Smrt književnice Vedrane Rudan izazvala je brojne reakcije, a posebno je odjeknula vrlo otvorena poruka Ive Alilović, supruge proslavljenog hrvatskog rukometnog vratara Mirka Alilovića.

Iva nije skrivala kakvo je mišljenje imala o Rudan:

„Organski je nisam mogla smisliti pa je neću ni lažno oplakivati.“

Osvrnula se i na odnos prema Hrvatskoj te poslala poruku ljudima koji, kako je napisala, žive u Hrvatskoj, a „mrze je iz dna duše“. Poručila im je da odu i pokušaju pronaći sreću u nekom drugom gradu ili zemlji jer je, prema njezinim riječima, život prekratak za toliku mržnju.

Alilović je otišla i korak dalje te izrazila nadu da Vedrana Rudan neće biti pokopana u Hrvatskoj, već ondje gdje se osjećala bliskom i prihvaćenom.

Dotaknula se i Rudaničinih stavova o ženama, djeci i majčinstvu. Istaknula je da su za nju djeca najveće bogatstvo te žene koje imaju petero ili više djece nazvala „najvećim kraljicama“. Naglasila je i koliko visoko vrednuje majčinstvo.

Njezine izjave očekivano su izazvale podijeljene reakcije. Dok jedni smatraju da bi nakon smrti trebalo pokazati suzdržanost, drugi ističu da nečija smrt ne briše njegove javno izrečene stavove niti znači da ih se više ne smije kritizirati.

Iva Alilović svoje mišljenje nije pokušala ublažiti: jasno je dala do znanja što je mislila o Vedrani Rudan, njezinim stavovima prema Hrvatskoj te pogledima na obitelj i majčinstvo.

AI ilustracija

Božo Ljubić u razgovoru za Actualitica Podcast otvorio je pitanje načina na koji Željko Komšić koristi diplomatske pozicije koje se u političkoj praksi BiH vežu uz hrvatskog člana Predsjedništva.

Ljubić tvrdi da Komšić na pozicije iz tzv. hrvatske diplomatske kvote postavlja i osobe koje nisu Hrvati, čime se, prema njegovu stajalištu, dodatno obesmišljava političko predstavljanje Hrvata u institucijama BiH.

Jedan od najupečatljivijih ranijih primjera je diplomat Nerkez Arifhodžić. Deutsche Welle je još 2018. opisao njegov slučaj: kao Bošnjak obnašao je dužnost veleposlanika BiH u Turskoj, zatim se kao Hrvat našao na veleposlaničkoj dužnosti u Rimu, dok se poslije izjašnjavao kao Bosanac.

Drugi primjer koji se spominje u kontekstu Komšićevih diplomatskih imenovanja jest Sven Alkalaj, koji se izjašnjava kao Židov, a Komšić ga je predložio za veleposlanika BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

Upravo na takvim primjerima Ljubić temelji svoju kritiku: ako hrvatski član Predsjedništva raspolaže dijelom diplomatskih pozicija kako bi se osigurala zastupljenost Hrvata, što se događa s tom zastupljenošću kada se na ta mjesta imenuju osobe koje nisu Hrvati?

Važno je pritom naglasiti da tzv. „hrvatska kvota“ nije zakonska odredba prema kojoj veleposlanik na određenom mjestu mora biti Hrvat, nego izraz za političku praksu raspodjele diplomatskih imenovanja među članovima Predsjedništva BiH.

Ljubićeva kritika zato nije samo pitanje pojedinih diplomata, nego pitanje političkog predstavljanja: tko u institucijama Bosne i Hercegovine stvarno predstavlja hrvatski konstitutivni narod i raspolaže pozicijama koje mu prema političkoj praksi pripadaju?

AI ilustracija

Bezgranična težnja za smislenim, pronicljivim životom,
poklonjenim mirom i njegovo skladno, slobodno
promicanje riječi spoznaje vlastitim izborom,
kroz tihe trenutke svakodnevne vrijednosti ponovno.

Utjecati na emotivni izvor radosti koji ispunja,
dijeliti zahvalnost za neznatne, neprimjetne sitnice,
upijati dojmove da se osjeti osmijeh noćnog strujanja,
polako se stvaraju savršeni uvjeti hotice.

Danomice neka pupaju, osvježavaju, snažno bujaju,
razmetljivi zvuci ljubavi bez izlike iz nutrine,
prstohvat žala, svjetlo u očima, glancaju,
nebeska nepogrešivo razumije spašava i vine.

Svatko želi osjetiti njezin egzotični dašak,
dizajnirana je promišljeno odozgo prema dolje,
najugodniji prostor treba biti srce, dohvatljivi sanak,
njeguje zbirku milosnih poklona za nerazdvojne.

Upaljeni plamen nade je od neizmjerne važnosti,
koji nadilazi tajne i trajne životne vijence,
prigrlimo opušteni, prozračni ugođaj hrabrosti,
i rađanje intenzivne mentalne oaze za pojedince.

Implicirana kreativna sloboda prožeta lakoćom,
pripadaju joj smioni potezi, energična poletnost,
pokreće sve najdivnije u čovjeku s prirodnim zanosom,
nosi iz unutarnjih izvora potiče na plemenitu otmjenost.

Autor: Vesna Vrandečić (Martorij)
Zemlja: Hrvatska