Gospin Brig oduvijek je bio i ostao duhovna vodilja širokobriješkog i hercegovačkog katoličkog puka. Ovaj značajan lokalitet povijesti i vjere ističe se svojom bogatom prošlošću i arhitektonskom ljepotom.
Temelji crkve na Širokom Brijegu postavljeni su zajedno s franjevačkim samostanom 23. srpnja 1846. godine. Crkva je bila povezana sa samostanom dok je zvonik podignut 1871. godine.
Nakon što je stara crkva srušena 1905., iste je godine započela gradnja nove, veličanstvene crkve u stilu kasnoromaničke trobrodne bazilike. Nacrte je izradio poznati graditelj Maksimilijan David dok je vođenje radova povjereno fra Didaku Buntiću.
Tijekom Drugog svjetskog rata crkva i samostan pretrpjeli su velika oštećenja, ali su ipak sačuvani. Obnova pročelja završena je između 1959. i 1960. godine dok je južni toranj dovršen 1969. godine.
Foto: Vrisak.info/Jure Musa
Crkva danas mjeri 50 metara u dužinu, 26 metara u širinu dok zvonici dosežu visinu od 32 metra. Masivni kameni stupovi odvajaju glavnu lađu od bočnih, a crkva je ukusno ukrašena kiparskim radovima.
Posebno mjesto u srcima vjernika zauzima zavjetni kip Gospe Širokobriješke, cilj brojnih Marijinih pobožnika.
Kip, koji prikazuje Bogorodicu duge kose i uzdignuta pogleda prema nebu, izrađen je u bijeloj haljini, simbolizirajući čistoću i uznesenje. Ovo djelo talijanskog majstora iz sredine 19. stoljeća odraz je duboke pobožnosti hercegovačkih katolika prema Isusovoj Majci.
U ljeto prošle godine kip je nakon restauracije vraćen u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u svom izvornom izgledu. Haljina na kipu nije više bijele, već je roze boje.
Osim crkve, Široki Brijeg je poznat i po svojoj franjevačkoj klasičnoj gimnaziji, koja je odgojila mnoge istaknute intelektualce. Povijest gimnazije Fra Dominika Mandića usko je povezana s dolaskom franjevaca u Hercegovinu 1844. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata, gimnazija je privremeno prestala s radom, kada je njezin prostor pretvoren u bolnicu za njemačke vojnike.
Nažalost zgrada gimnazije godinama nije u onakvom izdanju kakvom bi trebala biti, a u siječnju 2024. godine zahvatio ju je i požar.
Danas traju radovi obnove i nadamo se kako će nakog toga zgrada gimnazije zasjati u pravom svjetlu i napokon biti dovedena u stanje kakvo zaslužuje.
Danas je Širokobriješka crkva, sa svojim predivnim okolišem, prava oaza mira i duhovnosti. Kao stoljetno duhovno središte, nastavlja privlačiti vjernike i posjetitelje iz svih krajeva, čuvajući svoju bogatu baštinu i tradiciju.
Foto: Vrisak.info/Jure Musa
Župa Široki Brijeg broji 5.040 obitelji i 16.935 vjernika svjedočila je snažnom duhovnom angažmanu svojih članova u protekloj godini.
Tijekom korizme posebno kroz sudjelovanje u križnim putevima svakog petka vjernici su zajedno s članovima dijaspore uložili svoje vrijeme i energiju pripremajući se za najveći kršćanski blagdan Uskrs.
Na Veliki petak župa Široki Brijeg okupila je brojne vjernike na tradicionalnom Putu Križa, koji je započeo kod crkve sv. Ante na Uzarićima, a završio u župnoj crkvi na Brigu.
Put Križa predvodio je fra Augustin Čordaš, župni vikar, čije su riječi molitve i razmatranja pratile sudionike kroz svaku postaju.
Poseban trenutak bilo je bdijenje na Veliku subotu, koje je označilo vrhunac zajedničkog iščekivanja.
Uskrsne mise okupile su velik broj vjernika pri čemu je crkva bila ispunjena do posljednjeg mjesta, što je odraz njihove predanosti vjeri i zajedništvu.
Posebnu ulogu u dušobrižničkom djelovanju imaju 12 fratara i 3 časne sestre, koji svakodnevno svojim radom osnažuju duh zajedništva i vjerske predanosti u Širokom Brijegu.
Iz rukopisa prof.umjetnosti i povjesti Mate Kelave
Nema funkcionalne ni samoodrzive BiH bez poštivanja izvornog natktovljujućeg načela prema kojem su entiteti samo oblik institucionalizacije i operacionalizacije načela konstitutivnosti tri ,Deytonskim sporazumom i odlukama Ustavnog suda Bi H iz po Alijinoj apelaciji o konstitutivnosti sva tri naroda na podrucju BiH iz 1998.godine i u predmetu Ljubic iz 2017.godine zbog cega je za razliku od unitarizma i separatizma koji su nelegalni oblik politickog djelivanja tri i vise entiteta koji ce omoguciti u medusobnim razgovorima i politickim dogovorima o izmjeni izbornog zakona akomodaciju i konkordaciju u cjelovitoj ,a ne jedinstvenoj medunarodno priznatoj BiH.
Tjedni Komentar “Narod bez vođe je kao stado bez pastira”
Prva tri predsjednika HDZ-a BiH, dr. Perinović, S. Klujić i pokojni dr. M. Brkić, su trajali ukupno manje od dvije godine jer su na čelo HDZ-a „postavljani“ na prijedlog sarajevskih vrhbosanskih i srebrno-bosanskih crkvenih krugova. Nakon njih su na čelu HDZ-a BiH su se smjenjivali, netko u težim netko u manje teškim vremenima, pokojni M. Boban, B. Rajić, D. Kordić i A. Jelavić. Svi oni su proglašavani „nacionalistima“ i nepopravljivim „radikalima“, te su manje-više morali otići s vrha HDZ-a BiH. (Za usporedbu, HDZ u RH je nakon smrti utemeljitelja dr. Franje Tuđmana, imao 1 predsjednicu i 3 predsjednika. S druge strane, bošnjačka SDA je kroz to vrijeme promijenila samo tri predsjednika, rahmetli S. Tihića i dva Izetbegovića).
Nakon kratkog predsjedanja B. Čolaka, na čelo HDZ-a BiH je 2005. godine izabran dr. Dragan Čović. Ministar financija i dopredsjednik Vlade Federacije BiH je bio od 1998. Do 2001., a hrvatski član Predsjedništva BiH od 2002. do 2005., kada je smijenjen voljom Visokog predstavnika. Svakako je za zapamtiti njegovu inicijativu ustavnih promjena iz 2005. godine, kada je s Dodikom i Tihićem pregovarao o ustavnim promjenama. Tzv. Prudski pregovori.
On osobno i njegova obitelj i uski krug prijatelja, ako nitko drugi, dugo će pamtiti i suđenja bez kraja u kojima su „padali“ međunarodni tužitelji koji nisu uspijevali konstruirati dokaze potrebne za presudu. Usprkos svemu, ponovno je izabran za hrvatskog člana P BiH, od 2014. do 2018. Na izborima 2018. godine je izbornim inježenjeringom, voljom većinskog bošnjačkog naroda u PBiH izabran Ž. Komšić.
Ovih samo par biografskih podataka pokazuju da neće biti jednostavno jednog dana napisati biografiju Dragana Čovića, pa ni njemu osobno neće biti lako odabrati najzanimljivije detalje za eventualne memoare.. Ušao je tijesnim putem u sam vrh hrvatske politike u BiH, a održao se, uz sve uspone i padove, duže od drugih. Ako se poslože neke međunarodne silnice i rasplet događaja u zemljama u okruženju, Dragan Čović ima priliku postati dio memorije svih budućih generacija Hrvata u BiH, kao onaj koji je kao ključni igrač uspio „ostati na terenu“ nego je doveo do kraja ili čak potpuno riješio za dugo vrijeme, nacionalno pitanje Hrvata u BiH, posljedično i opstanak BiH kao multietničke, višenacionalne, kompleksne ali ipak održive države u modernoj Europi jakih (više)nacionalnih država spremnih odustati od dijela vlastitog suvereniteta za opće dobro svih, gdje nikomu neće biti tijesno a gdje će opet svatko moći ostvariti svoje partikularne državne i nacionalne, zasebne interese.
Što nam nude „suverenisti“ koji napadaju Čovića?
Nisu u pravu samozvani „suverenisti“ iz RH, prije svih Hasanbegović, koji Čovićevu upućenost na Dodika kao vođu Srba u BiH uspoređuje s Plenkovićevim koaliranjem s Pupovcem. Jer pozicije jednostavno nisu iste. Srbi u BiH su narod, kao i Hrvati i Bošnjaci, a Srbi u RH su manjina, kao i Bošnjaci i Albanci i Česi i Mađari i Romi.
Nisu u pravu kada izjednačavaju izbor Emila Vlajkija za dopredsjednika RS-a s izborom Komšića za člana Predsjedništva BiH. Kada bi se u RS-u moglo glasovati i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i kada bi Dodik eventualno „višak“ glasova Srba usmjerio na kandidata koji bi bio protiv volje većinskog hrvatskog opredjeljenja, mogla bi se povlačiti nekakva paralela. A činjenica je da ni većina Srba s područja Federacije nije glasovala ni za jednog kandidata za člana PBiH, govori o tomu koliko je ograničena nekakva predizborna suradnja Čovića i Dodika. Postizborno Čović i Dodik, kao vođe dvaju konstitutivnih naroda, jednostavno moraju razgovarati i postaviti se kao politički „blok“ naspram bošnjačkih unitarista svih boja.
Svoditi problem neriješenog nacionalnog pitanja Hrvata u BiH na HDZ u Hrvatskoj i BiH je jednostavno pogrešno kako piše vrsni analitičar Marko Ljubić, suverenist (bez navodnih znakova) koji piše jasno, precizno i otvoreno: „Pozivati se i ukazivati na HDZ-ove slabosti u Hrvatskoj i BiH, a zanemarivati činjenicu da upravo bošnjačka politička agresija, sprječava promjene čak i u HDZ-u i u hrvatskim politikama u BiH a pri tome ne nuditi nikakva rješenja i ne imati jasne stavove izuzev uopćenih, o jedinstvenoj državi BiH, suverenosti tri naroda, zapravo je pokušaj svođenje golemih i strateških problema s kojima je suočen ukupan hrvatski narod, na dnevno-politički obrazac. U tom smislu stav Neovisnih za Hrvatsku da je za njih hrvatski narod u BiH i u Hrvatskoj jedinstven, da s istih pozicija gledaju na njegova prava i sudbinu, lijepo zvuči, ali u kontekstu svega navedenoga –opasna je zabluda. Jednostavno, ista rješenja se ne mogu primjenjivati na ostvarivanje statusa Hrvata u BiH i u Hrvatskoj. Kao ni u Republici Srpskoj i Federaciji.“
Politička budućnost Dragana Čovića
Ako je itko svjestan svoje trenutne situacije, onda je to zasigurno Dragan Čović. On sam najbolje zna da su i on i HDZ BiH posljednji put do naroda honorirani na izborima ne da bi se vratili „pobjednički“ u parlamentarne sjedalice u Federaciji i u Skupštini BiH, nego da bi dobili još jednu, posljednju šansu da, usprkos i unatoč svemu, riješe nacionalno pitanje Hrvata u BiH. Ukoliko, temeljem razgovora s relevantnim međunarodnim i domaćim političkim faktorima, zaključi da po tom pitanju ne može ništa učiniti – Dragan Čović će se sam povući s političke scene. Inače ga nikakvi politički liliputanci ne mogu obeshrabriti, niti zastrašiti nikakvim kaznenim procesima, i političkim ili medijskim podmetanjima.
Za očekivati je da će vlasti RH lagano uzmaknuti od dosadašnje čvrste i nepodijeljene potpore vladajućih i opozicije. Moguće je da, ovisno o procesu popune federalnog Doma naroda, a onda i Doma naroda Skupštine BiH, silom (ne)prilika poneki hrvatski zastupnik pokuša već viđenu igru (sjetimo se Platforme i Alijanse) davanja legitimiteta nekom novom većinskom bošnjačkom Savezu, ali je ovaj put takva mogućnost uistinu mala. Osim toga, za očekivati je promjenu retorike i pristupa formiranju vlasti i od strane Komšića i nazovi-građanskih lidera, kao i sa strane Izetbegovića i njegovih satelita. Tko će prvi početi slati signale popuštanja, najprije po pitanju korištenja popisa stanovnika iz 2013. umjesto onoga iz ’91., a onda posljedično i po pitanju konstituiranja domova naroda, znat ćemo već do kraja ove godine. Ukoliko vodeći bošnjački političari shvate da je to jedini način opstanka Federacije BiH i same BiH, te prihvate nakon toga razgovore o promjeni izbornog zakona, onda Čovićev daljnji angažman u politici svakako ima smisla, jer takve pregovore, uz dužno poštovanje svih, ne može voditi i uspješno končati ni jedan drugi trenutno aktivni hrvatski političar u BiH.
HDZ 1990 je stranka koja je u opoziciji na hrvatskom spektru političkih stranaka. Iako se bore protiv HDZ-a BiH skoro na svim poljima, postoje točke gdje su na istoj strani. Naravno, riječ je o mjestu člana Predsjedništva koji dolazi iz hrvatskog naroda.
O ovim temama ali i o aktuelnostima u BiH u emisiji “Istraga sedmice”, kod Avde Avdića na televiziji Hayat je govorio Ilija Cvitanović, lider “Devedesetke.
Hrvatski narod je malobrojan i neravnopravan u BiH. Nemojte očkivati da ćemo tražiti razlike u nacionalnim pitanjima od HDZ-a. Moramo imati dogovor s HDZ-om. Mi u Hercegbosanskoj županiji imamo vlast a oni su opozicija i obrnuto u drugim županijama. Na ključnim nacionalnim pitanjima se zna, nikada ne lutamo kada je u pitanju nacionalno pitanje. Više će oni lutati. Imali smo zajedničkog kandidata za hrvatskog člana predsjedništva i platili smo cijenu za to jer smo to morali uraditi iz straha da ponovo ne bude izabran Komšić. Ako to moramo platiti dok ne dobijemo legitimnog predstavnika uredu je, kazao je Cvizanović.
Smatra da je Komšić trebao konsultirati izaslanike hrvatskog naroda u Domu naroda BiH da pokrene vitalni nacionalni interes u mnogi slučajevima.
Jedno 300 puta je trebao tražiti vitalni nacionalni interes. Recimo u pitanju Pelješkog mosta gdje sam za izgradnju tog mosta. Što mi imamo problem s tim. Urađeno je sve po standardima. Svi brodovi koji trebaju mogu ući u Neumski zaljev. Komšić je glasao ne znam u čijem interesu protiv Pelješkog mosta. Zato u FBiH mora postojati suštinski dogovor. Imamo problem u Predsjedništvu BiH, Domu naroda BiH i Vijeću naroda RS gdje se Hrvatima biraju drugi predstavnici.
Cvijanović kaže kako prijedlog koji dolazi od hrvatskih stranaka ne ugrožava Hrvate koji ne žive u dominantno ‘nehrvatskim’ područjima.
Ne mislim da sam bolji od Hrvata iz Tuzle. Ne bi mu nitko ukinuo pravo da uđe u Dom naroda. Imate pet kantona gdje će biti izabrano četiri ili pet izaslanika koji bi birali dvojicu koji nose legitimitet onoliko koliko živi Hrvata na tom području. Schmidt je to promijenio ali nije promijenio Ustav. Niste upravu da ide to na štetu Hrvata iz Bosne.
Ilija Cvitanović je pojasnio kako je on izabran u Dom naroda BiH te je pojasnio kako su i DF-ovi zastupnici glasali za HDZ-ove kandidate ali i HDZ-ovi za DF-ove.
“Ja sam izabran s četiri izaslanika iz Doma naroda FBiH. HDZ ’90 je samostalno imao mogućnost izabrati pet izaslanika sa HNP-om. Isti dan je u Mostaru Mikulić iz DF-a podržao HDZ. Ne možete nekoga odbiti kada glasa za vas. Bitno je da znate situaciju u Skupštini Srednje Bosne. Zahavaljujem se gospođi koja je iz DF-a glasala za nas. U ZHŽ nam HDZ kupuje izaslanike”, tvrdi.
Govoreći o građanskoj državi istakao je da je to nemoguć projekat zbog konstalacije odnosa u BiH odnosno da se nema ruku za takvo nešto.
Ako hoćete građansku državu onda ćete imati tri republike. Kako mislite da bilo tko od Hrvata i Srba pristane na to!?
Na kraju gostovanja se osvrnuo i na odnos premijera Hrvatske Andreja Plenkovića prema BiH ali i strankama s hrvatskim predzankom.
Ne znam hoće li Hrvatska uvesti sankcije Dodiku. Plenković će nas podržavati na putu ka EU. Ali on je također dao i podršku institucijama BiH. Ali Plenković se previše sastaje s Čovićem. Svi mi želimo imati utjecaja u skladu s našim izbornim legitimitetom. Dakle trebao bi surađivati i s drugim strankama, kazao je Cvitanović./HMS/
Preporučeno:
CVITANOVIĆ: Četiri stranke će imati kandidata za Predsjedništvo BiH, pozvali smo i HRS
CVITANOVIĆ: Ako ne prođe ovaj predložit ću novi Izborni zakon, HNS otvoriti za istaknute..
Cvitanović čestitao Međunarodni praznik rada i blagdan sv. Josipa
Iz gradske organizacije HDZ-a grada Zagreba obratio se predsjednik HDZ-a i Vlade Hrvatske Andrej Plenković. Nakon održanih lokalnih izbora poručio da je Hrvatska ponovno “dominantno plava”, istaknuo izvrsne rezultate HDZ-a, pobjede u Osijeku i Sisku, otvorenu bitku za Split te loš rezultat SDP-a u Rijeci.
– Nakon održanog prvog kruga lokalnih izbora želim čestitati prije svega kandidatkinjama i kandidatima Hrvatske demokratske zajednice i našim partnerima na sjajnom angažmanu u ovoj kampanji proteklih nekoliko tjedana i za mnoge nekoliko mjeseci. Mislim da smo, ukupno gledajući, ostvarili sjajne rezultate. Hrvatska je i ovaj put nakon lokalnih izbora dominantno plave boje. To smo i očekivali i vjerujem da su svi na terenu vodili računa kako da u svojim sredinama predstave naš program nacionalna snaga i lokalna vizija, koji je u potpunosti utjelovio našu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, veće decentralizacije, to jest davanje ovlasti županijama, gradovima i općinama, više sredstava županijama, gradovima i općinama i realizaciju brojnih projekata u svim krajima Hrvatske, rekao je Plenković.
– I kada gledam rezultate, oni su u biti manje više, osim nešto sjajnih postignuća naših kandidata, zacementirali situaciju kakva je trenutačno. Što znači da je ova politika koju vodimo doživjela uspjeh. Sad govorim generalno za Hrvatsku, jer su oni koji su bili u poziciji povjerenja manje više to povjerenje zadržali. Što se nas tiče, mi smo u ovu utakmicu krenuli s okolnostima u koje smo imali povjerenje u 75% županija, 15 od 20, u 44% gradova, 56 od 127 i u čak 46% općina, 197 od 428, naveo je.
Dodao je da su rezultati prvog kruga puno bolji za HDZ nego što su bili u prvom krugu prije četiri godine.
– Naime, tada smo, na primjer, dobili izravno u prvom krugu četiri županije. U ovom trenutku, premda se još broje rezultati, imamo šest sigurno izabranih župana i dvojicu koji su na oko 50%, što znači duplo, a povrh toga vodimo u još osam županija s izglednim šansama da osvojimo te županije za dva tjedna. Slična je situacija i u gradovima. Već sada smo osvojili 43 grada, 154 općine, to su podaci otprilike sati i pol, kad još nisu bile obrađene sve sredine, dakle fali ih, što znači da ćemo mi, realno gledajući, ostvariti rezultat koji će biti najmanje jednako dobar kao rekordni 2021. godine, a izgledno i bolji, istaknuo je./HMS/
Preporučeno:
Plenković pozvao Papu u Hrvatsku
Vlada Hrvatske izdvojila još dva milijuna eura za izgradnju HNK u Mostaru
PLENKOVIĆ: Nagrađivanje agresora teritorijem bio bi zastrašujuć presedan
