Iduća sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH bit će održana 16. ožujka, odlučeno je nakon sjednice Kolegija. Predsjedatelj ovog doma Marinko Čavara (HDZ BiH) je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne, u razgovoru s novinarkom Brankom Jukić, istaknuo kako je za usvajanje europskih zakona nužan politički dogovor, dok za izmjene Izbornog zakona trenutačno ne postoji politička volja.

Nestabilna parlamentarna većina

Osvrćući se na rad Zastupničkog doma, Čavara je upozorio na problem nestabilne parlamentarne većine, naglasivši kako se često zaprimaju neusuglašeni prijedlozi s jednostranim rješenjima koji ne mogu dobiti potporu. Pojasnio je kako se u Parlamentarnoj skupštini BiH prave “čudne većine”, podsjetivši na pokušaje uspostave većine sa strankama koje nemaju propisanu većinu u Domu naroda PS BiH.

“Od točke do točke zastupnici i političke stranke izjašnjavaju se o određenim političkim rješenjima i prijedlozima, tako da ne možemo sa sigurnošću predvidjeti kako će neko zakonsko rješenje završiti na samoj sjednici”, istaknuo je Čavara, dodavši kako potpora SDA određenim točkama ne znači da su oni dio uspostavljene većine.

Europski zakoni na čekanju

Kada je riječ o reformama potrebnim za Europsku uniju i otvaranje pregovora, u opticaju je nekoliko različitih prijedloga. Čavara je naveo Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima, istaknuvši kako postoje prijedlozi oporbene “Trojke” iz Republike Srpske, kao i oni vezani za Vijeće ministara. Upozorio je kako će se do tih zakona teško doći bez dogovora većine parlamentarnih stranaka u oba doma.

Kao predstavnik hrvatskog naroda, Čavara je kao najvažnije pitanje izdvojio izmjene Izbornog zakona u dijelu izbora člana Predsjedništva BiH. “Za to zasad ne postoji politička volja. Mi politički radimo na tome da se stvori politička volja i da do raspisivanja izbora izmijenimo Izborni zakon u tom dijelu”, poručio je.

Ocjena ustavnosti nametnutih zakona

Komentirajući nedavni potez Ustavnopravnog povjerenstva Zastupničkog doma o ocjeni ustavnosti zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, Čavara je odbacio špekulacije da to ima veze s Izbornim zakonom. Izrazio je čuđenje što su samo četiri člana glasovala za taj zaključak.

“U Ustavu Bosne i Hercegovine jasno piše, bez dileme: Parlamentarna skupština donosi zakone. Ne može nitko drugi”, kategoričan je Čavara. Dodao je kako se sada čeka očitovanje Ustavnog suda BiH, podsjetivši da sud cijeni ustavnost akata u odnosu na Ustav koji jasno propisuje podjelu nadležnosti na državnoj razini.

Legitimno predstavljanje kao temelj

Na ponovni upit o mogućnosti izmjena Izbornog zakona do predstojećih izbora, predsjedatelj Zastupničkog doma priznao je kako kod bošnjačkih političkih predstavnika trenutačno ne postoji spremnost za takav dogovor, no izrazio je nadu da će se uvjeti ipak stvoriti.

“Da bismo imali integritet izbornog procesa, moramo promijeniti Izborni zakon, osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i da integritet ima svaki glas koji je građanin dao, da on završi gdje jest. Isto tako, svaki narod mora birati svoje legitimne predstavnike”, zaključio je Čavara, naglasivši kako je legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda temelj ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine./HMS/

U Zagrebu je danas održana zajednička sjednica predsjedništava Mladeži HDZ-a Republike Hrvatske i Mladeži HDZ-a Bosne i Hercegovine, na kojoj je potpisan Sporazum o posebnim odnosima dviju organizacija.

Sporazum su potpisali predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić i predsjednik Mladeži HDZ-a RH Tin Jurak, čime je suradnja mladih političkih generacija dobila jasan i strukturiran institucionalni okvir.

Uoči službenog sastanka izaslanstva su odala počast kod Spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, nakon čega je održana zajednička sjednica i potpisivanje dokumenta.

Potpisani Sporazum predstavlja nastavak dugogodišnje suradnje te potvrđuje trajnu povezanost organizacija mladih najjačih hrvatskih političkih stranaka u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Riječ je o drugom zajedničkom sporazumu nakon što je u listopadu 1994. godine potpisana zajednička Odluka o konfederalnom odnosu, a potom i prvi Sporazum o posebnim odnosima potpisan u svibnju 2022. godine u Čapljini.

Predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić istaknuo je kako dokument nadilazi simboliku i otvara prostor konkretnim aktivnostima.

„Ovim sporazumom definiramo novu fazu suradnje koja se temelji na odgovornosti, dijalogu i zajedničkom radu. Mladi moraju biti nositelji rješenja, a ne samo promatrači političkih procesa. Naš cilj je konkretna razmjena iskustava, politička edukacija i projekti koji će mladima ponuditi realne prilike – od zapošljavanja i poduzetništva do aktivnog sudjelovanja u društvu“, poručio je Plavčić, istaknuvši važnost europske perspektive Bosne i Hercegovine, pri čemu je hrvatska Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem najsnažniji zagovaratelj europskih integracija BiH, a isto tako i Mladež HDZ BiH i RH kroz rad u Vijeću Mladeži Europske pučke stranke.

Predsjednik Mladeži HDZ-a RH Tin Jurak kazao je kako institucionalna suradnja mladih doprinosi dugoročnoj stabilnosti i partnerskim odnosima.
„Suradnja koju danas potvrđujemo nije deklarativna, nego sadržajna i usmjerena prema budućnosti. Razmjena iskustava, zajednički projekti i kontinuirani dijalog snažan su poticaj mladima s obje strane granice“, istaknuo je Jurak.

Tijekom sastanka razgovaralo se o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, pripremama za Opće izbore 2026. godine te zajedničkim aktivnostima u nadolazećem razdoblju. Poseban naglasak stavljen je na okrugli stol „Analiza i unapređenje politika prema mladima po županijama“, koji će biti održan naredne subote u Jajcu, a zatim i na obilježavanje 34. obljetnice Mladeži HDZ-a BiH, kao i na pripreme za Međunarodnu konferenciju planiranu u lipnju u Bosni i Hercegovini.

Među prioritetima su i ponovna organizacija hodočašća Mladeži u Međugorje, jačanje suradnje županijskih odbora dviju organizacija te razvoj drugih konkretnih projekata usmjerenih na jačanje položaja mladih u obje države.

Sudionici su naglasili kako je uloga mladih političara u vremenu globalnih i regionalnih izazova posebno važna, osobito u područjima demografije, obrazovanja, zapošljavanja i međunarodne suradnje, uz jasno opredjeljenje za stabilnost i europsku budućnost Bosne i Hercegovine./HMS/