Knjiga akademika Josipa Pečarića “Dr. Ivić Pašalić“ dana je na našem portalu:
https://www.dragovoljac.com/pecaric/pasalic.pdf

U Uvodu akademik Pečarić piše:
„S Ivićem Pašalićem sam osnivao stranku Hrvatski blok. U to vrijeme on je najjasnije zastupao Tuđmanove ideje o neovisnoj Hrvatskoj, danas bi rekli o suverenističkoj Hrvatskoj. Zato je prirodno da u seriji knjiga o mojoj suradnji s državotvornim Hrvatima bude i knjiga o njemu tj. knjiga u kojoj su dani tekstovi iz mojih knjiga u kojima se spominje Ivić Pašalić (…)
Pašalić se više ne bavi aktivno politikom. Poslije njegovog povlačenja iz politike rijetko se susrećemo. Obično je to kada nam odlaze oni s kojima smo se zajedno borili sa takvim domoljubima. Nedavno i na pogrebu Julienne Bušić. Oprostio se svojevremeno od političkog tajnika Hrvatskog bloka i našeg zajedničkog prijatelja Benjamina Tolića (…)
Na mom Facebooku možete naći i objavu o nedavnom njegovom sudjelovanju u Šujici kod Tomislavgrada gdje je otvoren Spomen park te spomen-obilježje stanovnicima toga mjesta poginulima za domovinu, (…)
Ivić Pašalić iz Šujice poslao snažnu poruku:
“Nema kuće u Šujici, da netko u nekom od ratova nije izgubio oca, sina, brata…
Na ovom će se mjestu učiti o povijesti, o nastanku Republike Hrvatske, a bez Tuđmana i Šuška ne bi bilo današnje Hrvatske”
Uvjeren sam da Hrvatski Blok i dr. Ivić Pašalić nije pokraden na Izbornoj skupštini HDZ-a danas bi imali drugačiju RH, mnogo bližu onome što sam stavio u naslovu moje knjige iz 2001. ‘Za hrvatsku Hrvatsku’.

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija.

Lihtenštajn, bogata alpska kneževina, suočava se s manjkom radne snage, a visoke plaće čine ga privlačnim odredištem za radnike iz inozemstva. Istodobno, hrvatski državljani od 2026. imaju puni pristup švicarskom tržištu rada, nakon što švicarske vlasti nisu aktivirale zaštitnu klauzulu za Hrvatsku.

Lihtenštajn je malena, ali iznimno bogata alpska kneževina smještena između Švicarske i Austrije. EURES na svojoj platformi objavljuje informacije o tržištu rada i slobodnim radnim mjestima u Lihtenštajnu, a posao je moguće tražiti i preko te europske mreže. Ipak, važno je znati da pravo rada i pravo boravka nisu ista stvar: državljani EGP-a mogu raditi u Lihtenštajnu, ali za stalni boravak postoje kvote, dok su za prekogranične radnike pravila jednostavnija.

Za hrvatske građane posebno je zanimljiva susjedna Švicarska. Švicarsko savezno tijelo SEM objavilo je u siječnju 2026. da pragovi za ponovno ograničavanje slobode kretanja hrvatskih radnika nisu dosegnuti, pa su hrvatski državljani u 2026. godini zadržali puni pristup švicarskom tržištu rada. Nakon isteka prijelaznog razdoblja 31. prosinca 2026. takav pristup postaje konačan.

Plaće prelaze 7000 franaka

Plaće u Lihtenštajnu doista su vrlo visoke. Prema službenim podacima tamošnjeg statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2024. iznosila je 7401 švicarski franak, uključujući jednu dvanaestinu 13. plaće i drugih dodataka. To je aktualniji i metodološki pouzdaniji podatak od navođenja prosječne plaće od 6800 franaka.

Naravno, primanja znatno ovise o zanimanju, iskustvu i razini odgovornosti. Zato pojedini stručnjaci i menadžeri mogu zarađivati znatno više od medijana, dok su početne plaće u slabije plaćenim zanimanjima niže.

EURES Lihtenštajn navodi da je riječ o vrlo specifičnom tržištu rada s visokom zaposlenošću i vrlo niskom nezaposlenošću. Krajem 2023. u zemlji je bilo više od 20.700 aktivnih sudionika na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti bila je samo 1,4 posto.

Posao se može pronaći preko EURESA, ali postoji važna kvaka

EURES je službena europska mreža za traženje zaposlenja i na njezinu se portalu svakodnevno ažuriraju oglasi za radna mjesta u EGP-u i Švicarskoj. To znači da i hrvatski građani mogu preko platforme tražiti poslove u obje zemlje.

Kod Lihtenštajna, međutim, nije dovoljno samo pronaći posao. Državljani EGP-a podliježu posebnim pravilima za boravak. Polovica godišnjih dozvola za boravak dodjeljuje se putem lutrije, dok se druga polovica dodjeljuje odlukom Vlade. Za zaposlene državljane EGP-a u godišnjem se izvlačenju trenutačno dodjeljuje 28 dozvola.

Zbog toga je za mnoge realnija opcija prekogranični rad. EGP državljani koji rade u Lihtenštajnu, ali svakodnevno žive izvan zemlje, mogu dobiti potvrdu za prekogranične radnike, a poslodavac mora prijaviti početak radnog odnosa nadležnim tijelima u roku od deset dana.

Koji su radnici traženi?

Potražnja za radnicima u obje zemlje obuhvaća različite sektore, a posebno su važni zdravstvo, tehnologija, industrija, građevinarstvo, logistika i stručne usluge. U Lihtenštajnu snažnu ulogu imaju i financijske usluge, dok je gospodarstvo općenito izrazito usmjereno na industriju i usluge.

Za kandidate je znanje njemačkog jezika velika prednost, posebno za poslove koji uključuju izravan kontakt s klijentima, pacijentima ili lokalnim timovima.

Izuzetno privlačan porezni sustav

Lihtenštajn ima vrlo konkurentan porezni sustav za poduzeća. Porez na dobit iznosi 12,5 posto, uz minimalni porez na dobit od 1800 švicarskih franaka.

Zbog toga je zemlja privlačna brojnim kompanijama i investitorima, iako porezna politika nije jedini razlog njezina gospodarskog uspjeha. Lihtenštajn je posljednjih godina uskladio svoje financijsko zakonodavstvo s međunarodnim standardima transparentnosti.

Demografija povećava potražnju za radnicima

Jedan od važnih razloga pritiska na tržište rada jest starenje stanovništva i odlazak velikog broja zaposlenih u mirovinu. EURES-ovi podaci pokazuju da Lihtenštajn ima vrlo visoku stopu zaposlenosti i vrlo nizak udio nezaposlenih, što dodatno povećava potrebu za radnom snagom.

Slični trendovi prisutni su i u Švicarskoj, gdje se dostupnost kvalificiranih radnika pokušava povećati kombinacijom domaćeg obrazovanja i useljavanja.

Visoke plaće, ali i visoki troškovi života

Visoka primanja ipak ne znače automatski i visok životni standard nakon svih troškova. Stanovanje u regiji iznimno je skupo, a važan trošak može biti i zdravstveno osiguranje u Švicarskoj.

Upravo zato mnogi radnici koji rade u Lihtenštajnu žive u susjednoj Austriji, Švicarskoj ili drugdje u regiji i svakodnevno putuju na posao. Takav model posebno je zanimljiv zbog posebnog statusa prekograničnih radnika.

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija. No prije prihvaćanja posla treba provjeriti konkretne uvjete rada, poreze, troškove stanovanja i pravila boravka.

www.abcportal.info

U zaleđu Neuma predstavljeni su novi nalazi megalitskih kamenih struktura za koje geolog i istraživač, Brotnjak Goran Glamuzina smatra da potječu iz prapovijesnog razdoblja. Među njima posebno izdvaja velike kamene konstrukcije koje opisuje kao dolmene, kiklopske zidine i menhire, ali i neobičan nalaz kamena s fosilima na jednom od monumentalnih kamenih objekata.

Glamuzina je rezultate svojih terenskih obilazaka predstavio u opsežnom tekstu posvećenom području koje naziva Neumskom dolinom megalita. Kao središnju zonu navodi prostor južno od planine Žabe, od šireg područja Zelenikovca i Gradačkog polja prema jugoistočnom dijelu Metkovića i okolnim naseljima.

Prema njegovim navodima, na tom se području nalazi velik broj kamenih struktura koje tumači kao ostatke prapovijesne monumentalne gradnje, uključujući dolmene, menhire, gradinske bedeme, podzidane terase, stare pristupne putove i druge kamene objekte, piše Goran Glamuzina za Megaliti Hercegovine.

Monumentalni dolmen kod Gradca

Posebnu pozornost posvetio je jednoj kamenoj konstrukciji na području istočno od sela Gradac, u smjeru Hotnja Hutovskog, Prapratnice i Zelenikovca. Nalazi se na južnoj strani uzvišenja Gače, a Glamuzina je opisuje kao jedan od najvećih i najupečatljivijih dolmena koje je pronašao u neumskom zaleđu.

Do lokaliteta je, prema njegovu opisu, vrlo teško doći zbog izrazito strmog, kamenitog i vegetacijom obraslog terena. Tijekom obilaska uočio je i ostatke kamenih terasa, zidova te pristupne staze koju interpretira kao prapovijesni put ili dromos prema samoj strukturi.

Najveću pozornost privukla je golema pokrovna kamena ploča postavljena gotovo vodoravno. Autor smatra da njezino postavljanje pokazuje visoku razinu znanja tadašnjih graditelja o svojstvima stijena, pomicanju velikih kamenih blokova i prilagođavanju izrazito zahtjevnom krškom terenu.

Na kamenom bloku pronađeni fosili

Na vrhu ove strukture Glamuzina je pronašao i manji komad vapnenca ispunjen vidljivim fosiliziranim ljušturama rudista, izumrlih školjkaša.

Kako navodi, takav fosilni sadržaj nije pronašao neposredno uz samu kamenu konstrukciju, zbog čega pretpostavlja da je komad kamena namjerno donesen i ostavljen na tom mjestu.

Autor ide i korak dalje te taj pronalazak povezuje s mogućnošću da su tadašnji stanovnici fosile prepoznavali kao nešto posebno i sakupljali ih. Upravo zato u svom tekstu iznosi tezu o mogućem vrlo ranom kolekcionarstvu fosila na području Hercegovine.

Ipak, sam razlog zbog kojeg bi fosilni kamen bio donesen na navedeno mjesto ostaje nepoznat. Glamuzina navodi više mogućnosti, od simboličke i obredne uloge do jednostavne zainteresiranosti tadašnjih stanovnika za neobične okamine.

Dolmeni kao mjesta za zaklon od vrućine?

Još jednu zanimljivu pretpostavku autor iznosi nakon obilaska megalitskih struktura kod Neumskog Gradca tijekom izrazito toplog razdoblja u kolovozu 2026. godine.

Kako opisuje, prostor ispod velike kamene ploče jednog od objekata bio je osjetno ugodniji i hladniji od okolnog terena izloženog suncu. Zbog sjene, kamene konstrukcije i strujanja zraka, Glamuzina pretpostavlja da su pojedini dolmeni mogli služiti i kao svojevrsna mjesta za rashlađivanje tijekom ljeta, dok bi položaji na osunčanim južnim padinama tijekom hladnijeg razdoblja mogli pružati zaklon i toplinu.

Tu mogućnost slikovito opisuje kao svojevrsne prapovijesne klima uređaje, ističući pritom da je riječ o njegovu tumačenju moguće funkcije tih objekata.

Potencijal za pješačke i edukativne staze

Velik dio teksta posvećen je i mogućnosti buduće valorizacije lokaliteta u neumskom zaleđu. Kao potencijalno zanimljive lokacije Glamuzina izdvaja uzvišenja Glimač, Pasjeka, Žrnjevo, Obli vrh, Gače i Zebelj.

Smatra da bi se na pojedinim područjima mogle urediti tematske pješačke, planinarske i biciklističke staze, postaviti edukativne ploče te istodobno zaštititi postojeće kamene strukture i prirodne lokalitete.

Uz megalitske strukture, ističe i geološku, paleontološku i vegetacijsku vrijednost neumskog područja, uključujući različite fosile, krške oblike i mediteranske šumske zajednice.

Cilj bi, prema njegovu mišljenju, trebao biti očuvanje najvrjednijih lokaliteta i njihovo približavanje javnosti bez narušavanja izvornog prostora, prenosi jabuka.tv.

www.brotnjo.ba