Connect with us

KULTURA

MARKO LJUBIC..KAKO JE TICA PRIPRIJETIO RASPUDIĆU

Published

on

 

– Dokture, baš me ovaj tvoj Raspudić naljutio, umjesto Faljen Isus, odmah mi je zdrmao Tica.

– Uuuf, a što je napravio, provalio ti na ranč?

– Nemoj ti mene zajebavat, provaljuje on, provaljuje, jebali ga amandmani i taj Barry, bjesno će Tica.

– Pa dobro čovječe, bi li ti meni konačno rekao čime te tako naljutio?

– Kakav si ti jebeni komentator kad ne znaš, čitaš li ti išta, aaa? Jebo ga njegov Barry, ‘ko je ta budala? Pa udario po ovim Penavinim i Dabrinim zato što valjda ne znaju za te tipove. Spominje nekog Petrischa, nakve amandmane….Čuj, ne znaju Barryja i Petrischa!?

– A dobro Tica, šta se odma’ žestiš, nek’ spominje.
– Isti ste vi svi, evo baš Lazi govorim. Samo pametujete i nadosirete. Ti još braniš te Barryje, kako li se zovu.

Vodite ih kući.

– A da ti meni Tica pošalješ te Raspudićeve Berryje pa da ja vidim čime te tako naljutio? Nazvat ću te kad pročitam, da bar znam što to branim kako kažeš.

– Evo, Lazo šalji der ovom pametnjakoviću.

Pročitao sam, tipično za Ticu na Braniteljskom portalu, nekakav Raspudićev pljuc po Domovinskom pokretu.

– Evo, pročitao sam.

– I?

– Pa dobro, mogao je malo drugačije, ali to je Raspudić.

Ne vidim tu baš nekog napada. Što si se svezao za to što spominje Berryja i Petrischa, amandmane?

– A ovo metiljanje, šićar, srozavanje, to nije napad!?

– Pa dobro, je, ali oni si međusobno svašta reknu. Ne ostaju njima dužni ni Josić, Dabro, Kukavica, zajebani su i oni.

– Jebo ga njegov amandman. K’o da od tih njegovih propalica Barryja zavisi nešto hrvatsko, kakvo je to pitanje – znaju li za njih!?

– Pa dobro, treba to znati kad govoriš o Hrvatima dolje.

– A je li!? Zna li on Jozu iz Rakitna, Juru iz Zlosela, Dulu iz Studenaca, Mikija iz Cima, da nabrajam dalje, a?

Tica me do suza nasmijao.

– Jebi ga Tica, ti stvarno znaš izvoditi. Tko su ti ti tipovi?

– Dokture moj, o tom ti i govorim. To su moji ratni pajdaši, zajeban narod. Zar je vridniji taj Berry od njih, a? Oni su Hrvati a nije taj Barry, šta njega ima pitati o nama tko drži do sebe!? Nego, k nozi marvo i da te nisam čuo. Tako sam ja s tim kacigašima u ratu.

– Ne mora te tvoje sve znati Raspudić da bi se tebi svidio. Ne vjerujem da zna i tebe…Slažem se da njih treba pitati.

– E pa mora. Bogare mi onaj Dabro zna ovak’e, svakoga u glavu. On zna što ljudi žele…boli njega neka stvar za ove Raspudićeve. Za to sam se ja tukao, a ne za ove Plenkovićeve demokracije i maglurine.

– Da se to ti nisi upisao u Domovinski pokret?

– Nemoj zajebavati, evo u to Raspudićevo Drito ću….

– Bome, ti si uvijek bio drito, prsnuo sam opet u smijeh.
Nasmijao se i Tica.

Pa nakon kratke stanke nastavio prijetiti Raspudiću, a bome i meni, svim “pederčićima i zalizancima”, a pogotovo “štreberima”.

– Umjesto da podrži ljude jer pokušavaju napraviti pravu stvar za narod, on ih vrijeđa. Da je znao pomoći ovom narodu, pomogao bi. Što se više borio, sve gore.

Da smo mi tako ratovali, danas bi ja bio Lazin zarobljenik a ne Lazo moj, odvali se Tica smijati, uz popratne Lazine psovke koje su dopirale do telefona.

– Pa dobro….

– Nije dobro. Reci der tom štreberu i njegovim Berryjima da mu nije bilo ovak’i k’o Dabro i Kukavica, da Dule, Jozan, Jure, Miki i ja nismo puškarali Mostarom, zvao bi se on danas Hamdija a ne Nino. Đe mu tada bio taj Barry i amandman, a?

– To bi ti opet ratovao?

– Naratovao sam se ja, ali nisam zaboravio mozak i obraz. Niti su ovi ljudi. Ne trebaju nama pametnjakovići soliti pamet, bolje mi razumimo Dabru nego vas sve zajedno. Dozovite se pameti, ne smetajte ako ne želite pomoći.

– Uuuuf, ti me izgrdi k’o nitko, a kao ljut na Raspudića, što njega ne dograbiš?

– Nemam mu broj, ti mu prenesi. Zato te valja malo potkačiti, da ozbiljnije shvatiš, he, he. Ne dirajte poštene ljude, koji bolje od vas znaju što narod ‘oće a ne boje se k’o vi potući za svoje. To prenesi tom Barryju, Raspudiću, svima. Kad ‘oće drito, evo mu drito!

– Života mi sad ću to sve napisati.

– Zato ti i govorim. Nek svi znaju s kim imaju posla, dozlogrdili su. Bolje me ne ljutiti.

– A joj, joj, jesi navro.

– Jesam. I ‘oću. K meni dolaze pametniji ovdje od tog Raspudića, ni’ko se ne kurči, svi podupiru ove iz Domovinskog pokreta, Dabru pogotovo. Neka su u nekim stvarima bitange k’o i ja, ali, što je pošteno, pošteno je.

Tica je zastao, čulo se samo ljutito otpuhivanje.

– Čuj, ne znaju Barryja!? Jebo ga Barry da ga jebo!

Continue Reading

KULTURA

HDZ BiH i SNSD: Stabilnost BiH počiva na Ustavu, dogovor jedini put za naprijed

Published

on

Mostar je danas bio mjesto sastanka izaslanstava Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, predvođenih predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Susret je nastavak dijaloga dviju stranaka o temama koje će obilježiti iduće političko razdoblje u BiH.

U trenutku kada politički procesi traže jasniju koordinaciju i dogovor o pitanjima koja izravno utječu na rad vlasti na razini BiH, susret je bio usmjeren na odnose političkih partnera, aktualne političke izazove i funkcioniranje vlasti te očuvanje institucionalnog kontinuiteta do Općih izbora u listopadu uz poštivanje važećeg zakonskog okvira.Galerija 4

„Predsjedateljica Vijeća ministara upoznala nas je s tim što bismo još eventualno mogli zajedno uraditi u Vijeću ministara BiH, a prokomentirali smo i rad Zastupničkog doma i Doma naroda PSBiH. Zahvaljujem predsjedniku Dodiku i njegovim suradnicima na razumijevanju za mnoga pitanja koja su stajala pred nama proteklih godina, a za koja smo tražili zajednička rješenja. Razlike između dviju stranaka u pojedinim pitanjima postoje, ali smo do sada kroz suradnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti znali pronaći put do dogovora i nastavit ćemo tako dalje“, kazao je Čović.Galerija 3

U razgovorima su, uz predsjednika Čovića, sudjelovali zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto, dopredsjednice Darijana Filipović Lidija Bradara te član Predsjedništva Marinko Čavara. Uz predsjednika Dodika, u izaslanstvu SNSD-a bili su potpredsjednice Željka Cvijanović i Sanja Vulić, članovi Predsjedništva Savo Minić i Staša Košarac te članica Glavnog odbora Ana Trišić Babić.Galerija 8

Otvorena politička pitanja, naglašeno je na konferenciji za medije nakon sastanka, zahtijevaju međusobni dijalog i dogovor te poštivanje ustavnoga okvira Bosne i Hercegovine kako bi se izbjegli novi zastoji u donošenju važnih odluka.

„Da nije bilo angažmana HDZ-a BiH i SNSD-a, Bosna i Hercegovina bila bi u još težoj političkoj situaciji. Surađivali smo na pitanjima na kojima smo mogli dati doprinos očuvanju stabilnosti i funkcioniranju institucija“, istaknuo je Dodik.

U kontekstu odnosa domaćih institucija prema međunarodnom faktoru, uključujući i ulogu vršitelja dužnosti visokog predstavnika, istaknuto je kako vanjski intervencionizam ne može zamijeniti unutarnju političku odgovornost, funkcionalan dijalog i sposobnost institucija da samostalno donose odluke.

„Vjerujemo da Bosna i Hercegovina može i treba funkcionirati isključivo u skladu s Ustavom. Zato trebamo raditi u novim okolnostima koje će omogućiti da domaće institucije preuzmu odgovornost i da se odluke donose u skladu s ustavnim poretkom. Visoki predstavnici nisu imali pravo nametati zakone. Svjedoci Daytonskog sporazuma tu su da gledaju, a ne da upravljaju. Slažemo se da treba očuvati stabilnost i mir te Bosnu i Hercegovinu vratiti na Ustav“, kazao je Dodik.Galerija 10

„Smatramo da je najrealnije za sve u Bosni i Hercegovini staviti izvan snage sve odluke koje su visoki predstavnici donosili. Isto tako, sadašnji vršitelj dužnosti visokog predstavnika treba imati jasno definiran vremenski okvir i put odlaska. Bosna i Hercegovina mora preuzeti odgovornost kroz izvršnu i zakonodavnu vlast“, ponovio je Čović.Galerija 9

Govoreći o najavljenoj deklaraciji Hrvatskoga sabora, na konferenciji za medije istaknuto je kako se tom pitanju pristupa s posebnom pozornošću, imajući u vidu ulogu Republike Hrvatske kao članice Europske unije i NATO-a te ustavni položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

„Što se tiče ove deklaracije, mislim da imamo jedan bitan novi moment, a to je da bi je, koliko razumijem, sutra trebao usvojiti Hrvatski sabor. Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije i mi s posebnom pažnjom gledamo na ono što se moglo vidjeti u medijima. Naša podrška konstitutivnosti hrvatskoga naroda je neprikosnovena. Priča o građanskoj Bosni i Hercegovini ne može biti civilizacijsko dostignuće ako se kroz nju nameću rješenja konstitutivnim narodima“, naglasio je Dodik.

Europski put BiH izdvojen je kao jedna od važnih tema. Na pitanje o mogućnosti usvajanja preostalih europskih zakona, Čović je istaknuo: „Nažalost, vrlo malo je vremena ostalo za zakonodavnu vlast. Dom naroda će u srijedu raspravljati o Zakonu o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine, ali moramo znati da je to tekst zakona koji je trebao proći Vijeće ministara BiH. Ako se usvoji, tek nakon toga slijede popravci i daljnje faze usuglašavanja.“Galerija 5Galerija 7

Razgovarano je i o izmjenama Izbornoga zakona BiH uoči Općih izbora. Posebno je istaknuta potreba da izborni proces ostane zakonit, transparentan i utemeljen na jasnim pravilima, uz puno poštivanje važećih propisa i ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

„Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja u Bosni i Hercegovini i potpune ustavne jednakopravnosti hrvatskoga naroda s druga dva naroda. dva naroda. Na nama je da to pitanje konačno trajno riješimo“, naglasio je Čović.

„Smatramo da je hrvatski narod ponižen i podcijenjen kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH. Podržat ćemo svaku inicijativu da se to pitanje riješi u interesu hrvatskoga konstitutivnog naroda. To ćemo bez oklijevanja učiniti“, poručio je Dodik.Galerija 2

Zaključno, Čović se osvrnuo na daljnji rad institucija.

„Poruka koju želimo poslati jest da smo napravili mali korak. Ako još nešto možemo raditi u Vijeću ministara BiH, Domu naroda i Zastupničkom domu, to ćemo i raditi. Ako uspijemo usvojiti proračun, to će biti veliko“, ocijenio je Čović.

HDZ
SNSD

Continue Reading

KULTURA

Predstavljena „Srebrna zora“ Zvonimira Mandića

Published

on

 

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg 11. srpnja predstavljena je zbirka pripovijedaka mladog autora Zvonimira Mandića pod naslovom „Srebrna zora“.

Zvonimir Mandić rođen je 25. rujna 1993. godine u Imotskom. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u Širokom Brijegu, a nakon studija engleskog jezika i književnosti stekao je titulu magistra.

Njegov talent za pisanje došao je do izražaja već u srednjoškolskim danima, kada je osvojio brojne nagrade za literarne radove i poeziju. Među njima se posebno ističu prvo mjesto na natječaju „Dani hrvatskoga jezika“ 2012. godine, prvo mjesto za pjesnički rad na Šimićevim susretima 2010. godine te drugo mjesto na istom natječaju iste godine.

Svoju ljubav prema pisanju Mandić je nastavio razvijati i nakon školovanja. U početku se posvetio poeziji, a neke su njegove pjesme i uglazbljene. Kasnije se okrenuo prozi te je u izdanju Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg objavio dva romana.

Program predstavljanja, koji je vodila Mirela Lovrić, započeo je ulomkom iz recenzije Berislava Arapovića, koji je pročitala Maja Valentina Mandić. Svoju recenziju knjige potom je predstavila Emili Šudić-Musa. Odabrane ulomke iz zbirke „Srebrna zora“ publici su pročitale Emili Šudić-Musa i Maja Valentina Mandić.

Na kraju predstavljanja autor je zahvalio svima koji su pridonijeli objavljivanju njegove treće knjige te ukratko govorio o nastanku svojih djela fantasy tematike, koja su, prema njegovim riječima, zasad jedina takvoga žanra u Hercegovini. Istaknuo je kako njegove priče nisu tek klasične pustolovine ispunjene čudovištima i magijom, nego se bave univerzalnim temama poput pohlepe, krivnje, smrti i ljudske prirode.

Ugodnom ozračju u dvorani Narodne knjižnice pridonio je nastup mladoga širokobriješkog glazbenika Ivana Marušića, koji je program obogatio izvedbama na gitari.

Continue Reading

KULTURA

TJEDNI KOMENTAR…(19.07.1991-19.07.2026) Najava: 35 Obljetnica Odlikovane prve dragovoljacke postrojbe” POSKOCI” Poskok Bojne HVO Siroki Brijeg

Published

on

Organizacijski odbor mora imati predsjednika koji preuzima odgovornost i potpisuje službeni protokol.
Ove godine obilježavamo 35. obljetnicu Poskoka. Budući da je izborna godina i vrijeme godišnjih odmora, prvi put neću sudjelovati u radu Organizacijskog odbora.(zdravstveni problemi) Organizaciju će preuzeti ljudi koji nisu (utemeljitelji) u događajima od 19. srpnja 1991. godine.
Još jednom želim istaknuti da bez HDZ-a BiH Široki Brijeg ne bi bilo ni nas Poskoka. Krešo Ćavar(predsjednik Kriznog Stožera općine Široki Brijeg) Mladen Ljubić-Vajta “Obilježena 33. obljetnice osnivanja Prve dragovoljačke postrojbe „Poskoci“ | MM Portalje, hvala Bogu, živ i zdrav te može potvrditi sve činjenice. Pokojni Jure Skoko, predsjednik Izvršnog odbora HDZ-a BiH Široki Brijeg, preuzeo je tada odgovornost, kao i pokojni Mladen Skoko, prvi ratni zapovjednik općine Široki Brijeg.POSKOK BOJNA - DRUGA VERZIJA RATNE PJESME [ŠIROKI BRIJEG]
Dana 19. srpnja 1991. okupili smo se u školi u Knešpolju u 19 sati. Bilo nas je 50 utemeljitelja s prostora cijele općine Široki Brijeg. Po zapovijedi pokojnog Jure Skoke, uz suglasnost Kreše Ćavara i pokojneg Mladena Skoke-Bilog dobio sam zadaću pripremati i pozivati prve dragovoljce. U to vrijeme Andelko Mikulic predsjednik HDZ BIH SIROKI BRIJEG, Anđelko Ćavar bio je načelnik TO-a, a Ivica Markić načelnik Ureda obrane. Kao osobe imenovane od HDZ-a BiH Široki Brijeg raspolagali su potrebnim informacijama i jedini su imali ovlasti za ustrojavanje obrane. Sve se odvijalo u najvećoj tajnosti.
Nakon što smo uspjeli organizirati prve dragovoljce u svom rodnom selu, potom u župi Kočerin te u Donjoj i Gornjoj Britvici, osnovan je prvi Rejonski stožer Kočerin, 21. srpnja 1991. godine, sa sjedištem u Ljubotićima.
Za 30. obljetnicu na svetištu Kruškovac blagoslovljena je spomen-ploča prvim dragovoljcima.
Drugi stožer utemeljen je u Širokom Brijegu, (sjediste Vrelo Borak)ponajviše zahvaljujući braći Dragi i Mari Mandiću – Lojkiću, a treći je bio Blatski stožer sa sjedištem u Uzarićima. Njegov prvi zapovjednik bio je pokojni Stanko Lovrić – Oble, a zamjenik Mate Zovko iz Jara.
Podsjećam i na činjenicu da sam kao prvi zapovjednik Rejonskog stožera Kočerin, prema vojnom ustroju, bio i zamjenik zapovjednika općine Široki Brijeg. Za svoje zamjenike imenovao sam Gojka Ivankovića – Penavu, Franu Kovačelića Celića i Miljenka Kraljevića – Mikelu. U početku su djelovali odredi, a kasnijim preustrojem ustrojeni su vodovi prve
satnije.
Predsjednik Milanović u Širokom Brijegu: Hrvatska ima odgovornost za sudbinu Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda - Brotnjo.info | Čitluk - Međugorje - Hercegovina
Široki Brijeg: 24 godine od osnivanja Poskok bojne – prve postrojbe HVO-a - Jabuka.tv
Razumijem da članovi Organizacijskog odbora, koji su se javili Marinku Mikuliću – Cipukiću, pripremaju ovogodišnji protokol. Međutim, želim upozoriti da je velik broj pripadnika postrojbe u međuvremenu preminuo te da se, poštujući dosadašnju tradiciju, svakome od njih treba zapaliti svijeća na grobu. Također, pokojni Stanko Lovrić – Oble bio je po zapovijedi zamjenik zapovjednika, što također treba biti ispravno navedeno u protokolu.Mladen Ljubić-Vajta “Obilježena 33. obljetnice osnivanja Prve dragovoljačke postrojbe „Poskoci“ | MM Portal
Zbog svega navedenog pozivam organizatore da, ako u nešto nisu sigurni, pitaju sudionike koji su bili dio tih događaja te da imenuju predsjednika Organizacijskog odbora koji će preuzeti odgovornost za službeni protokol.
Od srca čestitam 35. obljetnicu svim pripadnicima naše postrojbe.
Autor objave:
Mladen Ljubić-Vajta “Obilježena 33. obljetnice osnivanja Prve dragovoljačke postrojbe „Poskoci“ | MM Portal
Mladen Ljubić Vajta
prvi izabrani zapovjednik Rejonskog stožera Kočerin u sklopu prve dragovoljačke postrojbe Poskoci – Poskok bojne HVO-a Široki Brijeg.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba