Stigle prve izlazne ankete: Neviđeni potop HDZ-a, malo tko je ovo očekivao
Autor: I.J.
U Hrvatskoj se danas održava drugi krug predsjedničkih izbora na kojem će građani odlučiti tko će dobiti petogodišnji mandat na Pantovčaku. Građani biraju između dvojice kandidata, Zorana Milanovića i Dragana Primorca, nakon što niti jedan od njih nije uspio osigurati pobjedu u prvom krugu održanom 29. prosinca 2024. godine.
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Birališta se u Hrvatskoj su otvorena u 7:00 sati, a pravo birati predsjednika ima ukupno 3.769.598 birača u Hrvatskoj i inozemstvu. Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača, a odaziv je znatno manji nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Događaje uživo pratite na portalu Dnevno.hr
Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
19:00 Stigle prve izlazne ankete: Milanović pomeo
Birališta su zatvorena. Prema prvim izlaznim anketama IPSOS-a koje je objavio HRT Zoran Milanović je dobio 77,86 posto, a Dragan Primorac 22,14 posto glasova.
18:45 Birališta se uskoro zatvaraju, prve izlazne ankete u 19:00
Birališta se zatvaraju u 19:00 sati, a tada će biti objavljene i prve izlazne ankete. Oko 19:30 stižu prvi rezultati izbora 2025. iz Državnog izbornog povjerenstva.
18:30 Najveći odaziv u Varaždinskoj županiji
U drugom krugu predsjedničkih izbora do nedjelje poslijepodne na biračka je mjesta izašlo 41 tisuću birača manje nego u prvom krugu, 29. prosinca, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva. Najveći odaziv i dalje je u Varaždinskoj (gotovo 43 posto), Međimurskoj (40, 81 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (39, 10 posto), a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj (27, 98 posto), Brodsko-posavskoj (30 posto) i Zadarskoj županiji (30, 70 posto).
Od gradova, sjedišta županija, najveći odaziv bilježe Varaždin (44, 32 posto), Čakovec (44 posto) i Pazin (42, 54 posto), a najmanji Vukovar (27, 91 posto), Slavonski Brod (30, 41 posto) i Dubrovnik (30, 86 posto).
U četiri velika grada, glasovala je oko trećina birača, u Zagrebu 36, 4 posto, u Splitu 32, 5 posto, u Rijeci 35 posto, a u Osijeku 33, 1 posto. U inozemstvu, gdje se hrvatski predsjednik bira u 38 država, na 105 biračkih mjesta, do nedjelje poslijepodne glasovalo je 15. 601 birača, pokazuju podaci sa 79 biračkih mjesta, iz 20 država.
17:00 Stigli novi podaci o izlaznosti: Izašlo je 34,77 posto birača
Prema novim informacijama iz DIP-a, do 16:30 sati izašlo je 34,77 posto birača. To je oko 2 posto manje nego u prvom krugu. No, 2019. je izašlo preko 43 posto pa je ove godine to značajan pad.
Foto: DIP
16:30 Uskoro novi podaci o izlaznosti
15:30 Problem u Splitu, DIP tvrdi da problema nema
Kod Splita ne voze katamarani. “Zastoj u katamaranskom i trajektnom prometu ne utječe na tijek izlaska na birališta na području Splitsko-dalmatinske županije ni na otocima ni na njenom kopnenom dijelu”, doznaje se u županijskom izbornom povjerenstvu.
12:01 Objavljeni prvi podaci o izlaznosti
Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača. Odaziv je manje nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Do 11.30 sati glasovalo je 460.890 birača ili 13.80 posto, što je nešto više u odnosu na 29. prosinca kada ih je glasovalo 459.502 ili 14 posto.
DIP će sljedeće podatke o izlaznosti objaviti u 17 sati.
DIP
10:35 Glasao Andrej Plenković
Svoj glas za predsjednika RH dao je i premijer Andrej Plenković.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
10:15 DIP: Zabilježeno tek nekoliko pritužbi
Izborna nedjelja u Hrvatskoj protječe mirno i uz zanemarive pritužbe o kršenju izborne šutnje, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
“Dojava o kršenju šutnje u drugom krugu predsjedničkih izbora gotovo da i nema, imamo tek nekoliko pritužbi vezanih za privatne profile na društvenim mrežama”, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.
Izborna šutnja na snazi je do zatvaranja birališta u 19 sati, a povrede izborne šutnje prijavljuju se DIP-u putem elektroničke pošte dip@izbori.hr.
10:52 Glasao Zoran Milanović
Zoran Milanović je na glasanje došao u društvu supruge, glasao je na izbornom mjestu u Osnovnoj školi “Petra Zrinskog” u Zagrebu.
Foto: Josip Bandic / CROPIXFoto: Josip Bandic / CROPIX
10:45 Nema gužve na biračkim mjestima
U Osijeku je jutros zabilježena manja gužva na biračkim mjestima, a više građana očekuje se prije ručka i u poslijepodnevnim satima.
Na području Osječko-baranjske županije otvoreno je 439 biračkih mjesta, od čega 117 u Osijeku i prigradskim naseljima. Osim toga, djeluje i pet posebnih biračkih mjesta – dva u domovima za starije i nemoćne te tri u osječkom zatvoru.
“Za sada nema problema. Najveći odaziv obično bude prije i poslije mise. U prvom krugu izlaznost je bila 50 posto, a nadamo se da će sada biti barem jednaka ili veća”, izjavila je za HRTPetra Guberac, potpredsjednica biračkog mjesta u Osnovnoj školi Franje Krežme.
08:30 Primorac glasao
Dragan Primorac jutros je glasao na svom biračkom mjestu na Šestinskom trgu u Zagrebu.
Biračima koji su u prvom krugu podignuli tzv. plavu potvrdu za glasovanje, DIP poručuje da u nedjelju ne moraju ponovno ići po nju, sada su u biračkom popisu.
Riječ je o biračima koji u nedjelju, 29. prosinca nisu bili u tom popisu jer nisu imali važeću osobnu iskaznicu, pa su morali otići u ured uprave u županijama i Gradu Zagrebu kako bi podignuli tzv. plavu potvrdu i ostvarili pravo glasa.
No, po takvu će potvrdu u nedjelju morati ići birači koji dođu na biračko mjesto, a nemaju važeću osobnu iskaznicu, pa nisu u biračkom popisu.
Potvrde će u nedjelju od 7 do 19 sati izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave poveznica je na popis upravnih tijela nadležnih za izdavanje tzv. plave potvrde s adresama i kontakt podacima.
07:10 Otvorena biračka mjesta
Otvorena su biračka mjesta diljem Hrvatske za drugi krug predsjedničkih izbora.
07:05 Glasa se u Australiji
U subotu navečer po hrvatskom vremenu, otvaranjem tri od četiri biračka mjesta u Australiji, počeo je drugi krug izbora za predsjednika Hrvatske.
U 21 sat po hrvatskom vremenu otvorena su biračka mjesta u Canberri, Sydneyu i Melbourneu, potvrdio je potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Josip Salapić. Na ta četiri mjesta aktivno registriranih je 1. 080 birača, četvero više nego prije dva tjedna.
U inozemstvu se posljednja otvaraju i zatvaraju biračka mjesta u Chicagu i Los Angelesu, u ponedjeljak u 2, odnosno 4 sata po našem vremenu.
Kako za sada stvari stoje, unatoč požarima, hrvatski generalni konzulat u Los Angelesu, u kojem se nalazi biračko mjesto, bit će otvoren za izbore, jer se situacija s požarima smiruje, kaže Salapić.
Telegramova ideološka batina za neljevičarske znanstvenike, Dora Kršul, otkriva da je “Plenkovićev bivši kontroverzni ministar predložen za najvišu akademsku počast”, a redakcija uz fotografiju hrvatskog filozofa Pave Barišića to “otkriće” stavlja u naslov objave.
Ne treba ni čitati dalje, zar ne?
Skandal samo takav!
Tuga je na koju se žalosnu razinu spušta novinarstvo, a još veća tuga je kad ova, ako se ne varam svojedobno od aktivističke olupine nekadašnjeg novinarskog ceha HND-a nagrađivana “otkrivačica” objavljuje da je “doznala” da je znanstvenik prije svega “kontroverzni ministar”, te implicira da je to bitnije u dodjeli akademske “počasti” ili zvanja od njegovog znanstvenog ugleda i statusa.
Ta Kršul nikad ništa ne “doznaje”, niti Telegram objavljuje o nevjerojatnim etičkim posrnućima militantnih pseudoznanstvenih ljevičarskih aktivista i o njihovom javnom divljanju na razini srozavanja znanja na pučkoškolske početke, a “otkriva” sve u šesanest da je po relevantnim mišljenjima najbolji živući filozof u Hrvatskoj, prof. Pavo Barišić prije svega “kontroverzni bivši ministar” kad mu Fakultet jednoglasno dodjeljuje zvanje emeritisa poštujući njegova znanstvena postignuća.
Bit ove “kontroverznosti” je također u prljavim i lažnim optužbama protiv prof. Barišića, potaknutim iz skupine ljevičarskih pseudoakademskih militanata u savezu s istim takvim novinarima i nesretnim fachidiotom iz biomedecinskog područja koga su koristili kao toljagu dajući mu mrvice prostora za objave “otkrića liječenja raka”, pri čemu je njemačko sveučilište odbilo njihove optužbe i konstrukcije.
Naravno da tu činjenicu nikada Dora Kršul i slični objavljivači “dojava” nikada nisu uvažili.
Zar će ljevičarima i revolucionarima neko tamo njemačko sveučilište određivati što je etika a što ne, podučavati ih o etici, kad su oni avangarda, jel tako!?
Ova objava mi uopće sama po sebi ne bi bila interesantna, niti vrijedna osvrta usprkos realnoj filozofskoj veličini prof. Barišića, i baš zbog te veličine koja se samo po sebi brani od takvih komaraca, da se po tko zna koji put u istoj režiji, s istim dojavljivačima, iz istih kuhinja i na istim stranicama ne pokušava relativizirati i osporiti, pa i voditi ružne kampanje protiv hrvatskih znanstvenika, jednom zbog izmišljenog falsifikata, drugi put zbog revizionizma kao u slučaju prof. Vukelić, treći put jer je zbog ranije zasijanih laži “kontroverzan”.
Radi se o opasnoj i ružnoj pojavi koja krajnje kritično ukazuje na teške poremećaje u standardima društva, samim tim i na ozbiljne slabosti državnog poretka.
Iza prof. Barišića, usput rečeno, a ovim “otkrivačima” posve sigurno nimalo usputna crvena krpa, ostaje realna činjenica da se radi o najutjecajnijem i najboljem filozofu stračevićanske misli u zemlji, ali i u Srednjoj Europi u kojoj Ante Starčević pripada krugu vodećih filozofa i mislilaca 19. stoljeća, a iza ovih skupina ostat će kako se god stvari razvijale samo praznina i bezvrijednost.
Jedna ptica tako mala
i posebna, iz nebeskog
gnezda pala.Zaplela se
u trnove ovog sveta pa
je iz dubina neke tame,
stiže hitac, što obara
razigrane ptice same.
Zadrhtalo malo biće
i u novembarskoj noći razliše se boje njenih
moći.Odlučila da preživi
i kao da je svetlost diže,
ispod krila u grudima,
kljunom metak izvadila.
Ptica lepa,sva od boja
prigrlila bolna nedra
svoja,pa je u zaklonu
od vetrova i od studi
Ljubav vida i podiže,
biser boli sve je duži,
ona svojoj sudbi služi.
Svake noći oči sklopi
da izdrzi nove dane
isplakane,ali sunce
uvek sija iznad sveta,
i ona će jednog leta u rasponu snažnih krila,
isceljena da procveta.
Dana 29. travnja 1992.prije točno 34 godine HVO je dobio zadatak od legalnih institucija BiH da obrani Mostar od JNA i okupacije.
Dana 29. travnja 2026. navršava se 34 godine sjećanja na jedan od najznačajnijih datuma koji su bili ključni za obranu BiH, dana kada je, nakon početka otvorene agresije na BiH od strane bivše JNA i srpsko-crnogorskih rezervista, Krizni stožer općine Mostar u suglasnosti s Predsjedništvom BiH donio odluku da se zaštita i obrana grada Mostara povjeri Hrvatskom vijeću obrane (HVO).
Tog dana, ratne ’92., HVO, pod zapovjedništvom Općinskog stožera Mostar, kao jedina organizirana jedinica na ovim prostorima, koja je tada u svom sastavu imala oko 6200 pripadnika organiziranih u vojne postrojbe, preuzima obranu grada i u lipnju ’92. oslobađa grad Mostar i dolinu rijeke Neretve.
Zahvaljujući toj povijesnoj odluci, u Mostaru je formirana Civilna ratna vlada HVO-a, a u srpnju ’92., u Zagrebu, tadašnji Predsjednik RH, dr. Franjo Tuđman i tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović sklopili su sporazum o zajedničkoj obrani Hrvatske i BiH.
Oni što danas iskrivljuju povijest trebali bi odgovoriti zašto tada u ta vremena obrana Mostara nije povjerena nekom drugom? Istina je voda duboka!!!
Discussion about this post