Stigle prve izlazne ankete: Neviđeni potop HDZ-a, malo tko je ovo očekivao
Autor: I.J.
U Hrvatskoj se danas održava drugi krug predsjedničkih izbora na kojem će građani odlučiti tko će dobiti petogodišnji mandat na Pantovčaku. Građani biraju između dvojice kandidata, Zorana Milanovića i Dragana Primorca, nakon što niti jedan od njih nije uspio osigurati pobjedu u prvom krugu održanom 29. prosinca 2024. godine.
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Birališta se u Hrvatskoj su otvorena u 7:00 sati, a pravo birati predsjednika ima ukupno 3.769.598 birača u Hrvatskoj i inozemstvu. Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača, a odaziv je znatno manji nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Događaje uživo pratite na portalu Dnevno.hr
Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
19:00 Stigle prve izlazne ankete: Milanović pomeo
Birališta su zatvorena. Prema prvim izlaznim anketama IPSOS-a koje je objavio HRT Zoran Milanović je dobio 77,86 posto, a Dragan Primorac 22,14 posto glasova.
18:45 Birališta se uskoro zatvaraju, prve izlazne ankete u 19:00
Birališta se zatvaraju u 19:00 sati, a tada će biti objavljene i prve izlazne ankete. Oko 19:30 stižu prvi rezultati izbora 2025. iz Državnog izbornog povjerenstva.
18:30 Najveći odaziv u Varaždinskoj županiji
U drugom krugu predsjedničkih izbora do nedjelje poslijepodne na biračka je mjesta izašlo 41 tisuću birača manje nego u prvom krugu, 29. prosinca, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva. Najveći odaziv i dalje je u Varaždinskoj (gotovo 43 posto), Međimurskoj (40, 81 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (39, 10 posto), a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj (27, 98 posto), Brodsko-posavskoj (30 posto) i Zadarskoj županiji (30, 70 posto).
Od gradova, sjedišta županija, najveći odaziv bilježe Varaždin (44, 32 posto), Čakovec (44 posto) i Pazin (42, 54 posto), a najmanji Vukovar (27, 91 posto), Slavonski Brod (30, 41 posto) i Dubrovnik (30, 86 posto).
U četiri velika grada, glasovala je oko trećina birača, u Zagrebu 36, 4 posto, u Splitu 32, 5 posto, u Rijeci 35 posto, a u Osijeku 33, 1 posto. U inozemstvu, gdje se hrvatski predsjednik bira u 38 država, na 105 biračkih mjesta, do nedjelje poslijepodne glasovalo je 15. 601 birača, pokazuju podaci sa 79 biračkih mjesta, iz 20 država.
17:00 Stigli novi podaci o izlaznosti: Izašlo je 34,77 posto birača
Prema novim informacijama iz DIP-a, do 16:30 sati izašlo je 34,77 posto birača. To je oko 2 posto manje nego u prvom krugu. No, 2019. je izašlo preko 43 posto pa je ove godine to značajan pad.
Foto: DIP
16:30 Uskoro novi podaci o izlaznosti
15:30 Problem u Splitu, DIP tvrdi da problema nema
Kod Splita ne voze katamarani. “Zastoj u katamaranskom i trajektnom prometu ne utječe na tijek izlaska na birališta na području Splitsko-dalmatinske županije ni na otocima ni na njenom kopnenom dijelu”, doznaje se u županijskom izbornom povjerenstvu.
12:01 Objavljeni prvi podaci o izlaznosti
Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača. Odaziv je manje nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Do 11.30 sati glasovalo je 460.890 birača ili 13.80 posto, što je nešto više u odnosu na 29. prosinca kada ih je glasovalo 459.502 ili 14 posto.
DIP će sljedeće podatke o izlaznosti objaviti u 17 sati.
DIP
10:35 Glasao Andrej Plenković
Svoj glas za predsjednika RH dao je i premijer Andrej Plenković.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
10:15 DIP: Zabilježeno tek nekoliko pritužbi
Izborna nedjelja u Hrvatskoj protječe mirno i uz zanemarive pritužbe o kršenju izborne šutnje, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
“Dojava o kršenju šutnje u drugom krugu predsjedničkih izbora gotovo da i nema, imamo tek nekoliko pritužbi vezanih za privatne profile na društvenim mrežama”, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.
Izborna šutnja na snazi je do zatvaranja birališta u 19 sati, a povrede izborne šutnje prijavljuju se DIP-u putem elektroničke pošte dip@izbori.hr.
10:52 Glasao Zoran Milanović
Zoran Milanović je na glasanje došao u društvu supruge, glasao je na izbornom mjestu u Osnovnoj školi “Petra Zrinskog” u Zagrebu.
Foto: Josip Bandic / CROPIXFoto: Josip Bandic / CROPIX
10:45 Nema gužve na biračkim mjestima
U Osijeku je jutros zabilježena manja gužva na biračkim mjestima, a više građana očekuje se prije ručka i u poslijepodnevnim satima.
Na području Osječko-baranjske županije otvoreno je 439 biračkih mjesta, od čega 117 u Osijeku i prigradskim naseljima. Osim toga, djeluje i pet posebnih biračkih mjesta – dva u domovima za starije i nemoćne te tri u osječkom zatvoru.
“Za sada nema problema. Najveći odaziv obično bude prije i poslije mise. U prvom krugu izlaznost je bila 50 posto, a nadamo se da će sada biti barem jednaka ili veća”, izjavila je za HRTPetra Guberac, potpredsjednica biračkog mjesta u Osnovnoj školi Franje Krežme.
08:30 Primorac glasao
Dragan Primorac jutros je glasao na svom biračkom mjestu na Šestinskom trgu u Zagrebu.
Biračima koji su u prvom krugu podignuli tzv. plavu potvrdu za glasovanje, DIP poručuje da u nedjelju ne moraju ponovno ići po nju, sada su u biračkom popisu.
Riječ je o biračima koji u nedjelju, 29. prosinca nisu bili u tom popisu jer nisu imali važeću osobnu iskaznicu, pa su morali otići u ured uprave u županijama i Gradu Zagrebu kako bi podignuli tzv. plavu potvrdu i ostvarili pravo glasa.
No, po takvu će potvrdu u nedjelju morati ići birači koji dođu na biračko mjesto, a nemaju važeću osobnu iskaznicu, pa nisu u biračkom popisu.
Potvrde će u nedjelju od 7 do 19 sati izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave poveznica je na popis upravnih tijela nadležnih za izdavanje tzv. plave potvrde s adresama i kontakt podacima.
07:10 Otvorena biračka mjesta
Otvorena su biračka mjesta diljem Hrvatske za drugi krug predsjedničkih izbora.
07:05 Glasa se u Australiji
U subotu navečer po hrvatskom vremenu, otvaranjem tri od četiri biračka mjesta u Australiji, počeo je drugi krug izbora za predsjednika Hrvatske.
U 21 sat po hrvatskom vremenu otvorena su biračka mjesta u Canberri, Sydneyu i Melbourneu, potvrdio je potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Josip Salapić. Na ta četiri mjesta aktivno registriranih je 1. 080 birača, četvero više nego prije dva tjedna.
U inozemstvu se posljednja otvaraju i zatvaraju biračka mjesta u Chicagu i Los Angelesu, u ponedjeljak u 2, odnosno 4 sata po našem vremenu.
Kako za sada stvari stoje, unatoč požarima, hrvatski generalni konzulat u Los Angelesu, u kojem se nalazi biračko mjesto, bit će otvoren za izbore, jer se situacija s požarima smiruje, kaže Salapić.
Načelnik Glavnog stožera primio Veliku zlatnu plaketu Hrvatskog generalskog zbora | Foto: KNGS/ R. Udiljak
podijeli stranicu:
Načelniku Glavnog stožera generalu Kundidu dodijeljena je Velika zlatna plaketa kao priznanje za posebne zasluge u Domovinskom ratu, izgradnji Hrvatske vojske i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja
Načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovniku Tihomiru Kundidu na obilježavanju 20. obljetnice Hrvatskog generalskog zbora u petak, 7. studenoga 2025., uručena je Velika zlatna plaketa kao priznanje za posebne zasluge u Domovinskom ratu, izgradnji Hrvatske vojske i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja.
Okupljenima se u ovoj prigodi obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković: “Važnosti jačanja vlastitih obrambenih sposobnosti osobito smo svjesni mi kao država koja je nastala u herojskom Domovinskom ratu, temelju naše suvremene povijesti i onoga što nas okuplja i veže te sintetizira vrijednosti hrvatske države u proteklih trideset pet godina.”
General-pukovnik Tihomir Kundid zahvalio je na ukazanoj časti i čestitao 20. obljetnicu ustrojavanja Hrvatskog generalskog zbora u ime Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske kao njegov izaslanik.
Istaknuvši važnost Hrvatskog generalskog zbora rekao je: “Danas Hrvatski generalski zbor utjelovljuje profesionalni autoritet koji je proizašao iz Domovinskog rata te promiče vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država, ali i Hrvatska vojska”, te je dodao kako u simboličnom smislu Hrvatski generalski zbor predstavlja most između prošlosti i budućnosti, ratnog iskustva i vizije snažnije i sigurnije Hrvatske.
Načelnik Glavnog stožera OSRH istaknuo je kako Hrvatska vojska danas ima dostatnu borbenu moć da može obraniti našu domovinu, ali isto tako doprinosi kolektivnoj sigurnosti angažmanom u NATO-ovim planovima odvraćanja i obrane. “Hrvatska vojska danas je u fazi kvantnog skoka u opremanju i razvoju sposobnosti s tendencijom da postanemo najmodernija vojska jugoistočne Europe.” Svim članovima Hrvatskog generalskog zbora poželio je uspjeh u promociji vrijednosti koje proizlaze iz njihova statuta.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora Josip Đakić podsjetio je na ulogu članova Hrvatskog generalskog zbora u obrani domovine, istaknuvši kako predsjednik Sabora i zastupnici cijene njihov rad.
Okupljenima se na obilježavanju obratio i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general Marinko Krešić koji je istaknuo kako Hrvatski generalski zbor godišnje organizira dvjesto aktivnosti te je ostvaren značajan iskorak u sudjelovanju i kreiranju javnih politika iz područja sigurnosti i obrane te pitanjima braniteljske populacije.
Načelnik Glavnog stožera primio Veliku zlatnu plaketu Hrvatskog generalskog zbora
Načelniku Glavnog stožera generalu Kundidu dodijeljena je Velika zlatna plaketa kao priznanje za posebne zasluge u Domovinskom ratu, izgradnji Hrvatske vojske i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja | Foto: KNGS/ R. Udiljak
Obilježavanje 34. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne održat će se u utorak, 18. studenoga 2025. prema utvrđenom programu. Središnji dio obilježavanja započet će u 17:00 sati polaganjem vijenaca kod spomenika ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
U 17:15 sati u Galeriji kraljice Katarine Kosača bit će predstavljena knjiga „Kad istina progovori – svjedočanstvo hrvatskog generala“ autora Ivice Primorca.
Organizatori pozivaju sve zainteresirane da sudjeluju u programu obilježavanja.
U Mostaru je danas održan 14. međunarodni simpozij „Novosti u gastroenterologiji“, u organizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u Bosni i Hercegovini, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore Hercegovačko-neretvanske županije.
Pod pokroviteljstvom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Sveučilišta u Mostaru, ovaj tradicionalni znanstveno-stručni skup okupio je vodeće gastroenterologe, hepatologe, kirurge, znanstvenike i zdravstvene djelatnike iz Bosne i Hercegovine i regije.
Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivan Ćavar istaknuo je važnost kontinuiteta i tradicije ovog stručnog skupa, koji je tijekom godina postao prepoznatljiv brend Medicinskog fakulteta, Sveučilišne kliničke bolnice i samog Grada Mostara. Prisjetio se prvog simpozija održanog prije 14 godina te zahvalio predsjednici Asocijacije gastroenterologa i hepatologa BiH prof. dr. sc. Mireli Bašić-Denjagić i ministru zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a prof. dr. sc. Milenku Bevandi na upornosti i predanosti u organizaciji događaja. Posebnu zahvalnost izrazio je predavačima, sponzorima i svim sudionicima koji svojim doprinosom omogućuju uspjeh simpozija, poželjevši im uspješan rad i korisne zaključke te izrazivši radost zbog budućih susreta.
Počasni predsjednik Udruženja gastroenterologa BiH prof. dr. sc. Milenko Bevanda u svom obraćanju istaknuo je zadovoljstvo i ponos zbog uspjeha i dugogodišnje tradicije organizacije medicinskih simpozija u Mostaru. Naglasio je kako je ideja o stvaranju ovakvih stručnih događaja nastala iz njegove želje da Mostar bude prepoznat na regionalnoj i međunarodnoj mapi znanja i vještina u medicini. Posebno je zahvalio svim političkim predstavnicima, akademskoj zajednici, Sveučilišnoj kliničkoj bolnici, Medicinskom fakultetu, Rektoratu, eminentnim predavačima, sponzorima, medijima te svojoj obitelji, ističući ulogu mentorstva i važnost mladih stručnjaka koji će nastaviti tradiciju, naglasivši pritom osobno zadovoljstvo zbog kontinuiteta i predanosti zajednici.
Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač naglasila je kakoVlada ovakve projekte podržava „ne iz obveze, nego iz istinske želje i opredjeljenja da zdravstveni sustav gradimo na znanju, iskustvu i ljudskosti“. Posebno je istaknula profesora Bevandu, inicijatora simpozija i ministra zdravstva, naglasivši njegovu viziju i sposobnost da ideje pretvori u stvarne projekte. Također je istaknula važnost umrežavanja liječnika, znanstvenika i istraživača, naglasivši kako svaka nova spoznaja s ovakvih simpozija može izravno koristiti pacijentima, unaprijediti medicinsku praksu i osigurati bolje ishode u zdravstvu.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović u svom obraćanju istaknuo je važnost 14. međunarodnog simpozija u Mostaru kao događaja koji doprinosi prepoznavanju Grada Mostara, Sveučilišta, Medicinskog fakulteta i Sveučilišne kliničke bolnice te cijele regije i Bosne i Hercegovine. Izrazio je ponos zbog velikog broja sudionika i predavača, ističući doprinos simpozija razvoju medicinske znanosti, posebno gastroenterologije, te povezivanju stručnjaka iz zemlje i regije. Također je ukazao na značaj novih tehnologija i znanstvenih spoznaja u unaprjeđenju zdravstvenog sustava i produženju životnog vijeka. Na kraju, predsjednik Čović otvorio je simpozij i poželio svim sudionicima uspješan rad i realizaciju njihovih znanstvenih i stručnih misija tijekom trajanja skupa.
Program simpozija obuhvatio je tematske panele posvećene upalnim bolestima crijeva (IBD), bolestima probavnog trakta, pankreatično-bilijarnom sustavu te jetri. Održani su i brojni satelitski simpoziji u organizaciji farmaceutskih partnera, kao i poseban program za medicinske sestre, usmjeren na praktične aspekte endoskopske i kliničke skrbi. Na simpoziju su sudjelovali predavači iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a skup je potvrdio status Mostara kao regionalnog središta stručne i znanstvene razmjene u području gastroenterologije.
Uz predsjednika Čovića, otvaranju međunarodnog simpozija,nazočili su predsjedateljica Vijeća ministara BiH BorjanaKrišto, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministar pravde BiH Davor Bunoza, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Damir Džeba, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi u Vladi Županije Zapadnohercegovačke Tomislav Pejić, izaslanik ministrice civilnih poslova BiH Dubravke Bošnjak Jurica Arapović, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH HNŽ Ludvig Letica, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Ivan Ćavar, prorektor Sveučilišta u Mostaru Zdenko Klepić te predsjednik HAZU-a BiH Mladen Bevanda.