Connect with us

KULTURA

IZ rukopisa prof.dr.sc.Bozo Ljubic.otvoreno do kraja”..

Published

on

Božo Ljubić u razgovoru za Actualitica Podcast otvorio je pitanje načina na koji Željko Komšić koristi diplomatske pozicije koje se u političkoj praksi BiH vežu uz hrvatskog člana Predsjedništva.

Ljubić tvrdi da Komšić na pozicije iz tzv. hrvatske diplomatske kvote postavlja i osobe koje nisu Hrvati, čime se, prema njegovu stajalištu, dodatno obesmišljava političko predstavljanje Hrvata u institucijama BiH.

Jedan od najupečatljivijih ranijih primjera je diplomat Nerkez Arifhodžić. Deutsche Welle je još 2018. opisao njegov slučaj: kao Bošnjak obnašao je dužnost veleposlanika BiH u Turskoj, zatim se kao Hrvat našao na veleposlaničkoj dužnosti u Rimu, dok se poslije izjašnjavao kao Bosanac.

Drugi primjer koji se spominje u kontekstu Komšićevih diplomatskih imenovanja jest Sven Alkalaj, koji se izjašnjava kao Židov, a Komšić ga je predložio za veleposlanika BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

Upravo na takvim primjerima Ljubić temelji svoju kritiku: ako hrvatski član Predsjedništva raspolaže dijelom diplomatskih pozicija kako bi se osigurala zastupljenost Hrvata, što se događa s tom zastupljenošću kada se na ta mjesta imenuju osobe koje nisu Hrvati?

Važno je pritom naglasiti da tzv. „hrvatska kvota“ nije zakonska odredba prema kojoj veleposlanik na određenom mjestu mora biti Hrvat, nego izraz za političku praksu raspodjele diplomatskih imenovanja među članovima Predsjedništva BiH.

Ljubićeva kritika zato nije samo pitanje pojedinih diplomata, nego pitanje političkog predstavljanja: tko u institucijama Bosne i Hercegovine stvarno predstavlja hrvatski konstitutivni narod i raspolaže pozicijama koje mu prema političkoj praksi pripadaju?

AI ilustracija

Continue Reading

KULTURA

Besplatno primismo

Published

on

 

Bezgranična težnja za smislenim, pronicljivim životom,
poklonjenim mirom i njegovo skladno, slobodno
promicanje riječi spoznaje vlastitim izborom,
kroz tihe trenutke svakodnevne vrijednosti ponovno.

Utjecati na emotivni izvor radosti koji ispunja,
dijeliti zahvalnost za neznatne, neprimjetne sitnice,
upijati dojmove da se osjeti osmijeh noćnog strujanja,
polako se stvaraju savršeni uvjeti hotice.

Danomice neka pupaju, osvježavaju, snažno bujaju,
razmetljivi zvuci ljubavi bez izlike iz nutrine,
prstohvat žala, svjetlo u očima, glancaju,
nebeska nepogrešivo razumije spašava i vine.

Svatko želi osjetiti njezin egzotični dašak,
dizajnirana je promišljeno odozgo prema dolje,
najugodniji prostor treba biti srce, dohvatljivi sanak,
njeguje zbirku milosnih poklona za nerazdvojne.

Upaljeni plamen nade je od neizmjerne važnosti,
koji nadilazi tajne i trajne životne vijence,
prigrlimo opušteni, prozračni ugođaj hrabrosti,
i rađanje intenzivne mentalne oaze za pojedince.

Implicirana kreativna sloboda prožeta lakoćom,
pripadaju joj smioni potezi, energična poletnost,
pokreće sve najdivnije u čovjeku s prirodnim zanosom,
nosi iz unutarnjih izvora potiče na plemenitu otmjenost.

Autor: Vesna Vrandečić (Martorij)
Zemlja: Hrvatska

Continue Reading

KULTURA

Ustavni sud RS-a: Zabrana simbola Armije RBiH ne ugrožava vitalni nacionalni interes Bošnjaka

Published

on

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske ocijenilo je da izmjene Kaznenog zakona RS-a, kojima se zabranjuje isticanje službenih obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine, ne predstavljaju povredu vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.

Otkrijte više
Gašenje požara
Gospodarski razvoj
EU regulativa

Ustavni sud Republike Srpske donio je takvu odluku na sjednici Vijeća za zaštitu vitalnog interesa održanoj 19. kolovoza u Banjoj Luci, priopćeno je iz ovog suda, a prenosi RTV Herceg Bosne.

Vijeće je ocijenilo kako navodi Kluba izaslanika bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a nisu osnovani. Između ostalog, navedeno je da se osporene zakonske odredbe ne odnose na zastavu Republike Bosne i Hercegovine niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta BiH.

Trgovina Bosna

“U ovoj odluci Vijeće je, između ostalog, ocijenilo da su navodi Kluba izaslanika bošnjačkog naroda prema kojima je ratio legis osporenih zakonskih odredaba sankcioniranje isticanja službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine na području Republike Srpske irelevantni, jer se osporeni zakon ne odnosi na zastavu Republike Bosne i Hercegovine, niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine”, naveli su iz Ustavnog suda RS-a.

Sud: Simboli Armije RBiH nisu pitanje vitalnog nacionalnog interesa

Vijeće je također ocijenilo da se tvrdnja prema kojoj Armija Republike Bosne i Hercegovine predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda ne može povezati s ustavnom odredbom koja štiti vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda.

Kako su naveli, isto vrijedi i za povezivanje simbola Armije RBiH s obrazovanjem, vjerom, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnom baštinom bošnjačkog naroda.

Zbog toga je Vijeće ocijenilo neosnovanim navode Kluba izaslanika bošnjačkog naroda da je zakon u suprotnosti s ustavnim jamstvima zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Izmjene Kaznenog zakona usvojene u srpnju

Otkrijte više
nogometu
Financijsko planiranje
Sigurnost na cestama

Narodna skupština Republike Srpske izmjene Kaznenog zakona usvojila je 9. srpnja. Njima su, između ostalog, obuhvaćene zabrane isticanja simbola Nezavisne Države Hrvatske i Armije Republike Bosne i Hercegovine na području RS-a.

Na usvajanje izmjena tada je reagirao Ramiz Salkić, zastupnik Pokreta za državu, koji je ocijenio da se takvim zakonskim rješenjem Bošnjake želi dovesti u položaj “naroda trećeg reda” u Republici Srpskoj.

Salkić je najavio i osporavanje zakona pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, dok je izrazio nepovjerenje prema Ustavnom sudu Republike Srpske.

“Bošnjaci neće prestati suosjećati s onim što je dio njihove tradicije i zastava s ljiljanima neće biti zabranjena, potpuno poštujući ono što je danas zakon i ustav”, rekao je tada Salkić.

Najnovija odluka Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a predstavlja odgovor na pokrenuto pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u vezi s izmjenama Kaznenog zakona.

Vrisak.info

Odgovori

Continue Reading

KULTURA

Široki Brijeg kakav je bio prije gotovo 90 godina: Pogled koji čuva priču o gradu iz 1937.

Published

on

Opis: Pogled na Franjevačku gimnaziju, crkvu i konvikt

 

Otkrijte više
Karte, vodiči, zastave i sl.
Sportovi
Poslovi u BiH

 

Komentar: Dnevni list iz Zagreba “Hrvatska straža” (god. IX., 21. siječanj 1937., br. 16.) javlja:

Široki Brijeg

Statistika župe.

 

Otkrijte više
Putnička agencija
Financijsko planiranje
Sport

 

Široki Brijeg, 20. siječnja. Jedna od najvećih župa u Hercegovini, a ujedno jedna od najstarijih, koje su osnovali franjevci u davna vremena jest ova širokobriješka župa. Žitelja ima nešto manje od 8000 sve samih katolika. Prošle godine u njoj je obavljeno 46 vječanja, rodilo se 306 djece, a umrlo 108 župljana. Župa je dodijeljena samostanu, te samostanski gvardijan sa svojim pomoćnicima vrši duhovnu pastvu u ovoj teritorijalno golemoj župi s raštrkanim kućama po najzabitnijim krajevima. Ali ipak svijet rado zove »pratra« da mu opremi bolesnika, ma i ne bio teže bolestan. Tako je prošle godine opremljeno 244 bolesnika.

Završen otkup duhana.

Široki Brijeg, 20. siječnja. Prije nekoliko dana mjesna duhanska stanica završila je rad oko otkupljivanja seoskog duhana. Duhana je dotjerano u državne magazine 59 vagona. U početku je plaćan 21 dinar po kg. Kasnije je cijena bila snižena, pa je svijet više puta obustavljao prodaju. Sumarni proračun na koncu iznosi ni punih 19 dinara po kilogramu. Sadioci su s otkupom nezadovoljni. Svijet je nezadovoljan također i radi toga, što mu je uprava monopola naredila da sadi duhan, koji ne prija za naše tlo. To je t. zv. »tanče«. Ovaj je duhan kvalitativno istina bolji, ali na kvantumu gubi mnogo, pa svijet uporno traži, da mu se dozvoli sadnja starog duhana ili da se ovaj, jer je kvalitativno bolji, kao takav i procijeni i prema tome skuplje plaća.

 

 

Novi majdan za kopanje bauksitne rudače.

Široki Brijeg, 20. siječnja. Strano društvo »Continental«, koje odavno kopa bauksitnu rudaču u okolici zadnjih dana otvorilo je u blizini nove franjevačke gimnazijske zgrade novi majdan. Budući da nije bilo puta za auta, društvo je prisiljeno da na vlastiti trošak izgradi cestu i da podigne novi most na rječici Ugrovači. Zaposleno je sada u ovom poslu 150 radnika. Radnici se tuže na slabu plaću, pa će društvo po svoj prilici do proljeća morati povisiti nadnicu, jer će tada prispjeti seoski radovi.

Prvi snijeg.

Široki Brijeg, 20. siječnja. Sve dosad kod nas su bili lijepi sunčani dani, dok je snijeg padao samo po obližnjim brdima. Neki dan osvanuo je po prvi put i ovdje. Svijet mu se raduje, jer poslovica kaže: ako nema snijega, nema ni godine.

Iz društva »Osvit«.

 

Otkrijte više
Gospodarski razvoj
Logistika BiH
Povijest

 

Široki Brijeg, 20. siječnja. Društvo vanjskih đaka iz franjevačkoga konvikta »Osvit« na svome prvom ovogodišnjem sastanku izabralo je novu upravu za drugo polugodište. Predsjednik T. Šojat, potpredsjednik J. Zovko, tajnik M. Biočina, blag. M. Grubić, knjižničar Ć. Kos, cenzori J. Nagj i Z. Kovač. Za mlađe: predsjednik B. Ivanišević, potpredsjednik M. Čizmić i tajnik I. Kustić.

Datum: Ne prije 1937 . – ne poslije 1940. / Lokacija: Široki Brijeg / Zemlja: Bosna i Hercegovina / Vrsta: Razglednica / Autor: Nije specificirano / Izdavač: Nije specificirano / Dimenzije: 140mm x 89mm
Tehnika: Tisak na papiru / Arhiv: privatni arhiv, Tomislav Topić

Vrisak.info

Odgovori

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba