Stigle prve izlazne ankete: Neviđeni potop HDZ-a, malo tko je ovo očekivao
Autor: I.J.
U Hrvatskoj se danas održava drugi krug predsjedničkih izbora na kojem će građani odlučiti tko će dobiti petogodišnji mandat na Pantovčaku. Građani biraju između dvojice kandidata, Zorana Milanovića i Dragana Primorca, nakon što niti jedan od njih nije uspio osigurati pobjedu u prvom krugu održanom 29. prosinca 2024. godine.
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Birališta se u Hrvatskoj su otvorena u 7:00 sati, a pravo birati predsjednika ima ukupno 3.769.598 birača u Hrvatskoj i inozemstvu. Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača, a odaziv je znatno manji nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Događaje uživo pratite na portalu Dnevno.hr
Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
19:00 Stigle prve izlazne ankete: Milanović pomeo
Birališta su zatvorena. Prema prvim izlaznim anketama IPSOS-a koje je objavio HRT Zoran Milanović je dobio 77,86 posto, a Dragan Primorac 22,14 posto glasova.
18:45 Birališta se uskoro zatvaraju, prve izlazne ankete u 19:00
Birališta se zatvaraju u 19:00 sati, a tada će biti objavljene i prve izlazne ankete. Oko 19:30 stižu prvi rezultati izbora 2025. iz Državnog izbornog povjerenstva.
18:30 Najveći odaziv u Varaždinskoj županiji
U drugom krugu predsjedničkih izbora do nedjelje poslijepodne na biračka je mjesta izašlo 41 tisuću birača manje nego u prvom krugu, 29. prosinca, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva. Najveći odaziv i dalje je u Varaždinskoj (gotovo 43 posto), Međimurskoj (40, 81 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (39, 10 posto), a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj (27, 98 posto), Brodsko-posavskoj (30 posto) i Zadarskoj županiji (30, 70 posto).
Od gradova, sjedišta županija, najveći odaziv bilježe Varaždin (44, 32 posto), Čakovec (44 posto) i Pazin (42, 54 posto), a najmanji Vukovar (27, 91 posto), Slavonski Brod (30, 41 posto) i Dubrovnik (30, 86 posto).
U četiri velika grada, glasovala je oko trećina birača, u Zagrebu 36, 4 posto, u Splitu 32, 5 posto, u Rijeci 35 posto, a u Osijeku 33, 1 posto. U inozemstvu, gdje se hrvatski predsjednik bira u 38 država, na 105 biračkih mjesta, do nedjelje poslijepodne glasovalo je 15. 601 birača, pokazuju podaci sa 79 biračkih mjesta, iz 20 država.
17:00 Stigli novi podaci o izlaznosti: Izašlo je 34,77 posto birača
Prema novim informacijama iz DIP-a, do 16:30 sati izašlo je 34,77 posto birača. To je oko 2 posto manje nego u prvom krugu. No, 2019. je izašlo preko 43 posto pa je ove godine to značajan pad.
Foto: DIP
16:30 Uskoro novi podaci o izlaznosti
15:30 Problem u Splitu, DIP tvrdi da problema nema
Kod Splita ne voze katamarani. “Zastoj u katamaranskom i trajektnom prometu ne utječe na tijek izlaska na birališta na području Splitsko-dalmatinske županije ni na otocima ni na njenom kopnenom dijelu”, doznaje se u županijskom izbornom povjerenstvu.
12:01 Objavljeni prvi podaci o izlaznosti
Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača. Odaziv je manje nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Do 11.30 sati glasovalo je 460.890 birača ili 13.80 posto, što je nešto više u odnosu na 29. prosinca kada ih je glasovalo 459.502 ili 14 posto.
DIP će sljedeće podatke o izlaznosti objaviti u 17 sati.
DIP
10:35 Glasao Andrej Plenković
Svoj glas za predsjednika RH dao je i premijer Andrej Plenković.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
10:15 DIP: Zabilježeno tek nekoliko pritužbi
Izborna nedjelja u Hrvatskoj protječe mirno i uz zanemarive pritužbe o kršenju izborne šutnje, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
“Dojava o kršenju šutnje u drugom krugu predsjedničkih izbora gotovo da i nema, imamo tek nekoliko pritužbi vezanih za privatne profile na društvenim mrežama”, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.
Izborna šutnja na snazi je do zatvaranja birališta u 19 sati, a povrede izborne šutnje prijavljuju se DIP-u putem elektroničke pošte dip@izbori.hr.
10:52 Glasao Zoran Milanović
Zoran Milanović je na glasanje došao u društvu supruge, glasao je na izbornom mjestu u Osnovnoj školi “Petra Zrinskog” u Zagrebu.
Foto: Josip Bandic / CROPIXFoto: Josip Bandic / CROPIX
10:45 Nema gužve na biračkim mjestima
U Osijeku je jutros zabilježena manja gužva na biračkim mjestima, a više građana očekuje se prije ručka i u poslijepodnevnim satima.
Na području Osječko-baranjske županije otvoreno je 439 biračkih mjesta, od čega 117 u Osijeku i prigradskim naseljima. Osim toga, djeluje i pet posebnih biračkih mjesta – dva u domovima za starije i nemoćne te tri u osječkom zatvoru.
“Za sada nema problema. Najveći odaziv obično bude prije i poslije mise. U prvom krugu izlaznost je bila 50 posto, a nadamo se da će sada biti barem jednaka ili veća”, izjavila je za HRTPetra Guberac, potpredsjednica biračkog mjesta u Osnovnoj školi Franje Krežme.
08:30 Primorac glasao
Dragan Primorac jutros je glasao na svom biračkom mjestu na Šestinskom trgu u Zagrebu.
Biračima koji su u prvom krugu podignuli tzv. plavu potvrdu za glasovanje, DIP poručuje da u nedjelju ne moraju ponovno ići po nju, sada su u biračkom popisu.
Riječ je o biračima koji u nedjelju, 29. prosinca nisu bili u tom popisu jer nisu imali važeću osobnu iskaznicu, pa su morali otići u ured uprave u županijama i Gradu Zagrebu kako bi podignuli tzv. plavu potvrdu i ostvarili pravo glasa.
No, po takvu će potvrdu u nedjelju morati ići birači koji dođu na biračko mjesto, a nemaju važeću osobnu iskaznicu, pa nisu u biračkom popisu.
Potvrde će u nedjelju od 7 do 19 sati izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave poveznica je na popis upravnih tijela nadležnih za izdavanje tzv. plave potvrde s adresama i kontakt podacima.
07:10 Otvorena biračka mjesta
Otvorena su biračka mjesta diljem Hrvatske za drugi krug predsjedničkih izbora.
07:05 Glasa se u Australiji
U subotu navečer po hrvatskom vremenu, otvaranjem tri od četiri biračka mjesta u Australiji, počeo je drugi krug izbora za predsjednika Hrvatske.
U 21 sat po hrvatskom vremenu otvorena su biračka mjesta u Canberri, Sydneyu i Melbourneu, potvrdio je potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Josip Salapić. Na ta četiri mjesta aktivno registriranih je 1. 080 birača, četvero više nego prije dva tjedna.
U inozemstvu se posljednja otvaraju i zatvaraju biračka mjesta u Chicagu i Los Angelesu, u ponedjeljak u 2, odnosno 4 sata po našem vremenu.
Kako za sada stvari stoje, unatoč požarima, hrvatski generalni konzulat u Los Angelesu, u kojem se nalazi biračko mjesto, bit će otvoren za izbore, jer se situacija s požarima smiruje, kaže Salapić.
U Bruxellesu je 25. lipnja 2026., u osamdeset drugoj godini života, preminuo član Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Tomislav Dretar.
Tomislav Dretar rođen je 2. ožujka 1945. u Novoj Gradišci, Diplomirao je organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, a magistrirao u Sarajevu. Bio je nastavnik u Bosanskoj Krupi, sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću i predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću, a zatim se bavio novinarstvom.
Objavljivao je prijevode s francuskoga, njemačkoga, latinskoga i slovenskoga jezika, rasprave, znanstvene referate i članke u mnogim časopisima. Giacomo Scotti je na talijanski jezik preveo izbor iz Dretarove poezije Sorella della notte (Napulj, 1984.). Zastupljen je u više antologija. Urednik je antologija (izbor, prijevod i predgovor) Sublimisme balkanique – Tom 1 – poètes de Croatie i Sublimisme balkanique – Tom 2 – poètes de Bosnie-Herzégovine. U rukopisu mu je ostao prijevod poezije Petra Gudelja na francuski jezik.
Živio je u Bruxellesu, Belgija.
Objavljena djela: Vox interioris, pjesme, Sarajevo, 1976.; Drska perunika, pjesme, Banja Luka, 1980.; Nedostupna staza, pjesme, Bihać, 1984.; Protjecanja, Bihać, 1984.; Sorella della notte, pjesme, Napulj, 1984.; Knjiga čežnje, pjesme, Bihać, 1986.; Slika, unutarnja rukovet, pjesme, Beograd, 1988.; Gorka srma, pjesme, Bihać, 1989.; Potraga za rubom, pjesme, Kikinda, 1989.; Bol, ciganska rapsodija, Novi Sad, 1990.; L’Image,le florilège des lumières, pjesme, Pariz, 2001.; Kotva, Bruxelles, 2005.; Le Foyer des paroles, Pariz, 2006.; Douleur, Rhapsodie tsigane (s G. Adamom), dvojezično fr.-hr., Barry, 2007.; Aux Portes de l’Inaccessible / Na vratima nedostupnog, pjesme, Bruxelles, 2009.; Parole, mon logement social, pjesme, Bruxelles, 2010.; Riječ, poezija i filozofija – estetička rasprava – Uvod u Antologiju poetičkog sublimizma, Bruxelles, 2012.
Posljednji ispraćaj bit će sutra, 1. srpnja 2026., u Bruxellesu, gdje će biti i pokopan.
Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je danas dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću.
Hrvatskapolitika
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,
obavještavam Vas da sam, kao Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, donio Zapovijed da Oružane snage Republike Hrvatske neće sudjelovati na vojnom mimohodu u Parizu 14. srpnja 2026. Za provedbu spomenute Zapovijedi odgovoran je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid.
S obzirom na to da je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske izložen pritiscima iz Vlade Republike Hrvatske kroz koje se od njega traži nepoštivanje i neprovođenje Zapovijedi Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika OSRH, predlažem Vam hitan sastanak na kojemu ćemo raspraviti te okolnosti kojima se izravno ugrožava sustav zapovijedanja u OSRH. Ugrožavanje sustava zapovijedanja ozbiljno ugrožava i stabilnost cjelokupnog sustava obrane, što predstavlja ozbiljan problem i traži jasno vraćanje svih aktera u Ustavom i zakonima propisane okvire, stoji u dopisu predsjednika Zorana Milanovića, a kojeg potpisuje njegov glasnogovornik Nikola Jelić.
Plenković odgovorio Milanoviću: Neka zove Vučića
Premijer Plenković kratko je odgovorio Milanoviću prilikom dolaska na sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.
– Neka zove Vučića, rekao je premijer misleći na predsjednika Srbije. /Hina/HMS/
Preporučeno:
Rat stigao do Rusa, zbog napada dronovima čekaju gorivo satima
HRVATSKA: Gori na Čiovu, iznad Orebića, u Kaštel Sućurcu i na Šolti
Starmer na odlasku predstavio obrambeni plan uvećan za 15 mlrd. funti
Predsjedništvo HDZ-a BiH: Dogovor ostaje ključ političke stabilnosti
Izdvajamo
29.06.2026
HDZ BiH
Pripreme stranačkih tijela za provedbu aktivnosti povezanih s Općim izborima 2026. godine te aktualne političke prilike u Bosni i Hercegovini obilježile su 30. proširenu sjednicu Predsjedništva HDZ-a BiH, održanu u Mostaru.
U organizacijskom dijelu sjednice razmotreni su proceduralni koraci za predstojeće razdoblje, djelovanje stranačkih organizacija na terenu te obveze i rokovi utvrđeni izbornim propisima i aktima Središnjega izbornog povjerenstva BiH. Posebna pozornost posvećena je pravodobnoj razmjeni informacija i usklađenom postupanju svih stranačkih razina u skladu s važećim pravilima.
Politička rasprava bila je usmjerena na pitanja koja utječu na stabilnost i učinkovitost rada institucija u Bosni i Hercegovini, uz razmatranje tema koje su obilježile sastanke i događaje u proteklom razdoblju. Ocijenjeno je kako politički dijalog mora voditi prema održivim rješenjima, uz dosljedno poštivanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine i ravnopravno sudjelovanje triju konstitutivnih naroda u procesima odlučivanja.
U nastavku je razmatran europski put Bosne i Hercegovine, osobito provedba preuzetih obveza i potreba za dogovorom domaćih političkih aktera. Naglašeno je kako puna ustavna ravnopravnost i legitimno političko predstavljanje hrvatskoga naroda nisu izdvojena pitanja, nego sastavni dio političke stabilnosti, međusobnog povjerenja i vjerodostojnog nastavka procesa europskih integracija.
