Stigle prve izlazne ankete: Neviđeni potop HDZ-a, malo tko je ovo očekivao
Autor: I.J.
U Hrvatskoj se danas održava drugi krug predsjedničkih izbora na kojem će građani odlučiti tko će dobiti petogodišnji mandat na Pantovčaku. Građani biraju između dvojice kandidata, Zorana Milanovića i Dragana Primorca, nakon što niti jedan od njih nije uspio osigurati pobjedu u prvom krugu održanom 29. prosinca 2024. godine.
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Birališta se u Hrvatskoj su otvorena u 7:00 sati, a pravo birati predsjednika ima ukupno 3.769.598 birača u Hrvatskoj i inozemstvu. Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača, a odaziv je znatno manji nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Događaje uživo pratite na portalu Dnevno.hr
Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
19:00 Stigle prve izlazne ankete: Milanović pomeo
Birališta su zatvorena. Prema prvim izlaznim anketama IPSOS-a koje je objavio HRT Zoran Milanović je dobio 77,86 posto, a Dragan Primorac 22,14 posto glasova.
18:45 Birališta se uskoro zatvaraju, prve izlazne ankete u 19:00
Birališta se zatvaraju u 19:00 sati, a tada će biti objavljene i prve izlazne ankete. Oko 19:30 stižu prvi rezultati izbora 2025. iz Državnog izbornog povjerenstva.
18:30 Najveći odaziv u Varaždinskoj županiji
U drugom krugu predsjedničkih izbora do nedjelje poslijepodne na biračka je mjesta izašlo 41 tisuću birača manje nego u prvom krugu, 29. prosinca, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva. Najveći odaziv i dalje je u Varaždinskoj (gotovo 43 posto), Međimurskoj (40, 81 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (39, 10 posto), a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj (27, 98 posto), Brodsko-posavskoj (30 posto) i Zadarskoj županiji (30, 70 posto).
Od gradova, sjedišta županija, najveći odaziv bilježe Varaždin (44, 32 posto), Čakovec (44 posto) i Pazin (42, 54 posto), a najmanji Vukovar (27, 91 posto), Slavonski Brod (30, 41 posto) i Dubrovnik (30, 86 posto).
U četiri velika grada, glasovala je oko trećina birača, u Zagrebu 36, 4 posto, u Splitu 32, 5 posto, u Rijeci 35 posto, a u Osijeku 33, 1 posto. U inozemstvu, gdje se hrvatski predsjednik bira u 38 država, na 105 biračkih mjesta, do nedjelje poslijepodne glasovalo je 15. 601 birača, pokazuju podaci sa 79 biračkih mjesta, iz 20 država.
17:00 Stigli novi podaci o izlaznosti: Izašlo je 34,77 posto birača
Prema novim informacijama iz DIP-a, do 16:30 sati izašlo je 34,77 posto birača. To je oko 2 posto manje nego u prvom krugu. No, 2019. je izašlo preko 43 posto pa je ove godine to značajan pad.
Foto: DIP
16:30 Uskoro novi podaci o izlaznosti
15:30 Problem u Splitu, DIP tvrdi da problema nema
Kod Splita ne voze katamarani. “Zastoj u katamaranskom i trajektnom prometu ne utječe na tijek izlaska na birališta na području Splitsko-dalmatinske županije ni na otocima ni na njenom kopnenom dijelu”, doznaje se u županijskom izbornom povjerenstvu.
12:01 Objavljeni prvi podaci o izlaznosti
Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača. Odaziv je manje nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Do 11.30 sati glasovalo je 460.890 birača ili 13.80 posto, što je nešto više u odnosu na 29. prosinca kada ih je glasovalo 459.502 ili 14 posto.
DIP će sljedeće podatke o izlaznosti objaviti u 17 sati.
DIP
10:35 Glasao Andrej Plenković
Svoj glas za predsjednika RH dao je i premijer Andrej Plenković.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
10:15 DIP: Zabilježeno tek nekoliko pritužbi
Izborna nedjelja u Hrvatskoj protječe mirno i uz zanemarive pritužbe o kršenju izborne šutnje, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
“Dojava o kršenju šutnje u drugom krugu predsjedničkih izbora gotovo da i nema, imamo tek nekoliko pritužbi vezanih za privatne profile na društvenim mrežama”, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.
Izborna šutnja na snazi je do zatvaranja birališta u 19 sati, a povrede izborne šutnje prijavljuju se DIP-u putem elektroničke pošte dip@izbori.hr.
10:52 Glasao Zoran Milanović
Zoran Milanović je na glasanje došao u društvu supruge, glasao je na izbornom mjestu u Osnovnoj školi “Petra Zrinskog” u Zagrebu.
Foto: Josip Bandic / CROPIXFoto: Josip Bandic / CROPIX
10:45 Nema gužve na biračkim mjestima
U Osijeku je jutros zabilježena manja gužva na biračkim mjestima, a više građana očekuje se prije ručka i u poslijepodnevnim satima.
Na području Osječko-baranjske županije otvoreno je 439 biračkih mjesta, od čega 117 u Osijeku i prigradskim naseljima. Osim toga, djeluje i pet posebnih biračkih mjesta – dva u domovima za starije i nemoćne te tri u osječkom zatvoru.
“Za sada nema problema. Najveći odaziv obično bude prije i poslije mise. U prvom krugu izlaznost je bila 50 posto, a nadamo se da će sada biti barem jednaka ili veća”, izjavila je za HRTPetra Guberac, potpredsjednica biračkog mjesta u Osnovnoj školi Franje Krežme.
08:30 Primorac glasao
Dragan Primorac jutros je glasao na svom biračkom mjestu na Šestinskom trgu u Zagrebu.
Biračima koji su u prvom krugu podignuli tzv. plavu potvrdu za glasovanje, DIP poručuje da u nedjelju ne moraju ponovno ići po nju, sada su u biračkom popisu.
Riječ je o biračima koji u nedjelju, 29. prosinca nisu bili u tom popisu jer nisu imali važeću osobnu iskaznicu, pa su morali otići u ured uprave u županijama i Gradu Zagrebu kako bi podignuli tzv. plavu potvrdu i ostvarili pravo glasa.
No, po takvu će potvrdu u nedjelju morati ići birači koji dođu na biračko mjesto, a nemaju važeću osobnu iskaznicu, pa nisu u biračkom popisu.
Potvrde će u nedjelju od 7 do 19 sati izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave poveznica je na popis upravnih tijela nadležnih za izdavanje tzv. plave potvrde s adresama i kontakt podacima.
07:10 Otvorena biračka mjesta
Otvorena su biračka mjesta diljem Hrvatske za drugi krug predsjedničkih izbora.
07:05 Glasa se u Australiji
U subotu navečer po hrvatskom vremenu, otvaranjem tri od četiri biračka mjesta u Australiji, počeo je drugi krug izbora za predsjednika Hrvatske.
U 21 sat po hrvatskom vremenu otvorena su biračka mjesta u Canberri, Sydneyu i Melbourneu, potvrdio je potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Josip Salapić. Na ta četiri mjesta aktivno registriranih je 1. 080 birača, četvero više nego prije dva tjedna.
U inozemstvu se posljednja otvaraju i zatvaraju biračka mjesta u Chicagu i Los Angelesu, u ponedjeljak u 2, odnosno 4 sata po našem vremenu.
Kako za sada stvari stoje, unatoč požarima, hrvatski generalni konzulat u Los Angelesu, u kojem se nalazi biračko mjesto, bit će otvoren za izbore, jer se situacija s požarima smiruje, kaže Salapić.
Imala sam sedamnaest godina kad sam prvi put osjetila pravu nepravdu. U srednjoj školi imala sam profesoricu koja me nije mogla podnijeti. Ne zbog mog ponašanja, ne zbog ocjene – nego jednostavno jer joj se nisam svidjela. Gledala me kao neku “umišljenu i imućnu”, i odlučila me srušiti.
Njezin tadašnji zaručnik, koji je također predavao u školi, išao je još dalje. Došao je mojoj majci i rekao:
„Tvoja neće proći. Ja ću doći na njezin sat. Neće joj biti lako.“
Ništa im nisam učinila. Samo sam bila ono što jesam – i to im je bilo dovoljno da krenu protiv mene.
Roditelji su mi govorili:
„Pusti, šuti, neka te obori. Završit će to.“
Ali ja nisam mogla šutjeti. Nisam htjela samo pretrpjeti. Znala sam da to nije pravedno.
Tad se dogodilo nešto što mi se vratilo nadu. Moj razrednik, jedini koji je imao hrabrosti reći istinu, stao je uz mene. Znao je što se događa. Zbog mene je sazvana sjednica, gdje su se stvari iznijele otvoreno. Rekli su ono što nitko dotad nije – da to što profesorica radi nije korektno ni profesionalno.
Cijela škola bila je uz mene, osim nje i njezinog zaručnika. Nisu me uspjeli srušiti. Zahvaljujući razredniku i nekolicini profesora koji su znali istinu – prošla sam.
Godinama kasnije, kad sam već bila odrasla, ponovno sam srela. Pojavila se opet, i opet je pokušala isto. Kao da joj nije bilo dovoljno. Iako su prošle godine, ponovno me pokušala oboriti – iako joj nisam učinila ništa ni tada, ni sad.
Ali ovaj put, više nisam bila ona djevojčica. Razrednik iz srednje škole, tada već ravnatelj, opet je bio tu. Znao je sve. I ovaj put mi nije dao da prolazim kroz istu nepravdu. Promijenio mi je profesoricu, i položila sam. Pošteno. I mirno.
Sve to ostavilo je trag u meni. I dan danas, kad se sjetim svega, teško mi je ostati ravnodušna. Ne zbog osvete – nego zbog boli i osjećaja nemoći koji nikad ne zaboraviš.
Ali nisam pala. I to je ono što najviše vrijedi. I danas znam – nepravda postoji, ali još uvijek postoje ljudi koji ne okreću glavu. I zbog njih – vrijedi boriti se.
U sklopu obilježavanja Dana grada Stoca, svečano je otvorena novoizgrađena gradska višenamjenska sportska dvorana, čime su sportski kolektivi i građani Stoca dobili na korištenje moderan objekt koji će, kako ističu lokalne i državne vlasti, služiti i sportskim i društveno-obrazovnim potrebama.
Gradonačelnik Stjepan Bošković u obraćanju je naglasio važnost ulaganja u lokalnu zajednicu:
“Ovo nije samo moderna građevina. Ovo je poruka da vjerujemo u Stolac, njegovu mladost, sportski duh i budućnost,” poručio je Bošković.
Dvorana je projektirana kao multifunkcionalni objekt s kapacitetom od tisuću sjedećih mjesta te s dodatnim sadržajima poput galerije s caffe barom, recepcije, garderobe, tehničke sobe i sanitarnih čvorova.
Radovi na izgradnji započeli su u kolovozu 2022. godine, a ukupna vrijednost projekta, uključujući i uređenje okoliša, iznosi oko 8,3 milijuna konvertibilnih maraka. Sredstva su osigurana iz gradskog, županijskog i federalnog proračuna, kao i uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Državni tajnik Zvonko Milas tom prigodom je istaknuo da je ponosan što je Hrvatska podržala ovaj projekt:
“Tako je bilo u Novoj Biloj, tako je danas u Stocu, a tako će biti i dalje, gdje god žive Hrvati u BiH,” poručio je Milas.
Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović naglasio je kako su ovakvi projekti usmjereni na dobrobit svih stanovnika BiH:
“Stolac je središte politike koju provodimo. Zahvaljujem svima koji su imali viziju i ideju, a osobito onima koji su financijski omogućili ovaj projekt,” kazao je Čović.
Nakon svečanosti, u dvorani je odigrana revijalna rukometna utakmica između Izviđača, aktualnog prvaka BiH, i momčadi Stoca koju su činile legende rukometa iz BiH i Hrvatske. /FENA/HMS/
Preporučeno:
Za ulazak u zemlje EU državljani BiH će prema novom sustavu plaćati 20 eura
Facebook uklonio objavu Konakovića u kojoj Bošnjake naziva balijama
FOTO Ministrica Bošnjak posjetila BHANSA-u u Sarajevu
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović rekao je da je hrvatski narod već četiri puta u Predsjedništvu BiH brutalno doživio da ima dva bošnjačka člana i da je to izravan udar na Ustav BiH, ali da će se izboriti za legitimno konstitutivno predstavljanje.
Čović je podsjetio da je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH dva puta opredjeljenje bošnjačkog naroda, kao brojnijeg u izbornoj jedinici FBiH.
Na početku zasjedanja, tijekom rasprave oko dnevnog reda u kojoj su izaslanici oporbe iz Republike Srpske i bošnjački izaslanici prigovarali na odluku Kolegija da Izborni zakon bude skinut s dnevnog reda nastavka sjednice, Čović je podsjetio da Ustav BiH u osnovi ima konstitutivnost naroda.
Čović je rekao da se može pridobiti netko tko se izjašnjava kao Hrvat u ovisnosti od potrebe, ali da se s čestitim predstavnikom hrvatskog naroda to ne može, bez obzira radi li se o Izbornom zakonu ili bilo kojem drugom, koji je trebao biti uklopljiv u Ustav BiH.
Čović je naglasio da će se hrvatski narod, tamo gdje se štite kolektivna prava konstitutivnih naroda, izboriti da ima legitimne predstavnike./Srna/HMS/
Preporučeno:
ČOVIĆ O STAROM MOSTU: Čuvajmo kulturnu i povijesnu baštinu našeg grada
ČOVIĆ: Obvezujemo se čuvati istinu o Srebrenici
Čović s ministrom za Europu i vanjske poslove Francuske