se da ćemo izborni proces u Stocu koji traje više od tri mjeseca završiti i narednih mjesec dana. Tu nismo popustli već smo poslali vrlo jasnu poruku svima onima koji su bili organizatori jednog takvog procesa, jednog takvog čina, svjesne organizacije pravljenja problema i stvaranje novog slučaja, ali pazite opet u Hercegovini. Ja vjerujem da je tu na kraju morala profunkcionirati pravna država, bar djelimično, ili segment države koji ima odgovornost za takve stvari ili pravosudne institucije. Poslali smo poruku da to ne može biti pravilo ponašanja i na neki način, ako taj posao završimo, evo ja vjerujem u narenih mjesec i po dva dana, da nećemo više nikad pričati o Stocu i nekim drugim općinama, po ugledu na stolački slučaj, da onaj kojemu se ne sviđa potencijalni rezultat stranke jednog ili drugog naroda ima pravo izaći i fizički primjeniti silu na instrumente države koji tada tu funkcioniraju.
Mostar ne može biti izuzetak
Upitan hoće li konačno Mostar prestati biti “grad slučaj” usvajanjem izbornih pravila, kako bi se i u ovom gradu održali izbori i formirala vlast, Čović kaže kako je uvjeren da će se u paketu oko izbornog zakonodavstva postaviti osnove i za korekcije prelaznog statusa Mostara.
– Najprije kroz izborni zakon treba prepoznati ono što je osnova, onda kad imate Gradsko vijeće može se razgovarati o statusu Mostara. Mostar ne smije biti grad slučaj. Mi ćemo sve učiniti da to bude jedna normalna jedinica lokalne uprave i samouprave kao što je bilo koja druga u BiH. Svi koji misle da na Mostaru mogu praviti neke posebne izuzetke morat će razumjeti da to onda mora biti standard ponašanja i unutar drugih jedinica na području BiH. Mislim da se predobro poznajemo s prijatlejima na bošnjačkoj političkoj sceni i mislim da ćemo moći izboriti europski put BiH, ali i zaštititi hrvatski narod uoči izbora 2018 godine, kaže Čović.
Nije smetao dogovor u istočnom Sarajevu, a smetala bi im i moja kava s Dodikom
Hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH dr Dragan Čović komentirao je i reakcije bošnjačkih stranaka na inicijativu SNSD-a i HDZ-a da se donese zakon o Ustavnom sudu BiH, te da se u Ustavni sud biraju domaći sudci. Podsjetimo, SDA, ali i druge bošnjačke stranke ocjenili su tu inicijativu kao “udar na ustavni poredak”, “pokušaj razgradnje države”, te Čovića optužili “da pogoduje Dodiku” za održavanje referenduma 2018. o otcjepljenju Republike Srpske”.
– Mene to nije iznenadilo jer ja znam kakva je taktika jedne, druge, treće strane, kakva im je dugoročna strategija. Strategija bošnjačke politike zadnjih dvadesetek godina je da Hrvata nema na političkoj sceni. Što se tiče odnosa sa SNSD-om i tih razgovora koje smo imali u Sarajevu, ako netko procjenjuje da razgovor oko toga da ćemo zajednički imati pristup definiranju Ustavnog suda BiH u smislu donošenja zakona, a još ni jedna rečenica nije napisana, a neko vam kaže da je to udar na ustavni poredak BiH, onda je jasno kakva im je poruka. Međutim, svatko govorio o svojoj politici. Ne bih to uopće komentirao. Svjestan sam ja kad bi Dodik i ja samo popili kavu i upitali se, ima li bi negativnu reakciju iz Sarajeva. A vidjeli ste samo jedan izlet u Istočnom Sarajevu i što je potpisano na štetu Hrvata. Pravodobno smo na to reagirali i, hvala Bogu, da je danas politika hrvatskog naroda dosta stabilna, čvrsta, u zavidnoj mjeri jedinstvena, bez obzira što netko dobije medijski prostor da naglasi neke negativnosti što je sasvim OK u demokratskoj praksi. Ja sam uvjeren da ćemo mi nastaviti razgovarati sa svim strankama, predstavnicima srpskog i bošnjačkog naroda. A što se tiče Ustavnog suda ja osobno mislim da će doći vrijeme da ustavni sudci stranci lagano, kako im ističu mandati odlaze, a njihova mjesta popunjavaju građani BiH. To jedino može biti prihvatljivo u našoj narednoj fazi priključenja EU. Pa valjda ne misli netko ozbiljno da će nam EU dati da otvaramo poglavlja, da uređujemo sustave u kojima imate paralelne sustave odlučiavanja pa i na najvišoj razini.
Hrvatskim područjima uzete stotine milijuna maraka
Predsjednik Vlade HNŽ Nevenko Herceg nedavno je izjavio kako je Hercegovačko-neretvanska županija, u proteklih 10 godina, oštećena za cijeli jedan godišnji proračun nepravednom raspodijelom prihoda od neizravnih poreza, a slično tvrde i dužnosnici većine drugih županija. Upitan do kada će Sarajevo imati povlašten položaj, koeficijent 2 u raspodijeli javnog novca, Čović kaže kako već duže vrijeme vrijede koeficijenti raspodjele sredstava koje ne izbliza ne odgovaraju realnim stanjem na terenu, bez obzira je li u pitanju ekonomski potencijal ili broj stanovništva, te da će se i to morati mjenjati.
– Mi smo pokrenuli već neke stvari prije svega kroz resorno ministarstvo na federalnoj razini da napravimo određene korekcije ali i popis stanovništva nam daje za pravo. Sada možemo vrlo jasno kazati da se moramo prilagoditi jednom novom ambijentu jer nedopustivo je da na područjima gdje žive Hrvati, zadnjih 10 godina kako vrijede ti koeficijenti, izgubite 100 ili 200 milijuna maraka. Jasno je što to znači za razvoj pojedinog kraja, ili što to znači za nekog drugog, kad to vještački preusmjeravate. Znače bude li nas u izvršnoj vlasti kao predstavnika Hrvata za to ćemo se izboriti. I za to se ja ovoliko zalažem da smo kao politički narod organzirani, jer onda je sasvim izvjesno da ćemo do narednog izbornog ciklusa to riješiti. Ukoliko netko opet ne bude u mogućnosti izboriti se da vam nametne vlast s kojom može trgovati. A vidite da se ponovo pojavljuju kojekakvi političari koji su nestali pa su se sad opet pojavili i govore kako treba ugasiti sve županije. Naravno da oni razmišljaju očima i ušima onih koji su ih stavili da budu u njihovoj funkciji jer su to radili zadnjih 10-15 godina, jer su tako i donosili odluke i prije. Znači popravit će se, koliko brzo vidjet ćemo, ali imamo danas sve argumente ispred sebe da možemo o tome voditi računa, kaže Čović.
U 2016. vođena promašena politika
Predsjednik HDZ BiH komenirao je i ono što je ostvareno u prošloj 2016. godini. Kazao je kako može biti relativno zadovoljan kad je riječ o napretku na europskom putu i pripremama za dobivanje MAP-a, odnosno aktiviranje plana za člana BiH u NATO savezu.
– Međutim ni tu nas nitko nije spriječavao da uradimo puno više, to izgleda ovako prepotentno ali je to realan odnos snaga. Mi i dalje ne koristimo više od desetak posto realnog kapaciteta kojeg imamo da napravimo neki posao, a to se najbolje vidi na ovim drugim poljima kad je unutarnja politika u pitanju. Mislim da te koalicije i partnerstva koje smo izgradili ne funckioniraju u mjeri u kojoj su potrebne BiH na ekonomskom polju, na socijalnom planu, iako se mi možemo hvaliti da su neki parametri na mikroekonomskom polju pristojni, makropotencijal da je također pristojan, kad ga uspoređujete s nekim zemljama da bi rekli pa to nije BiH to je neka uspješnija zemlja. Bojim se da nas ta statistika uveliko zavarava jer postoji toliko mehanizama izvana koju čuvaju takav jedan pozitivniji pristup jednog realnog života. Međutim, kad se ti ekonomski parametri prevedu na realan život u BiH oni su zabrainjavjući i tako se treba odnositi prema njima. Ali mi ni tu ne pokazujemo dovoljno sluha. Tako da tu politiku koju smo vodili, ako je to uopće politika, treba nazvati pravim imenom- ona je promašena. Ne možemo se nadmudrivati oko stand-by aranžmana s MMFom i uopće s financijskim institucijama od kojih očekujemo pomoć, jer bez njih nema stabilnosti proračuna. Takva je bila prošla godina. Najbolji način da ju oslikamo je mladost naša koja odlazi, primarno s naših prostora, a razloge tog odlaska treba tražiti u tome da im nismo dali dovoljno vjere da smo spremni urediti državu da ih motiviramo da oni vide svoju budućnost u njoj.
Čović je, u intervju HMS-u, komentirajući osvrtanja HDZ BiH, u protekloj 2016. godini, izrazio zadovoljstvo rezultatom koji je ova stranka ostvarila na lokalnim izborima, iako je, kaže, čitava kampanja za lokalne izbore u BiH pretvorena u priču o referendumu u RS i o kojekakvim strahovima, “umjesto da sjednemo zajednički za stol i projiciramo BiH kakva nam treba i to što smo projicirali na neki način pratimo”.
– Sve u svemu 2016. je godina u kojoj je bilo dosta iskušenja na unutarnjem planu, vrlo malo je urađeno, moglo je mnogo više i bolje se uraditi, osobito kad je u pitanju entiteska vlast. Mi smo tek zadnjih mjesec dana prestali s nadmudrivanjima i počeli neke stvari raditi. Ako bi ja to sad povezao sa 2017-om vjerujem da moramo taj ciklus i nastaviti, a naš interes, kad govorim naš mislim primarno hrvatskog naroda, da to inteziviramo, onako kako je to bilo zadnjih 30-ak dana. I ja vjerujem da naredna 2 mjeseca možemo reći nemate ni jedne točke koja čeka da je svaka u nekoj funkciji boljeg života u BiH, u fazi relalizacije. Problem je da još nismo navikli raditi tako da napravite plan za neko vrijeme; mjesec ili tromjeseečje ili godinu dana i onda ga sprovodite dan za dan, umjesto što obveza stalno prolongirate. Da zaključim prošloj godini, u osnovi, mogla bi se dati neka prolazna ocjena, ali daleko je to od onoga što BiH treba, kazao je hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.
