Connect with us

KULTURA

Umro je papa Franjo

Published

on

Papa Franjo preminuo je u 89. godini života, objavio je Vatikan. Papa, koji je bio rimski biskup i poglavar Katoličke crkve, postao je papa 2013. nakon što je njegov prethodnik Benedikt XVI. podnio ostavku.

 

Njegovu smrt objavio je kardinal Kevin Farrell u priopćenju koje je objavio Vatikan. Rekao je: “Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35 sati rimski biskup Franjo vratio se u kuću Očevu.

Cijeli svoj život posvetio je služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi. Učio nas je živjeti vrijednosti Evanđelja s vjernošću, hrabrošću i univerzalnom ljubavlju, posebno u korist najsiromašnijih i najmarginaliziranijih.

S neizmjernom zahvalnošću za njegov primjer kao pravog učenika Gospodina Isusa, preporučamo dušu pape Franje beskrajnoj milosrdnoj ljubavi Jednoga i Trojedinog Boga.“

Nedavni posjeti bolnici

Posljednjih godina njegovo papinstvo obilježilo je nekoliko posjeta bolnicama i zabrinutosti za njegovo zdravlje. Papa je 14. veljače primljen u bolnicu na liječenje bronhitisa.

U danima koji su uslijedili, Vatikan je rekao da mu je dijagnosticirana bilateralna upala pluća i da je imao transfuziju krvi nakon što su testovi otkrili da ima niske razine trombocita u krvi, što je povezano s anemijom.

Dana 22. veljače, objavljeno je da je Papa u kritičnom stanju nakon “produžene respiratorne krize” koja zahtijeva visok protok kisika, a sljedeći dan Vatikan je rekao da Franjo pokazuje “početno, blago” zatajenje bubrega.

Sljedećih dana tisuće vjernika okupilo se na Trgu svetog Petra kako bi molili za njegovo ozdravljenje, dok su drugi otišli u rimsku bolnicu gdje je boravio ostaviti cvijeće i čestitke.

Ostao je u bolnici do kraja mjeseca, a liječnici su rekli da je njegovo stanje i dalje “složeno”.

Dana 6. ožujka njegov se glas čuo prvi put otkako je primljen u bolnicu u audio poruci, u kojoj se zahvalio dobronamjernicima, prije nego što je dodao: “Odavde sam s vama”. U nedjelju je pozdravio mnoštvo na uskršnjoj nedjeljnoj službi, dan nakon sastanka s američkim potpredsjednikom JD Vanceom .

Njegov 38-dnevni boravak u bolnici završio je 23. ožujka kada se prvi put pojavio u javnosti nakon pet tjedana na balkonu u Gemelliju gdje se nasmiješio i podigao palac gomili okupljenoj vani.

Vratio se u Vatikan, iznenada se zaustavivši u svojoj omiljenoj bazilici na putu kući, prije nego što je započeo dva mjeseca propisanog odmora i oporavka.

Liječnici su rekli da će Franjo imati pristup dodatnom kisiku i 24-satnoj medicinskoj skrbi prema potrebi – dodajući da će, iako je infekcija upale pluća uspješno izliječena, papa nastaviti uzimati oralne lijekove neko vrijeme za liječenje gljivične infekcije u plućima i nastaviti s respiratornom i fizikalnom terapijom.

‘Narodni papa’

Rođen 1936. godine, Franjo je bio prvi papa iz Južne Amerike. Njegovo papinstvo obilježeno je zalaganjem za one koji bježe od rata i gladi, kao i za one u siromaštvu, zbog čega je dobio nadimak “narodni papa”.

Godine 2016. oprao je noge izbjeglicama iz različitih religija u centru za azilante izvan Rima u “gesti poniznosti i služenja”.

Također je iznio svoja stajališta o širokom spektru pitanja, od klimatskih promjena do nejednakosti u bogatstvu i uloge žena u Katoličkoj crkvi.

Njegovo prihvaćanje LGBTQ zajednice bilo je bez presedana – počevši s neočekivanom primjedbom novinarima na povratku iz Brazila o gay svećenstvu.

Rekao je: “Ako je osoba gay i traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da joj sudim?”

Međutim, čini se da je u travnju 2024. ponovio nepokolebljivo protivljenje Vatikana promjeni spola, surogat majčinstvu, pobačaju i eutanaziji, potpisujući tekst “Dignitas Infinita” (Beskrajno dostojanstvo).

Iste godine, njegove vlastite liberalne akreditacije dovedene su u pitanje nakon izvješća da je koristio homofobne uvrede iza zatvorenih vrata.

Papino zdravlje posljednjih godina

Franji je kao mladiću u rodnoj Argentini odstranjen dio jednog plućnog krila. U posljednjih nekoliko godina svog života, Francisu su bila potrebna invalidska kolica ili štap da bi se kretao i ograničio je javno govorenje dok se borio s bronhitisom i gripom.

Franjo je prvi put proveo u bolnici kao papa 2021. zbog operacije uklanjanja dijela debelog crijeva. U lipnju 2023. primljen je u bolnicu na operaciju crijeva. Tada je Vatikan rekao da je patio od “ponavljajućih, bolnih i pogoršavajućih” simptoma uzrokovanih trbušnom kilom.

Njegovi nedavni zdravstveni problemi značili su da je bio prisiljen propustiti značajne događaje u rimokatoličkom kalendaru, uključujući tradicionalnu procesiju Velikog petka u rimskom Koloseumu prošle godine.

Godine 2022. nagovijestio je da bi mogao odstupiti ako mu se zdravlje pogorša nakon što su ga slikali u invalidskim kolicima zbog problema s pokretljivošću uzrokovanih izbijanjem išijasa – živčanog stanja koje uzrokuje bolove u nogama.

Njegov prethodnik, pokojni Benedikt XVI., postao je prvi papa koji je podnio ostavku u više od 600 godina 2013. umjesto doživotne službe, a umro je 2022.

Papino izvorno ime bilo je Jorge Mario Bergoglio i prethodno je služio kao biskup u Buenos Airesu. Procjenjuje se da će 1,4 milijarde katolika diljem svijeta oplakivati ​​Franjin odlazak.

M.Marković /Foto: news.sky

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa Ine Vukic moj nacionalni ponos

Published

on

Uskoro tu!
Memoari o borbi za nacionalni identitet i političkom djelovanju hrvatskog iseljeništva za oslobođenje od komunističke Jugoslavije

Almost here!
A Memoir of Struggles for National Identity and Croatian Diaspora Political Activism for Freedom from Communist Yugoslavia

Posveta:
Svim domoljubnim Hrvatima u iseljeništvu, njihovoj djeci i prijateljima koji su tijekom borbe za slobodu stajali uz njih —
svima koji su darovali svoje vrijeme, svoj trud, svoj novac, svoj glas i sve drugo čega su se mogli odreći kako bi san mnogih naraštaja napokon postao stvarnost.
Onima koji nikada nisu prestali vjerovati, čak ni tisućama kilometara udaljeni od domovine, da Hrvatska ima pravo na slobodu.
Onima u iseljeništvu koji su svjedočili rađanju slobodne Hrvatske u svojim kuhinjama i dnevnim boravcima, u hrvatskim klubovima i crkvama, za stolovima na kojima su se prikupljali dobrovoljni prilozi i na prosvjednim skupovima, uz telefone i telefaks uređaje, te u srcima iseljenika koji nisu dopustili da udaljenost od domovine preraste u zaborav.
Ovu knjigu posvećujem vama, sa zahvalnošću i ponosom.
Vaša odricanja i žrtve pridonijeli su rađanju slobodne i neovisne Hrvatske.

„…Postoje trenuci u životu kada povijest zakorači u najobičnija mjesta naše svakodnevice i zauvijek ih promijeni.
Za mene je jedno od tih mjesta bila moja kuhinja u Sydneyju.
Nikada nije bila zamišljena kao išta više od srca našega obiteljskog doma — mjesta za jutarnju kavu, obiteljske obroke, razgovore, rasprave, proslave i bezbrojne male rituale svakodnevnoga života. Ipak, početkom 1992. godine, dok se Hrvatska borila za opstanak i nastojala učvrstiti svoj položaj kao novostvorena neovisna država, jedan kutak te kuhinje postao je nešto iznimno.
Pretvorio se, zapravo, u neslužbeni hrvatski diplomatsko-konzularni ured u kojem su se obavljali službeni poslovi, premda bez formalnoga diplomatskog statusa.
Ondje nije bilo uglačanoga pisaćeg stola od mahagonija, diplomatskoga grba svečano istaknutog na zidu, niti osoblja sastavljenog od školovanih diplomata koji bi užurbano prolazili otmjenim hodnicima.
Moj pisaći stol bila je obična ploča od šperploče koju je moj otac, nekada domobranski časnik, pričvrstio na komodu i s ljubavlju lakirao. Pisaći stroj Canon StarWriter, telefon i telefaks postali su moja diplomatska sredstva rada.
S toga improviziranog radnog mjesta odlazila su pisma, zahtjevi, upiti i službena korespondencija. Ondje su se rješavala pitanja prijevoza posmrtnih ostataka preminulih u Hrvatsku i obavljali bezbrojni telefonski razgovori vezani uz zemlju koja je tek nedavno stekla međunarodno priznanje o kojemu su sanjali naraštaji Hrvata.
Ljudi su trebali pomoć pri ishođenju putovnica, stjecanju državljanstva, pribavljanju dokumenata, organiziranju putovanja te rješavanju imovinskih i obiteljskih pitanja.
Hrvatskoj je bilo potrebno uspostaviti veze s australskim institucijama i diplomatskim predstavništvima drugih država.
Trebalo je započeti pripreme za osnivanje službenoga veleposlanstva i mreže konzularnih predstavništava koja će naposljetku predstavljati Republiku Hrvatsku u Australiji.
Netko je morao započeti.
I tako smo započeli mi!…”

Dedication:

To all patriotic Croatians in the diaspora,
and to their children and friends who, during the struggles for freedom, stood beside them—
to those who gave their time, their labour, their money, their voices, and whatever else they could sacrifice so that the dream of generations might finally become reality.
To those who never stopped believing, even from thousands of kilometres away, that Croatia had the right to be free.
To those in the diaspora who witnessed free Croatia being born in their kitchens and living rooms, in Croatian clubs and churches, at fundraising tables and protest marches, beside telephones and fax machines, and in the hearts of emigrants who refused to allow distance to become forgetting.
This book is dedicated to you, with gratitude and pride.
Your sacrifices helped a free and independent Croatia to be born.

“…There are moments in life when history enters the most ordinary of places and changes them forever.
For me, one of those places was my kitchen in Sydney.
It was never intended to become anything more than the heart of my family home—a place for morning coffee, meals, conversations, arguments, celebrations and the countless small rituals of domestic life. Yet in the early months of 1992, as Croatia fought for survival and struggled to establish itself as a newly independent state, a corner of that kitchen became something extraordinary.
It had effectively become an unofficial Croatian diplomatic and consular office, carrying out official responsibilities despite lacking formal diplomatic status.
There was no polished mahogany desk, no diplomatic seal mounted impressively on a wall, no staff of trained officials moving purposefully through elegant corridors. My desk was a sheet of plywood fixed to a dresser and lovingly varnished by my father, a former Croaian Home Guards officer. A Canon StarWriter, telephone and facsimile machine became my tools of diplomacy. From that improvised workplace came letters, applications, enquiries, official correspondence, the repatriation of the deceased to Croatia, and countless telephone calls concerning a country that had only recently achieved the international recognition that generations of Croats had dreamed of.
People needed help with passports, citizenship, documents, travel, property and family matters. Croatia needed contacts with Australian institutions and foreign diplomatic missions. Preparations had to be made for the formal embassy and consular network that would eventually represent the Republic of Croatia in Australia.
Somebody had to begin.
And so we did…”

Continue Reading

KULTURA

Molitva za obitelj pape Ivana Pavla II.]

Published

on

 

Bože, od kojega nam dolazi svako očinstvo na nebu i na zemlji,
Oče, koji si ljubav i život,
učini da svaka ljudska obitelj na zemlji,
po tvome Sinu rođenom od žene
i po Duhu Svetom,
postane izvorom božanske ljubavi
za uvijek nove naraštaje.

Učini da tvoja milost vodi misli i djela roditelja,
za dobro njihove obitelji
i svih obitelji na svijetu.

Neka mladi naraštaji u obitelji nađu
snažnu potporu za čovječnost
i rast u istini i ljubavi!

Neka ljubav osnažena milošću sakramenta ženidbe,
bude jača od svake nemoći i beznađa,
koje zahvaćaju naše obitelji.

Na kraju Te molimo za zagovor
svete nazaretske obitelji,
da Crkva u svim narodima na zemlji,
može plodonosno ispuniti svoje poslanje u obitelji i po obitelji,
po Kristu našem Gospodinu,
koji je put, istina i život,
u vijeke vjekova.

Amen.

Continue Reading

EKONOMIJA

Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar:

Published

on

Važnost političke stabilnosti i nastavka provedbe projekata za razvoj grada
Proširena sjednica Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar održana je danas u Mostaru, uz nazočnost predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića, izabrane hrvatske članice Predsjedništva BiH i dopredsjednice HDZ-a BiH Darijane Filipović, gradonačelnika Grada Mostara Maria Kordića, predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač te članova Gradskog odbora. Sjednicu je predvodio predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar Marko Novak.
Središnja tema sjednice bila je analiza rezultata nedavno provedenih općih izbora, uz osvrt na aktualnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini te daljnje političke aktivnosti nakon izbornog procesa. Istaknuta je potreba što skorijeg formiranja vlasti na svim razinama kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje institucija i stvorili preduvjeti za nastavak započetih procesa.


Filipović je zahvalila svima na podršci te istaknula kako je izborni rezultat HDZ-a BiH plod zajedničkog rada svih stranačkih organizacija, koalicijskih partnera unutar Hrvatskog narodnog sabora i širega hrvatskog naroda. Naglasila je kako je hrvatski narod jasno izrazio svoju volju i odabrao politički smjer kojim želi biti predstavljen, uz poruku da pred strankom predstoji mnogo posla u ostvarivanju zacrtanih ciljeva.


Čović i Filipović iskazali su potporu radu Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar, istaknuvši važnost odgovornog političkog djelovanja, suradnje svih razina vlasti i realizacije projekata koji pridonose razvoju Grada Mostara. Naglasili su kako ostvareni izborni rezultati HDZ-a BiH na svim razinama predstavljaju potvrdu povjerenja birača, ali i obvezu nastavka rada na ostvarivanju razvojnih prioriteta i zaštiti interesa hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Gradskog odbora Marko Novak zahvalio je Čoviću i Filipović na potpori te predstavio daljnje aktivnosti Gradskog odbora i planove djelovanja nakon izbora. Pritom je istaknuo važnost
kontinuiranog rada na lokalnim prioritetima i suradnje sa stranačkim dužnosnicima na svim razinama vlasti.

Na sjednici je naglašena važnost političke stabilnosti, funkcionalnosti institucija i nastavka provedbe projekata koji pridonose gospodarskom i društvenom napretku Mostara i Bosne i Hercegovine.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba