Connect with us

EKONOMIJA

HERCEGOVINA: Velika američka investicija u Mostaru

Published

on

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy planira u Mostaru izgraditi veliki podatkovni centar snage 100 megavata, a vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 milijuna eura.

Riječ je o jednom od najambicioznijih tehnoloških infrastrukturnih projekata dosad najavljenih u Bosni i Hercegovini, koji bi Mostar, bude li realiziran, mogao pozicionirati kao važnu točku na karti podatkovne infrastrukture u regiji.

Kako piše Biznis.rs, pozivajući se na informacije o investicijskim planovima kompanije, podatkovni centar u Mostaru trebao bi biti izgrađen zajedno s pripadajućom infrastrukturom. Projekt je dio znatno šireg investicijskog plana AAFS Infrastructure and Energy u Bosni i Hercegovini.

Mostar u središtu novih planova

AAFS je ranije najavio ulaganja od oko 1,5 milijardi eura u izgradnju plinovoda i tri plinske elektrane te projekte povezane s modernizacijom i proširenjem zračnih luka u Sarajevu i Mostaru.

Novi planovi taj investicijski paket podižu na nešto više od dvije milijarde eura, odnosno približno 2,3 milijarde dolara.

Posebno mjesto pritom zauzima Mostar. Osim podatkovnog centra vrijednog oko 530 milijuna eura, kompanija namjerava povećati i ranije najavljeno ulaganje u Zračnu luku Mostar.

Prema riječima Amera Bekana, predstavnika AAFS-a u Bosni i Hercegovini, prvotno planirana investicija od 50 milijuna eura trebala bi biti udvostručena na 100 milijuna eura.

Novac bi bio usmjeren u izgradnju centra za održavanje, popravak i remont zrakoplova, odnosno MRO centra. Objekt bi trebao biti namijenjen servisiranju manjih i uskotrupnih zrakoplova.

To znači da bi samo dva nova projekta AAFS-a vezana uz Mostar – podatkovni centar i ulaganje u zračnu luku – prema trenutačno objavljenim planovima vrijedila oko 630 milijuna eura.

Podatkovni centar snage 100 megavata

Najveća pojedinačna nova investicija u Mostaru ipak bi bio podatkovni centar. Planirana snaga od 100 MW pokazuje da nije riječ o klasičnom manjem podatkovnom centru, nego o infrastrukturnom projektu velikih energetskih zahtjeva.

Njegova realizacija stoga bi bila usko povezana s dostupnošću i sigurnošću opskrbe električnom energijom te drugom pratećom infrastrukturom.

Projekt bi istodobno predstavljao značajan iskorak u razvoju digitalne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, posebice ako se realizira u najavljenom kapacitetu.

Istodobno s objavom planova o velikoj investiciji, dio Mostaraca pokrenuo je i online peticiju pod nazivom “Zaustaviti gradnju data centra u Mostaru!“, kojom se protive realizaciji najavljenog projekta.

Financiranje preko američkih institucija i međunarodnih fondova

Prema informacijama koje prenosi Biznis.rs, AAFS planira financiranje svojih projekata osigurati preko američkih razvojnih institucija, prije svega Export-Import Bank of the United States i U.S. International Development Finance Corporation, kao i međunarodnih fondova.

AAFS Infrastructure and Energy povezuje se s osobama iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa. Među osnivačima kompanije navode se Jesse Binnall, nekadašnji Trumpov odvjetnik, te Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.

Širi plan AAFS-a u Bosni i Hercegovini obuhvaća plinovod, tri plinske elektrane, projekte povezane s dvije zračne luke, MRO centar te podatkovni centar u Mostaru.

Ako projekti budu realizirani u najavljenom opsegu, ukupna ulaganja premašila bi dvije milijarde eura i obuhvatila tri strateška područja – energetsku, prometnu i digitalnu infrastrukturu.

Ipak, riječ je o najavljenim investicijskim planovima, a njihova konačna realizacija ovisit će, među ostalim, o osiguranju financiranja, potrebnim procedurama i provedbi pojedinačnih projekata.

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

EKONOMIJA

UŽIVO | Opći izbori u BiH: Darijana Filipović vodi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Published

on

 Opći izbori u BiH: Darijana Filipović vodi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Continue Reading

EKONOMIJA

Vlada HNŽ reagirala na istup Udruge sudaca u FBiH

Published

on

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) oglasila se povodom dopisa Udruge sudaca u FBiH, poručivši kako dijeli zabrinutost za rad pravosudnih tijela i pravo građana na pristup sudu, podsjetivši na ranije donesenu odluku o dodatku na plaću kojom je obuhvaćeno oko 70 posto zaposlenih u pravosuđu HNŽ.

Vlada HNŽ u priopćenju podsjeća da je 650.000 KM godišnje osigurala za dodatak od 20 posto osnovne plaće za asistente sudaca i tužitelja koji rade na ročištima, kao i za sudske izvršitelje, te dodatak od 10 posto za zaposlenike sudskih i tužiteljskih pisarnica i zemljišnoknjižne asistente.

Iz Vlade HNŽ podsjećaju kako dodatak za posebne uvjete rada, po svojoj pravnoj prirodi, pripada samo poslovima koji se obavljaju u posebnim uvjetima rada.

„Dodatak se ne može se odnositi na radna mjesta koja su jednako vrjednovana kao kod svih ostalih državnih službenika i namještenika u Županiji, poput računovodstvenih, općih i administrativnih poslova, poslova održavanja i čišćenja. Kada bi se isti posao plaćao različito samo zato što se obavlja u sudu, to bi bilo nepravedno prema njihovim kolegama u svim drugim županijskim tijelima“, navodi se u priopćenju.

Dodaje se kako plaće tih zaposlenika rastu zajedno s plaćama svih državnih službenika i namještenika u HNŽ, te su od veljače 2025. do srpnja 2026. povećane za 15,76 posto kod državnih službenika i 19,07 posto kod namještenika.

„Vlada je postigla i dogovor sa svim sindikatima o porastu plaća u 2027. godini koji obuhvaća i zaposlenike u pravosuđu. Za sustavno rješavanje statusa svih zaposlenika u pravosuđu, resorno je ministarstvo, u travnju 2026. uputilo inicijativu Federalnomu ministarstvu pravosuđa.

Odluka je na snazi i sredstva su osigurana, a primjena će otpočeti trenutkom uspostave redovitoga rada u pravosudnim institucijama HNŽ-a. Na Sindikatu je odluka hoće li ju prihvatiti, kako bi građani ponovno mogli ostvarivati svoja prava pred sudovima“, poručili su iz Vlade HNŽ./HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Continue Reading

EKONOMIJA

Dodik nakon povratka od Putina najavio blokadu europskog puta BiH

Published

on

Milorad Dodik ustvrdio je kako i dalje ima punu potporu ruskog predsjednika Vladimira Putina kojega je hvalio kao “najmiroljubivijeg lidera”, a pri tom je ponovo opravdavao rusku agresiju na Ukrajinu te najavio blokadu europskog puta Bosne i Hercegovine.

BiHinvesticije

Dodik je to izjavio u Banja Luci nakon povratka iz Moskve gdje je poveo i predsjednika Republike Srpske Savu Minića.

Obojicu je u utorak primio Putin a Dodik je po povratku u BiH novinarima kazao kako su potvrđeni najbolji mogući odnosi s Rusijom te potvrdio kako će se nastaviti protiviti uvođenju viza Rusima kao i bilo kakvim sankcijama, piše Hina.

Pri tom je ustvrdio kako su u Moskvi vrlo nezadovoljni političkim porukama koje stižu iz Sarajeva.

“Mi smo strateški partneri Rusije”, ustvrdio je Dodik.

Pojašnjavao je kako je Putinu predlagao koordinaciju rada vlada, a nada se i kako će uz potporu iz Moskve uslijediti poništavanje svih nametnutih odluka međunarodne zajednice odnosno visokih predstavnika, a posebice Christiana Schmidta na temelju kojih je Dodik i osuđen na godinu dana zatvora te je ostao bez pozicije predsjednika RS.

Cijeni kako su napukline u zapadnoj politici postale vidljive i u slučaju BiH pa je vrijeme da se preispita sve što je do sada postignuto.

“Ukoliko se ne možemo dogovoriti da razvijamo zemlju koja bi bila neovisna od međunarodnog protektorata besmisleno je da ona postoji”, kazao je Dodik no pri tom je dodao kako Srbe zapravo uopće ne zanima ni BiH niti europske integracije.

Najavio je kako će RS blokirati proces europskih integracija BiH “sve dok u Bruxellesu ne bude formirana nova administracija Europske unije”.

Zaključio je kako je pozicija RS ojačana međunarodnim vezama koje je uspostavila podsjećajući na nedavni boravak članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u SAD.

“Uspjeli smo i u Americi, uspjeli smo i ovdje (u Rusiji), kazao je Dodik.

Za Putina je ustvrdio kako je “jedan od najmiroljubivijih lidera” koji “pažljivo vodi rat protiv Ukrajine kako ne bi bilo velikih stradanja”, piše Hina. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba