Connect with us

KULTURA

MARKO LJUBIC..KAKO JE TICA PRIPRIJETIO RASPUDIĆU

Published

on

 

– Dokture, baš me ovaj tvoj Raspudić naljutio, umjesto Faljen Isus, odmah mi je zdrmao Tica.

– Uuuf, a što je napravio, provalio ti na ranč?

– Nemoj ti mene zajebavat, provaljuje on, provaljuje, jebali ga amandmani i taj Barry, bjesno će Tica.

– Pa dobro čovječe, bi li ti meni konačno rekao čime te tako naljutio?

– Kakav si ti jebeni komentator kad ne znaš, čitaš li ti išta, aaa? Jebo ga njegov Barry, ‘ko je ta budala? Pa udario po ovim Penavinim i Dabrinim zato što valjda ne znaju za te tipove. Spominje nekog Petrischa, nakve amandmane….Čuj, ne znaju Barryja i Petrischa!?

– A dobro Tica, šta se odma’ žestiš, nek’ spominje.
– Isti ste vi svi, evo baš Lazi govorim. Samo pametujete i nadosirete. Ti još braniš te Barryje, kako li se zovu.

Vodite ih kući.

– A da ti meni Tica pošalješ te Raspudićeve Berryje pa da ja vidim čime te tako naljutio? Nazvat ću te kad pročitam, da bar znam što to branim kako kažeš.

– Evo, Lazo šalji der ovom pametnjakoviću.

Pročitao sam, tipično za Ticu na Braniteljskom portalu, nekakav Raspudićev pljuc po Domovinskom pokretu.

– Evo, pročitao sam.

– I?

– Pa dobro, mogao je malo drugačije, ali to je Raspudić.

Ne vidim tu baš nekog napada. Što si se svezao za to što spominje Berryja i Petrischa, amandmane?

– A ovo metiljanje, šićar, srozavanje, to nije napad!?

– Pa dobro, je, ali oni si međusobno svašta reknu. Ne ostaju njima dužni ni Josić, Dabro, Kukavica, zajebani su i oni.

– Jebo ga njegov amandman. K’o da od tih njegovih propalica Barryja zavisi nešto hrvatsko, kakvo je to pitanje – znaju li za njih!?

– Pa dobro, treba to znati kad govoriš o Hrvatima dolje.

– A je li!? Zna li on Jozu iz Rakitna, Juru iz Zlosela, Dulu iz Studenaca, Mikija iz Cima, da nabrajam dalje, a?

Tica me do suza nasmijao.

– Jebi ga Tica, ti stvarno znaš izvoditi. Tko su ti ti tipovi?

– Dokture moj, o tom ti i govorim. To su moji ratni pajdaši, zajeban narod. Zar je vridniji taj Berry od njih, a? Oni su Hrvati a nije taj Barry, šta njega ima pitati o nama tko drži do sebe!? Nego, k nozi marvo i da te nisam čuo. Tako sam ja s tim kacigašima u ratu.

– Ne mora te tvoje sve znati Raspudić da bi se tebi svidio. Ne vjerujem da zna i tebe…Slažem se da njih treba pitati.

– E pa mora. Bogare mi onaj Dabro zna ovak’e, svakoga u glavu. On zna što ljudi žele…boli njega neka stvar za ove Raspudićeve. Za to sam se ja tukao, a ne za ove Plenkovićeve demokracije i maglurine.

– Da se to ti nisi upisao u Domovinski pokret?

– Nemoj zajebavati, evo u to Raspudićevo Drito ću….

– Bome, ti si uvijek bio drito, prsnuo sam opet u smijeh.
Nasmijao se i Tica.

Pa nakon kratke stanke nastavio prijetiti Raspudiću, a bome i meni, svim “pederčićima i zalizancima”, a pogotovo “štreberima”.

– Umjesto da podrži ljude jer pokušavaju napraviti pravu stvar za narod, on ih vrijeđa. Da je znao pomoći ovom narodu, pomogao bi. Što se više borio, sve gore.

Da smo mi tako ratovali, danas bi ja bio Lazin zarobljenik a ne Lazo moj, odvali se Tica smijati, uz popratne Lazine psovke koje su dopirale do telefona.

– Pa dobro….

– Nije dobro. Reci der tom štreberu i njegovim Berryjima da mu nije bilo ovak’i k’o Dabro i Kukavica, da Dule, Jozan, Jure, Miki i ja nismo puškarali Mostarom, zvao bi se on danas Hamdija a ne Nino. Đe mu tada bio taj Barry i amandman, a?

– To bi ti opet ratovao?

– Naratovao sam se ja, ali nisam zaboravio mozak i obraz. Niti su ovi ljudi. Ne trebaju nama pametnjakovići soliti pamet, bolje mi razumimo Dabru nego vas sve zajedno. Dozovite se pameti, ne smetajte ako ne želite pomoći.

– Uuuuf, ti me izgrdi k’o nitko, a kao ljut na Raspudića, što njega ne dograbiš?

– Nemam mu broj, ti mu prenesi. Zato te valja malo potkačiti, da ozbiljnije shvatiš, he, he. Ne dirajte poštene ljude, koji bolje od vas znaju što narod ‘oće a ne boje se k’o vi potući za svoje. To prenesi tom Barryju, Raspudiću, svima. Kad ‘oće drito, evo mu drito!

– Života mi sad ću to sve napisati.

– Zato ti i govorim. Nek svi znaju s kim imaju posla, dozlogrdili su. Bolje me ne ljutiti.

– A joj, joj, jesi navro.

– Jesam. I ‘oću. K meni dolaze pametniji ovdje od tog Raspudića, ni’ko se ne kurči, svi podupiru ove iz Domovinskog pokreta, Dabru pogotovo. Neka su u nekim stvarima bitange k’o i ja, ali, što je pošteno, pošteno je.

Tica je zastao, čulo se samo ljutito otpuhivanje.

– Čuj, ne znaju Barryja!? Jebo ga Barry da ga jebo!

Continue Reading

KULTURA

Svečanom skupštinom u Mostaru obilježene 143 godine odvjetništva u BiH

Published

on

Svečanom skupštinom Odvjetničke komore Federacije BiH u Mostaru je obilježeno 143 godine odvjetništva u Bosni i Hercegovini, uz naglasak na važnost neovisne i snažne odvjetničke profesije, jačanje njezina položaja te potrebu daljnje reforme pravosuđa.

Rezerviraj Gradsku Turu

Predsjednica Odvjetničke komore FBiH Ana Primorac ocijenila je kako je 2026. godina obilježena sustavnom suradnjom sa svim nositeljima vlasti i nastojanjima da se sačuva položaj i dostojanstvo odvjetničke profesije.

– Izuzetno sam ponosna i sretna što smo u proteklih godinu dana sustavno surađivali sa svim stupovima vlasti te spoznali da su konstruktivan dijalog, međusobno uvažavanje i suradnja vrijednosti na kojima trebamo ustrajati. U proteklom razdoblju, kao i u vremenu koje je pred nama, očekuju nas brojni izazovi i zahtjevi na koje ćemo odgovarati. Želimo da se glas odvjetništva čuje i da njegov doprinos bude prepoznat u procesima koji se tiču pravosuđa i vladavine prava – poručila je Primorac.

Na pitanje jesu li odvjetnici u Bosni i Hercegovini kao profesionalci dovoljno zaštićeni i slobodni u obavljanju svoje profesije, Primorac je odgovorila kako na jačanju njihova položaja treba sustavno raditi.

Istaknula je kako je pritom najvažnije očuvati temeljna načela odvjetništva – neovisnost, samostalnost i profesionalnu etiku, koji predstavljaju osnovu njihove profesije.

Potpisani sporazumi i humanitarna donacija

Primorac je istaknula i humanitarnu dimenziju djelovanja Komore, naglasivši kako žele pokazati empatiju i društvenu odgovornost odvjetničke profesije.

S tim u vezi, Komora je osigurala novčanu donaciju Udruzi „Plava vrpca“, koja se zalaže za ravnopravan položaj djece s teškoćama u razvoju, posebno djece s autizmom.

Osiguranje vozila

Vrisak.info

Continue Reading

KULTURA

KRIZMA: Evo što djecu u Hercegovini sada očekuje

Published

on

Odlukom biskupa Petra Palića, od školske godine 2026./2027. u župama Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije stupaju na snagu važne promjene u pripravi za sakrament svete potvrde.

Uvodi se novi, dvogodišnji model priprave koji donosi i posebno prijelazno razdoblje, a zbog usklađivanja programa u 2027. godini krizmat će se čak dvije generacije učenika. Informacija je objavljena u župnom glasniku Župe sv. Ilije Proroka u Veljacima.

“BITNE PROMJENE O PRIPRAVI ZA SAKRAMENT SVETE POTVRDE (KRIZME)

Naš biskup Petar Palić odredio je da se u svim župama Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, počevši od školske godine 2026./2027., uvede dvogodišnja priprava za sakrament svete potvrde.

Prijelazno razdoblje 2026./2027.

Radi postupnog prijelaza s dosadašnjega načina priprave na novi dvogodišnji model, tijekom školske i pastoralne godine 2026./2027. vrijede sljedeće odredbe:

Učenici VIII. razreda osnovne škole započinju prvu godinu priprave prema novom Programu. Pripravu će nastaviti tijekom IX. razreda u školskoj i pastoralnoj godini 2027./2028. te će sakramentu svete potvrde redovito pristupiti 2028. godine.

Učenici IX. razreda osnovne škole tijekom 2026./2027. godine pripravljaju se prema sadržajima Programa predviđenima za IX. razred. Budući da prethodne godine nisu prošli prvu godinu novoga dvogodišnjeg Programa, u njihovu će pripravu biti uključeni oni temeljni sadržaji VIII. razreda koji su potrebni za cjelovitost priprave. Pri tome nije potrebno naknadno održati svih dvadeset katehetskih susreta predviđenih za VIII. razred, nego će župnik i kateheta, vodeći računa o već usvojenim sadržajima i konkretnim okolnostima skupine, posebno najvažnije sadržaje prve godine s programom završne godine priprave.

Ova će generacija sakramentu svete potvrde pristupiti tijekom 2027. godine.

Učenici I. razreda srednje škole, koji prema dosadašnjoj praksi pripadaju generaciji predviđenoj za potvrdu 2027. godine, završit će tijekom 2026./2027. svoju pripravu te će sakramentu svete potvrde pristupiti 2027. godine.

Oni su posljednja generacija koja sakramentu pristupa prema dosadašnjoj dobnoj praksi.

Prema tome, tijekom 2027. godine sakrament svete potvrde primit će dvije generacije: učenici IX. razreda osnovne škole te učenici I. razreda srednje škole”, navodi se u župnom listu.

zupni glasnik

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Continue Reading

KULTURA

General Sopta: Floskula o “građanskoj državi” je prozirni redizajn Ahdname

Published

on

Na svečanom obilježavanju 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maestral i oslobođenja Jajca, okupljenima se obratio general zbor Stanko Sopta, ratni zapovjednik hrvatskih snaga na glavnom pravcu napada za oslobođenje ovog kraljevskog grada. Uz emotivno prisjećanje na ratne dane i odavanje počasti poginulim braniteljima, general Sopta je poslao oštre i nedvosmislene političke poruke o trenutnom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, oštro kritizirajući pokušaje nametanja građanskog koncepta uređenja države.

 

 

Demografska većina ne može “dodjeljivati” prava

Središnji dio Soptina govora bio je posvećen povijesnom pravu hrvatskog naroda na ravnopravnost u BiH, za koju je istaknuo da izvire iz dubokih korijena o kojima svjedoči i sam kraljevski grad Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Upozorio je kako suvremena Europa počiva na kršćanskim temeljima, ali i na poštivanju različitosti, te da se isti princip međusobnog uvažavanja mora primijeniti i u BiH kako bi se osigurao mir i blagostanje.

U tom je kontekstu oštro prozvao bošnjačke političke strukture koje, pozivajući se na brojčanu nadmoć, prava Hrvatima pokušavaju svesti na razinu vlastite “dobre volje” i milostinje. Takve političke naume Sopta je nazvao izravnim recidivom osmanlijskih vremena.

Galerija 2

 

 

Istinski mirotvorci i licemjerje lažnih pacifista

Prisjećajući se 13. rujna 1995. godine, general je istaknuo kako, unatoč godinama i prosijedim kosama, među preživjelim braniteljima i danas vlada ista odlučnost. Naglasio je da se sloboda ne može izmjeriti ničim osim ljubavlju i žrtvom poginulih vitezova, koje je nazvao jedinim i istinskim mirotvorcima.

Sopta se pritom oštro obrušio na današnje “lažne i profesionalne mirotvorce”, nazvavši ih parazitima koji žive na trudu i znoju hrvatskih branitelja. Upozorio je mlade generacije da ne zaborave nedavnu krvavu prošlost i velikosrpsku agresiju koju je provodila JNA. Podsjetio je na licemjerje onih koji su tu vojsku nazivali narodnom, dok je ona, pod simbolima petokrake i kokarde, ubijala nedužni narod stvarajući Veliku Srbiju kao završnu fazu jugoslavenstva.

Pozdravi generala Gotovine i poziv iseljenim Jajčanima

Sopta je okupljenima prenio i posebne čestitke generala Ante Gotovine, zapovjednika hrvatskih snaga i operacije Oluja. Iskoristio je priliku kako bi poimence zahvalio svim postrojbama, od pješačkih desetina do brigada svih rodova vojske, te legendarnim zapovjednicima i nositeljima pravaca napada – od Željka Glasnovića, Mije Jelića, Neđe Obradovića, Renata Romića, preko Damira Krstičevića i Miljenka Filipovića, do pripadnika 7. gardijske brigade “Pume” predvođenih Emilom Crnčecom. Svi oni, naglasio je, nakon teških bitaka razvili su zastavu hrvatskog naroda i donijeli slobodu Jajcu.

 

Galerija 6

 

Na samom kraju, general Sopta je uputio snažan apel svim raseljenim Jajčanima diljem svijeta. Podsjetio ih je da su istinski “svoji na svome” jedino u Jajcu, pozvavši ih da tu pripadnost i povijesno pravo potvrde izlaskom na predstojeće opće izbore sljedećeg mjeseca.

Borak.tv

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba