Connect with us

KONTAKT

Autoru Thompsonova hita “Ako ne znaš šta je bilo” Nagrada za životno djelo

Published

on

Neno Ninčević, jedno od najpoznatijih autorskih imena hrvatske glazbene scene, dobitnik je Nagrade za životno djelo Hrvatskog društva skladatelja, a ponovno je dokazao svoj status vrhunskog skladatelja i tekstopisca.

Autoru Thompsonova hita “Ako ne znaš šta je bilo” Nagrada za životno djelo

11 siječnja, 2025maxportal

Širi dalje
  • 0
    Shares

Neno Ninčević, jedno od najpoznatijih autorskih imena hrvatske glazbene scene, dobitnik je Nagrade za životno djelo Hrvatskog društva skladatelja, a ponovno je dokazao svoj status vrhunskog skladatelja i tekstopisca.

 

 

 

 

Kao koautor pjesme “Ako ne znaš šta je bilo”, Ninčević je postigao još jedan monumentalni uspjeh u karijeri, a pjesma je u rekordnom roku osvojila srca publike diljem Hrvatske i šire.

Postala je gotovo himnična u prigodama slavlja i skoro da nema vjenčanja na kojemu ju nismo čuli otkad je objavljena, a pjesmu su od tada na sve moguće načine obradili i izvodili i tamburaški sastavi, i vokalni solisti u svečanim prigodama, i bendovi koji sviraju domaću glazbu.

Neno Ninčević, koji iza sebe ima više od 2000 pjesama, od toga preko 400 uspješnica, s pravom nosi titulu jednog od najplodnijih i najdugovječnijih autora u regiji. Njegove pjesme obilježile su desetljeća domaće glazbe, a priznanja koja je teško pobrojati, uključujući i 13. prosinca dodijeljenu mu Nagradu za životno djelo Hrvatskog društva skladatelja, kao jednom od najmlađih dobitnika u povijesti, svjedoče o njegovom iznimnom doprinosu umjetnosti.

Ova godina donijela je posebno emotivne trenutke za svestranog autora. Povratak na veliku pozornicu, gdje je u samo tri dana uz Marka Perkovića Thompsona i svoj bend Hrvatske ruže nastupio pred više od 120.000 ljudi, označio je novi vrhunac njegove karijere.

“Da mi je netko rekao da ću u 63. godini svirati pred tolikom publikom, ne bih mu vjerovao. To je dokaz da prava glazba uvijek pronađe svoj put,” ističe Ninčević.

Pjesma “Ako ne znaš šta je bilo” nosi snažnu poruku domoljublja i zajedništva, bez trunke mržnje, nikoga se ne proziva. “U tekstu sam htio prenijeti istinu i emociju, a istovremeno poslati poruku praštanja i ljubavi. Upravo ta iskrenost povezuje generacije i prelazi granice, što smo mogli vidjeti i na ovogodišnjim koncertima,” kaže Ninčević.

Fenomen pjesme dodatno je zanimljiv jer se, osim u emitiranju na brojnim radijskim postajama, sluša na svim digitalnim platformama, gdje bilježi više od 9 milijuna pregleda na YouTube-u, oko milijun i 400.000 puta na platformi Spotify. Pjesma bilježi i više tisuća korištenja na TikToku i Instagramu, što je zanimljivo i zbog mlađe publike koja očito voli pjesmu.

Osim uspjeha s novom pjesmom, Ninčević aktivno radi na novim projektima. Sa svojim bendom Hrvatske ruže kreće na turneju, donoseći publici energičan spoj starog i novog repertoara. Paralelno s tim, zajedno s Markom Perkovićem Thompsonom priprema novi rock-album koji obećava spektakularne izvedbe i punjenje arena diljem Hrvatske, a možda i šire.

 

 

“Glazba je moj život, a svaki novi projekt prilika je da publici pružim nešto posebno. Sretan sam što i dalje mogu stvarati i dijeliti te trenutke s ljudima, a mislim da još uvijek imam puno toga za reći.” zaključuje Ninčević.

Neumorni umjetnik, Splićanin sa zagrebačkom adresom, ostavlja neizbrisiv trag u domaćoj glazbi. Dovoljno je proguglati autora da se vidi s kime je sve surađivao i koje sve hitove Nene Ninčevića zna baš cijela nacija. Njegova posvećenost, talent i strast inspiracija su za sve ljubitelje glazbe i mlade autore koji tek dolaze.

Megy M. /Foto: Press

Continue Reading

KONTAKT

Iz objave Kristine Tabak. I da, da ne bude zabune. Za mene je ovaj projekt..

Published

on

Davno, još za vrijeme faksa i srednjoškolskih praznika, znala sam sa svojim Sićom ponešto bauštelati.

A moj Sićo baš i nije bio poznat po strpljenju. Doduše, ni ja u to vrijeme nisam imala manjka samopouzdanja i „pameti“. Dapače, voljela sam misliti kako svašta znam, pa tako i o baustelskim poslovima.
I gotovo uvijek bismo se posvađali. On kaže: „Ovako ćemo raditi.“ Ja postavim sto pitanja, iznesem sto primjedbi i, naravno, krenem pametovati. A onda, na kraju, shvatim da je čovjek u pravu. Ne zato što je imao diplome poznatih fakulteta, nego zato što je imao ono što ja nisam, iskustvo. Sagledao je stvari iz svih mogućih kutova, uključujući i one za koje ja nisam ni znala da postoje.

Na tu moju mladenačku pamet danas me neodoljivo podsjećaju ova dva talijanska pajaca.

Deseci tisuća navijača koji su godinama sjedili na tribinama, kisnuli, smrzavali se i gledali utakmice, eto, nemaju pojma.

Ali zato su nam stigle učene glave objasniti da, ako kiša pada ukoso, čovjek može pokisnuti pa će staviti zastore kod jakih kiša.

Ma nemojte! Za 200.000.000€!!!!!!

Zastore na spomenik palim diktaturama! Bravo, sjajno rješenje.

Možda još malo čipke, koji šestinski kišobran na tribine, pa da Maksimir konačno dobije „zagrebačku notu“.

Naravno, Talijani znaju bolje od svih onih iz čijeg se džepa financira stadion. Baš kao što sam i ja znala bolje od svoga Siće dok sam mu pametovala.

Još uvijek imam snimke od prije nekoliko godina, kada sam s djecom bila na zapadnoj tribini, dolje. Bila je nedjelja, a u srijedu sam trebala ići u bolnicu. Toga dana kiša nije padala. Kiša je dolazila sa svih strana. I s neba i iz zemlje, što bi se reklo. Pamtim je i danas jer sam tada mislila kako nam je to možda zadnja zajednička tekma.

E, baš bih na tu utakmicu posjela ove talijanske stručnjake.

Pa neka mi tamo, usred pljuska, objasne kako smo mi zapravo glupi, kako ne razumijemo arhitekturu i kako je sve to genijalno zamišljeno.

Drage talijanske učene glave, džaba vam sva pamet ovoga svijeta ako ne razumijete ono najjednostavnije. Stadion se ne gradi za arhitekte, njihove nagrade i makete. Stadion se gradi za ljude. Za navijače. Za one koji će na njemu sjediti, navijati i kisnuti.

I zato vam, iz vlastitog iskustva, mogu reći nešto što sam ja davno naučila od svoga Siće.

Džaba vam sve knjige svijeta ako zbog njih pomislite da znate više od onih koji su nešto doista proživjeli.

Trebali biste možda, prije nego što nas krenete podučavati o kiši i našim tribinama, jednom sjesti na tu tribinu. Bez kišobrana.

I da, da ne bude zabune.

Za mene je ovaj projekt i dalje spomenik palim diktaturama. I ništa drugo.

Koliko god ga pokušavali umotati u arhitektonske fraze, skupe vizualizacije i međunarodne nagrade.

Continue Reading

KONTAKT

General Zdenko Lucic stigao u Kraljevski grad povodom obiljezavanja 31.obljetnice VRO MAESTRAL

Published

on

Danas u kraljevskom gradu Jajcu svečano obilježavamo 31. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije „Maestral“ i oslobođenja Jajca.

Imao sam iznimnu čast i zadovoljstvo osobnog susreta i razgovora s generalom Zdenkom Lučićem, zajedničkim kandidatom pet hrvatskih stranaka za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

Njegova posvećenost, vojnički i politički integritet te stvarna briga za položaj i opstojnost hrvatskog naroda u BiH ulijevaju ogromnu snagu i povređenje.

Čast je stati rame uz rame s ljudima koji imaju viziju, stav i hrabrost voditi naš narod ka boljoj i pravednijoj budućnosti!

Da je sloboda trajna obveza, podsjećaju nas oni koji su je stvarali.

Pristižu snažne poruke i podrška s terena – poruka je jasna: Ustani iz sjene!

#ZdenkoLučić #PredsjedništvoBiH #HrvatiOdlučuju #HrvatskaPetorka #Jajce #VROMaestral #31Obljetnica #UstaniIzSjene #PolitikaSaStavom #IzboriBi

Josip Krizanovic  HDZ-1990

Continue Reading

KONTAKT

Tjedni komentar;Poslušajte istinu o početku domovinskog rata u BIH od članova predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Ante Jelavića i člana predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda (rahmetli)Alije Izetbegovića

Published

on

Hrvatski Zastupnici u F-BIH; onaj cl. 2 nema veze sa clanom 50b u smislu da su u koliziji, jer ovdje se radi o dodatku i parlament ima pravo propisivati uvjete i oznacavati periode od kada ce se neki dodaci primati.Medutim moze se traziti kod Ustavnog suda da se proglasi neustavnim odredba cl. 50b, jer nije dato valjano obrazlozenje zasto se ne priznaje pravo od 18.9.1991 god do 8.4.92.g., posebno ako se statisticki dokaze da su u tom periodu samo jedna grupacija koja pripada hrvatskom narodu, onda je to i posredna diskriminacija Nasi parlamentarci su krivi sto su prihvatili 8.4.92 kao pocetak tih primanja.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba