Connect with us

KULTURA

Borislavu Arapoviću dodijeljena nagrada stručnog žirija na XII. manifestaciji domoljubne poezije „Stijeg slobode“

Published

on

 

Na veličanstvenoj Kninskoj tvrđavi, simbolu hrvatske slobode i pobjede, u subotu 1. kolovoza 2026. godine održana je XII. po redu pjesnička manifestacija domoljubne poezije „Stijeg slobode, Knin – Kninska tvrđava 2026.“, prema ideji književnika Nikole Šimića Tonina, a i ove godine pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja.

Na ljetnoj pozornici Kninske tvrđave okupilo se dvadeset odabranih pjesnika koji su nastupili na završnoj večeri manifestacije, potvrđujući da domoljubna poezija i dalje zauzima važno mjesto u suvremenom hrvatskom književnom i kulturnom prostoru. Odabrane pjesme bit će objavljene u zborniku „Domoljubne pjesme: Stijeg slobode XII.“, koji trajno čuva pjesničko svjedočanstvo o ljubavi prema Domovini, hrvatskim braniteljima i nacionalnoj slobodi.

Središnji trenutak večeri bila je dodjela priznanja i nagrada najuspješnijim sudionicima. Uz Plaketu „Stijeg slobode“, Medaljon „Stijeg slobode“, prigodne darove Grada Knina i umjetničku sliku, posebno priznanje stručnog prosudbenog povjerenstva pripalo je Borislavu Arapoviću, kojemu je dodijeljena Nagrada stručnog žirija za izniman pjesnički doprinos i umjetničku vrijednost njegova stvaralaštva.

Dodijeljene su i Nagrada publike, Nagrada za najboljeg kazivača poezije, Nagrada za doprinos domoljubnoj poeziji (pojedinac), Nagrada za doprinos domoljubnoj poeziji (udruga) te Zahvalnica podržavatelju manifestacije.

O dobitnicima je odlučivalo ugledno Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija, Joso Nekić, Miljenko Milko Dujela, dr. sc. Dragan Gligora, Davor Jašek, Andreja Jezeršek Malta, Ante Sikirić, Goran Mrnjavac, Pejo Šimić, Šime Vitori, Dražen Samardžić, Ante Nadomir Tadić Šutra, dr. Denis Bruketa i Anđelo Jurlina.

Manifestacija „Stijeg slobode“ tijekom dvanaest godina izrasla je u jedno od najvažnijih okupljanja hrvatskih domoljubnih pjesnika, čuvajući kulturu sjećanja i promičući vrijednosti slobode, zajedništva i ljubavi prema hrvatskoj Domovini. Održavanje ove manifestacije upravo na Kninskoj tvrđavi daje joj dodatnu simboličku snagu, povezujući pjesničku riječ s mjestom koje zauzima posebno mjesto u hrvatskoj povijesti i kolektivnom pamćenju.

Continue Reading

KULTURA

Predsjednik HDZ-1990 Ilija Cvitanovic uprilicio radni stranacki sastanak na Blidinju

Published

on

Na Blidinju smo danas održali radni sastanak HDZ-a 1990.
S članovima i dužnosnicima stranke razgovarao sam o aktualnoj političkoj situaciji, prioritetima i aktivnostima koje su pred nama.
Zahvaljujem predsjedniku Županijskog odbora HDZ-a 1990 Zapadnohercegovačke županije Radoslavu Radišiću na domaćinstvu i organizaciji ovog susreta.
Uz radni dio sastanka, druženje je bilo prilika za razmjenu iskustava, jačanje međusobnog povjerenja, timskog duha i zajedništva, koji su važan temelj za izazove i odgovornosti koje su pred nama.
Nastavljamo odgovorno raditi i zalagati se za zaštitu interesa hrvatskog naroda te europsku, stabilnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu.


#HDZ1990 #IlijaCvitanović #Blidinje #Zajedno

Continue Reading

KULTURA

HSS- BIH .KARAMATIC CVITANOVIC, LUCIC I DRUGI U USKOPLJU

Published

on

 

Predsjednik HSS Mario Karamatić, brigadni general Zdenko Lučić, predsjednik HDZ1990 Ilija  Cvitanovic i drugim stranačkim i braniteljskim izaslanstvima, obilježili su 34. godine utemeljenja brigade “Dr. Ante Starčević” u Uskoplju.

Nekada ratni suborci, a danas saveznici u drugim životnim poljima, Karamatić i Lučić prisjetili su se terena u Dobrošinu, Ždrimcima, Vilić Polju, Rajcima, Ciganskim livadama…

Izaslanstva su posjetila i Spomen sobu sa fotografije 140 branitelja na jednom mjestu, od kojih su mnogi prijatelji i poznanici.

Posebno je zadovoljstvo bilo ponovo vidjeti brojne Uskopljake i vidjeti da se isplatilo boriti za ovaj prekrasni kraj.

Continue Reading

KULTURA

Marko Ljubic…”LOŠE DRUŠTVO” I REPUBLIKA KRIŽA NA GORANCIMA

Published

on

 

Sjedim u društvu nekolicine senatora hrvatske nacionalne emancipacije u Gorancima iznad Mostara, Širokog Brijega i s druge strane ispod uzvisina iznad kanjona Neretve, na kojima je bila raspoređena moja HVO brigada u ratu s Armijom BiH.

Sve su to iznimno uspješni ljudi, upošljavaju izravno ili savjetuju tvrtke u zapadnoj Hercegovini sa stotinama uposlenih, među kojima i nemali broj Bošnjaka, nešto manje Srba.

Profil tih ljudi, uz navedeno zapošljavanje bivših neprijatelja čija politička rukovodstva, primarno bošnjačko, nakon rata vode jednako neprijateljsku politiku prema nama Hrvatima, poprilično vjerno prezentira i obavezna posjeta Groblju Mira uz molitvu za pokoj duša znanima i neznanima, među kojima svaki od nas ima podugačak popis ubijenih predaka, s već tisućama križeva pobijenih Hrvata u ratovima, onom između 1941-1945., pa nastavljenom do 1990., zatim od 1991. u Hrvatskoj, 1992. u BiH, pa do sporazuma u Daytonu 1995. godine, a poslije toga u “miru” godinama poslije.

Ivu teško pogađa “državna politika pomoći” Hrvatima BiH, koju upravo tih dana, očito zbog pokušaja relativizacije “strategije” Frke Petešića, jako promovira Plenković u Orašju, prezentirajući ugovore pomoći teške sedam i pol milijuna eura.

Gnjevno je reagirao, a nisu ništa drugačije reagirali ni Damir i Miro.

– Sram ga bilo, zar on misli da može kupiti te nesretne ljude koji mu nemaju hrabrosti pokazati put na mjesto koje mu pripada! Samo iz Širokog Brijega kompanije investicijama u Hrvatsku, njegovoj Vladi i proračunu donesu sto puta više na godišnjoj razini nego on i ovaj njegov jadni Milas “daruju”.

Koga oni prave budalama, zar misle da smo mi ovamo toliko glupi, silno ljut je bio Ivo.

Zbog reda vrijednosti govorim o ljudima koji su na različite načine, u nizu stvari bili iznimno bliski Tuđmanu.

Upravo dok smo razgovarali, iz najbližeg Plenkovićevog okruženja mi stiže informacija da je on, a formalno Vlada Republike Hrvatske, donio odluku o preraspodjeli 27 milijuna eura za potrebe zbrinjavanja ukrajinskih izbjeglica.

Pokazao sam im tu info.

Ni jednoga među nama nema koji na svome obiteljskom iskustvu prije svega, nema snažan senzibilitet prema ukrajinskom narodu i njegovoj žrtvi.

I prema slabima.

Rekao sam im da se radi o odluci o “preraspodjeli sredstava iz državnog proračuna”, što samo po sebi ukazuje na neplanirano financiranje a s tim i na političku odluku iza koje stoji samo volja Andreja Plenkovića i motivi kojima se rukovodi.

Uočili smo svi, naravno, da su kamere HTV-a i cijeli mainstream silovito prezentirali dodjelu 7,5 milijuna Hrvatima s BiH strane Save, a da je odluka o pomoći “ukrajinskim izbjeglicama” za sada prešućena.

– Jadna mu majka, zar on stvarno misli da kilom kukuruza može kupiti ovaj narod i isprati to što si objavio o ovom njegovom bjednom slugi, tom Frki, kako li, pa to nisu uspjeli stotinu puta veći i jači od njega, rezolutno je a smirenim, prilično prijetećim tonom procjedio Ine.

– Jadnici. Jebo te, on nudi ovom narodu mogućnost preseljenja u Knin!? I u zapuštenu Hrvatsku. Kako misli prenijeti ove križeve s Groblja Mira!? Samo dva moja klijenta će uzdignuti Knin jače nego njegovi briselski muljatori sa svim eu milijunima. Sram ih može biti, reagirao je Damir.

– Ti križevi su naša Republika, nitko ju nikada neće ukinuti, uzvratio je Miro.

– Ako znaš ovoga momka Dabru, reci mu da tu počiva temelj Sjedinjenih Država BiH, ali i zaglavna stijena Hrvatske. Neka nam dođe, a možemo zapjevati što god hoćemo, s policijom u društvu. Mi smo svoju slobodu obranili, boli nas neka stvar tko će ju i kad priznati. Oduzeti ju ne može nitko. Napiši to molim te!

– Pa pišem li stalno!? Prati li to narod ovamo?

– A joj, joj, prati li!? Ovu strategiju o nama kao kolateralu tog bjednog Plenkovićevog posilnog je pročitao svatko živ. Ne brini, i bez toga smo slutili sve i znali kamo vodi taj “europski put”. Sad nitko više ne sumnja. Vidjet će Plenković na izborima, nismo mi ovdje ovce za striženje. Fuj, na što je srozao HDZ. Jebo te, mi smo ga stvarali, a vidi ovo!

– Nije mi Marko jasan ovaj Penava, primjetio je Ine. – Dabrin govor u Saboru smo ovdje po pet puta preslušavali, nadali smo se da će oni sad nastaviti. A ono, gori od tog Frke. Još ga hvale.

– Nije ni meni, ali, njegov izbor.

– Šteta, mogli su čuda.

– Jesu. Vidjet ćemo kako će se to kod njih razvijati.

– Ajde ljudi, živjeli, nasmijao se Ivo, – bitno je da smo mi ovamo poluukrajinci, polako, możda nas proglase i europejistima ako se prepustimo “europskom putu” i Sarajevu. Nemojte da mi ovo što sam u takulinu ponio propadne, neće mi kući vjerovati da sam bio s vana ako nađu višak novca. Mislit će žena da sam bio u lošem društvu”.

Nasmijao nas je do suza.

– Živjela Republika Križa, nazdravio je Damir aludirajući na moj tekst unazad dvije, tri godine.

-Živjela!

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba